ISPRED zagrebačkog hostela Arena ovih je dana uzavrela atmosfera. Stradalnici u zagrebačkom potresu koji tamo žive već tri godine dobili su obavijest da trebaju iseliti, a Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje je zaduženo za obnovu privatnih kuća i zgrada te zbrinjavanje onih čiji domovi još nisu obnovljeni, najavilo je da njih 65 neće imati pravo na novi smještaj.

Natpis na ulaznim vratima koji je osvanuo prije par dana upozoravao je Zagrepčane stradale u potresu da moraju iseliti, a prvi je rok bio postavljen do jučer. No, nakon što je ta vijest izazvala uznemirenost stanara i odjeknula u medijima, Ministarstvo je rok za sve korisnike produžilo do 30 studenog.

Galerija

Ministarstvo: U hostelu zatečeni ljudi koji ne ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje

Iz Ministarstva su za Index poručili da od 146 korisnika koji trenutno borave u hostelu Arena, za njih "46 je utvrđeno da ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje, 26 ih je u postupku ostvarivanja (dopuna dokumentacije) dok je za 9 korisnika utvrđivanje prava u tijeku."

"Plan je da za naše sugrađane koji se nalaze u hostelu, a ostvaruju pravo na privremeno stambeno zbrinjavanje temeljem Zakona o obnovi osiguramo smještaj u državnim stanovima koje smo uredili na području Grada Zagreba. Stanovi su opremljeni namještajem koji uključuje i štednjak, ormare, stol stolice, perilice za suđe. 52 takva stana su već useljena, a ostalo nam je još 50 praznih stanova.

Svi korisnici hostela Arena trebaju podnijeti zahtjev za privremeno stambeno zbrinjavanje, a onim korisnicima kojima utvrdimo pravo na zbrinjavanje, kako se stvore uvjeti dodjeljivat ćemo im stanove kako steknu prava", rekao je državni tajnik u resornom ministarstvu Domagoj Orlić i dodao kako nema smisla mjesečno plaćati više od 160.000 eura za smještaj u hostelu, kada država ima prazne stanove.

Iz Ministarstva su naveli kako su u hostelu Arena zatečeni su i oni sugrađani koji ne ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje po Zakonu o obnovi, a takvih je trenutno 65. "Ministarstvo privremeno stambeno zbrinjavanje vrši temeljem Zakona o obnovi. Ostali koji nemaju to pravo mogu to ostvariti temeljem socijalnih kriterija, a ako nemaju to, morat će si u svom aranžmanu osigurati smještaj", rekao je Orlić.

Kriteriji ministarstva

"Pravo na privremeno stambeno zbrinjavanje u državne stanove imaju: vlasnici/suvlasnici te srodnici istih (vlasnikovi srodnici po krvi u ravnoj lozi, bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, posvojitelj odnosno posvojenik, brat odnosno sestra vlasnika te od tih vlasnikovih srodnika bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner) te zaštićeni najmoprimci koji su na dan potresa stanovali u stanovima u višestambenim zgradama i stambeno-poslovnim zgradama, ili obiteljskim kućama uz uvjet da vlasnik stana, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba nije vlasnik drugog useljivog stana ili obiteljske kuće.

Pravo na smještaj u državne stanove dakle ostvaruju oni sugrađani koji čekaju obnovu svojih vlastitih nekretnina uz uvjet da nemaju drugu useljivu nekretninu", stoji u odgovoru Ministarstva.

"Mnogi nisu prijavili obnovu jer su neki vlasnici u zgradama to blokirali"

Index je danas ispred hostela Arena pričao s ljudima kojima je odbijen smještaj. Svi su ogorčeni, no malo tko je htio javno istupiti u medije. Većina se nada da će njihovi slučajevi ipak biti pozitivno razriješeni, iako su neki dobili pozive djelatnika Ministarstva da više nemaju pravo na smještaj.

Jedan od njih, koji je htio ostati anoniman zbog dvoje maloljetnih sinova koji idu u srednje škole, objasnio nam je da su mnogi kojima je odbijen smještaj vlasnici stanova u kojima nije bilo dogovora oko obnove.

"Stradali su u cijelom Zagrebu stanovi na višim katovima i krovovi. Po sustavu pričuve, predstavnik suvlasnika mora prijaviti popravak preko pričuve u naše ime. Mnogi se u zgradama nisu mogli dogovoriti za obnovu, jer bi to značilo da stanari koji žive na nižim katovima, neoštećenima u potresu, moraju iseliti dok traje obnova i oni su blokirali obnovu. Ovdje je puno njih koji imaju stanove na višim katovima, koji su totalno razrušeni", priča.

"Predstavnica se ne javlja i ja sada ne ispunjavam kriterije za smještaj"

Naš sugovornik kaže da se slično dogodilo i njemu. U zgradi od šest stanova u zgradi u Mesničkoj ulici, njih troje, uključujući i predstavnicu stanara, otežavalo je dogovor oko kompletne obnove zgrade, a uspjeli su se dogovoriti tek oko obnove krova.

"Oni su uzeli zajam bez da su napravili više ponuda, predstavnica stanara je dogovorila s jednim ponuditeljem koji je u nekih mjesec i pol dana obnovio krov. To je bilo gotovo nekad prije petrinjskog potresa. Ja sam se pobunio jer su nama stropovi propali i imamo potpornje u stanu, tražili smo da se napravi cjelokupna obnova.

Predstavnica na to nije pristajala. Ta ista predstavnica je stan dobila oporučno od jedne žene koja je preminula. U zgradi je šest stanova, dogovorila su se tri stana koja su na kraju imali većinu i ta žena nas je ignorirala", priča.

"Polovinom lipnja 2021. se u medijima pojavilo da su ti izvođači završili u Remetincu. Taj izvođač, koji je njoj poslije uređivao stan, bio je već godinu dana na mjerama PNUSKOK-a, to smo mi tek kasnije saznali. Bili su u istražnom zatvoru, neki od njih su uvjetno osuđeni, tu su bili i direktor GSKG-a i još neki referenti koji su bili vezani uz te radove. Nju su isto ispitali. I od tada se ništa ne događa s obnovom, ona na kraju nikad nije predala zahtjev za obnovom.

Ona se ne javlja, a ja sad bez toga nemam kriterije za daljnji smještaj. Nisam jedini, ima nas takvih puno. Ljudi se nisu mogli dogovoriti s ostatkom stanara za obnovu jer bi oni u tom periodu morali iseliti iz svojih stanova, njihovi stanovi na donjim etažama nisu oštećeni, dok oni na gornjim etažama ne mogu boraviti u njima. Mene je zvala gospođa iz Ministarstva i rekla mi je da ne ispunjavam kriterije za daljnji smještaj, a gdje ću nakon ovog, ne znam", dodaje naš sugovornik.

Državni tajnik: Korisnici hostela koji imaju sporove sa susjedima stignu podići privatnu tužbu

Orlića smo pitali što će biti s korisnicima hostela koji se nisu mogli prijaviti za obnovu zbog susjeda u svojim zgradama. "Rok za podnošenje zahtjeva je 31. prosinca ove godine. Da bi se podnio zahtjev za obnovu višestambenih zgrada potrebno je prikupiti potpise većine suvlasnika. Ako to nije moguće, suvlasnici koji žele obnovu mogu ti ishoditi sudskim putem i ti postupci ne traju dugo. U ovom trenutku bi korisnici hostela to još trebali stići", uvjerava Orlić.

"Ako govorimo o području grada Zagreba, prošlo je već tri i pol godine od potresa, prema informacija koje ja imam s terena, sudski postupak traje maksimalno dva do tri tjedna. Djelatnici Ministarstva su gotovo svakodnevno u kontaktu, kako s korisnicima hostela Arena, tako i putem naših centara za obnovu. Imamo i mrežne stranice tako da, svatko tko je htio, mogao je već saznati sve informacije", dodaje.

Iz Ministarstva uvjeravaju da su upoznati sa svakim slučajem korisnika hostela Arena i da pokušavaju pomoći ljudima da steknu uvjete za privremeni smještaj koliko mogu. Neslužbeno smo čuli da neki od tih korisnika iz određenih razloga uopće ne žele predati zahtjev za obnovu, unatoč tome što su nekoliko puta upućeni da to učine.

"Znamo da neki od tih ljudi imaju kuće u kojima žive njihovi članovi obitelji. Nije jasno zbog čega oni ne žele predati zahtjev za obnovu, ali tu sada ima svačega. Neki od korisnika koji imaju prava rade, svaki dan odlaze na posao, nije u djelokrugu Ministarstva da im osigurava posao", kaže jedan izvor iz Ministarstva i dodaje da negdje ipak moraju podvući crtu.

Index je bio u stanu koji je država uredila za stradalnike potresa

Index je bio u jednom od stanova koje je država uredila za stradalnike potresa. "U samo 150 dana tvrtka je obnovila i opremila 125 stanova i to sedam stanova na području Sisačko-moslavačke županije, dva u Krapinsko-zagorskoj županiji, 12 stanova u Karlovačkoj županiji, četiri stana u Zagrebačkoj županiji i 100 stanova u Gradu Zagrebu", ističu iz Državnih nekretnina.

Stan u kojem smo bili nalazi se u centru grada, u Šubićevoj ulici, i ima nešto više od 70 kvadrata u koje spadaju dvije spavaće sobe, dnevni boravak, kuhinja, blagovaona, kupaona i velika ostava. Kako nam je rečeno, taj će stan moći birati obitelj te u njega stanu četiri osobe. Svi su stanovi raspoređeni diljem Zagreba, svi su jednako uređeni, a u njima će korisnici moći ostati dok čekaju obnovu svojih nekretnina. 

"Vlasnik kuće u kojoj sam živjela rekao je da neće obnavljati, i dalje ne znam što će biti sa mnom"

Dok iz Ministarstva uvjeravaju da su sami nudili sve potrebne informacije korisnicima Arene, među njima i dalje vlada zbunjenost. Oni s kojima smo razgovarali uvjeravaju nas da mnogi i dalje ne znaju koji je njihov status, odnosno zadovoljavaju li kriterije Ministarstva i hoće li dobiti stan ili će završiti na ulici.

Razgovarali smo i s jednom gospođom koja nam je rekla da je zaštićena najmoprimka te da je imala problema kada je prvi put pokušavala dobiti smještaj od Ministarstva. "Vlasnik kuće u kojoj sam živjela odlučio je da je neće obnavljati, rekao je da ga više nije briga za to. Kako nije podnio zahtjev za obnovu, ja ne ispunjavam kriterije za smještaj.

Kada sam prvi put trebala smještaj, rekli su mi iz Ministarstva da ne znaju što sa mnom, ali na kraju su me ipak smjestili ovdje u Arenu. Sada su mi javili da mi više neće osiguravati smještaj. Imam više od 65 godina i možda imam pravo na dom, ali nitko mi to nije javio. Ja novca nemam i ne znam ni pod kojim uvjetima bih ga mogla dobiti. Ništa ne znam, nitko mi ništa ne govori, ne znam gdje se moram javiti. Ne znam gdje ću nakon što nas izbace", rekla je.

Grad: Zbrinut ćemo samo stare i bolesne

Nakon što je Ministarstvo objavilo da je Grad Zagreb odgovoran za zbrinjavanje građana iz Arene koji ne ispunjavaju kriterije ministarstva, oglasili su se i iz Grada. Oni su objasnili da će Grad u suradnji s državnim Hrvatskim zavodom za socijalni rad osigurati smještaj građanima koji ne ostvaruju pravo na obnovu, a stariji su, bolesni i nemoćni ili su korisnici prava socijalne skrbi.

"Što se tiče Grada Zagreba, Gradska skupština Grada Zagreba je 7. svibnja 2020. izmjenama i dopunama Odluke o najmu stanova omogućila dodjelu stana na privremeno korištenje onim vlasnicima i najmoprimcima čiji su stambeni prostori (stanovi/kuće) nakon potresa utvrđeni neuporabljivim ukoliko se nalaze u teškom socijalno-zdravstvenom položaju, dakle ukoliko se zbog bolesti nalaze u trajnom tretmanu centra za socijalu skrb kao primatelji osobnih invalidnina ili doplatka za pomoć i njegu u punom opsegu.

Građanima koji ne ostvaruju pravo na obnovu, a starije su životne dobi, bolesni i nemoćni ili su korisnici prava unutar sustava socijalne skrbi osigurat će se adekvatan smještaj sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u suradnji s državnim Hrvatskim zavodom za socijalni rad, a što podrazumijeva smještaj u dom za starije osobe, udomiteljsku obitelj ili drugi odgovarajući smještaj", priopćili su iz Grada.