PROTEKLIH se dana zaredao niz događaja koji sugeriraju da bi građani Republike Hrvatske mogli početi psihološki pucati pod pritiskom koji izaziva pandemija koronavirusa i sve povezano s njom, a naročito ekonomske brige koje su iz nje proizašle. Na raspoloženje građana vjerojatno je utjecala i činjenica da se doznalo da su se političari okupljali u ilegalnom klubu dok su njih pozivali da ostanu doma.

To možda najbolje ilustriraju jučerašnji verbalni napadi i prijetnje upućene ravnateljici Klinike za infektološke bolesti Alemki Markotić dok je davala izjavu za televiziju, N1 te sličan događaj koji se dogodio ministru zdravstva Viliju Berošu prije razgovora uživo za RTL.

Napadi na Markotić i Beroša, prijetnje Capaku

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak pak upozorava da dobiva prijetnje smrću, ali istovremeno reagira vrlo nervozno na posve legitimna pitanja.

>> VIDEO Žestoko izvrijeđali Alemku Markotić i TV ekipu. Verbalno napadnut i Beroš

>> Capak: Ugostitelji govore da će mi se djeca sramiti oca koji prima plaću iz proračuna

>> Capak primio prijetnje smrću. Policija: Provodimo izvide

>> VIDEO U Zagrebu osvanule poruke o Capaku i Markotić

Pucnjava na Markovu trgu

Moguće je da je dio tog sociopsihološkog konglomerata i pucnjava na Markovu trgu, iako se zasad više čini da ona izvire iz desno-ekstremističke radikalizacije dijela hrvatskog društva, što je proces koji traje mnogo duže nego pandemija. No, nije isključeno da su ekonomske brige nezaposlenog Danijela Bezuka imale ulogu u njegovoj radikalizaciji uz milje u kojem je obitavao.

>> Napadač je ispred vlade ispucao 20 metaka, drugom policajcu zrno je prošlo kroz hlače

>> Plenković je konačno prepoznao desni ekstremizam kao problem

Opravdane frustracije odlukama Stožera ovih dana izražavaju i ugostitelji, koje je Stožer de facto poslao u novi lockdown, ali to tako odbija nazvati. 

>> Ugostiteljima je praktički zabranjen rad, ali puno podmuklije nego u lockdownu

>> Izvanredna presica ugostitelja: Kritizirali Alemku Markotić, osudili poruke Capaku

Stožer odgovornost prebacuje na građane

Suočeni smo i s bahatim i manipulativnim izjavama ljudi iz Stožera i onih koje se u javnosti sa Stožerom povezuje, poput Alemke Markotić, koja je ustvrdila kako se "nada da Zagreb i Hrvatska nisu odlučili postati novi Bergamo" - kao da to ovisi isključivo o građanima, a ne i o samom Stožeru, posebnom tijelu vlade RH zaduženom za borbu protiv pandemije.

Čini se da ljudi sve više dobivaju osjećaj kako vlasti peru ruke od odgovornosti za manje-više sve probleme u državi te se implicitno poručuje da će u drugom valu pandemije u Hrvatskoj, koji je po svemu sudeći započeo, mnogi ostati prepušteni sami sebi, od poduzetnika preko starijih građana pa do radnika koji žive od plaće do plaće.

Na meti dušobrižnika su i mladi koji se okupljaju oko HNK

Dio te priče je i žestoka, patronizirajuća rasprava koja se vodi u vezi okupljanja oko HNK, u kojoj se mlade proglašava štetočinama i poziva na red dok se oko njih sustavi lokalnih i državnih vlasti raspadaju ili pokazuju nezainteresiranima raditi svoj posao servisa građana.

>> "Obnovimo Zagreb" napao mlade: Buče, razbijaju, povraćaju i mokre, HNK je sad ruglo

Slijedi zima, još veći broj zaraženih i još veća ekonomska nesigurnost, obećani novac iz Europske unije koji je premijer Andrej Plenković najavljivao kao čudotvorni lijek za sve ne dolazi. Dapače, oko toga postoje velike svađe u Europskom parlamentu i pitanje je kako će program pomoći na kraju uopće izgledati i kada će profunkcionirati.

Psihologinja Matea Popov: Pandemija je jedan od najvećih izazivača stresa

Sve to mogu biti razlozi za frustracije iz kojih onda proizilazi agresija, što bi zajedno u nadolazećim mjesecima mogao postati opasan koktel koji bi, ako se ne reagira na vrijeme i na pravi način, mogao zapaliti cijelo hrvatsko društvo.

Za komentar aktualne situacije obratili smo se psihologinji Matei Popov.

Prvi val pandemije je bio nesvakidašnji događaj, ljudi su većinom vjerovali Stožeru jer, između ostaloga, nisu znali što ih čeka, a i Stožer je na početku svojeg rada donosio racionalne odluke. Sada znamo što bi moglo slijediti u drugom valu i mnogi su s pravom uplašeni i zabrinuti. Koje bi razlike u reakcijama ljudi mogli očekivati u drugom valu u odnosu na prvi?  

"Pandemija je jedan od većih stresora (događaja koji uzrokuje stres) i potencijalno traumatizirajući događaj. Nekoliko je razloga koji ovaj događaj kvalificiraju za tu titulu: neočekivanost pojave pandemije, nemogućnost da je kontroliramo, naše neznanje o samoj pojavi – virusima i medicinskim implikacijama i prijetnja po život koju nam ona predstavlja. U situaciji kada nas iz zasjede zaskoči životna opasnost, a nemamo vještine ni znanja za nositi se s problemom, radimo iduću najbolju stvar, okrećemo se onima koji znaju. Na samom početku pandemije Stožer se održavao dva puta dnevno, strpljivo se odgovaralo na sva pitanja, a odluke su se donosile, barem je to bilo opće uvjerenje, u najboljem interesu zdravlja građana. Ovakvo postupanje ulijevalo je povjerenje svima nama da netko zna kako upravljati ovom izrazito kompleksnom situacijom, a čak ako nekad i ponestane znanja, tu je bilo čvrsto vjerovanje da se barem ulažu svi mogući napori da se situacija stavi pod kontrolu", objašnjava ova psihologinja.

"Ljudi su dobili poruku da je Stožer nepouzdan"

No, ona ističe da su se stvari onda počele mijenjati na gore kada je riječ o ponašanju Stožera.

"Nekoliko tjedana ili mjeseci nakon, kada se na pitanja novinara počelo odgovarati okretanjem očiju i dociranjem s visoka, kada su se odluke počele donositi u relaciji na izbore i uključivanjem Stožera u izbornu kampanju, a ne na zdravlje građana, situacija se uvelike promijenila. Ljudi su dobili poruku da je Stožer nepouzdan, da su odluke nekonzistentne i da nisu oni kojima možemo povjeriti svoje živote. U toj situaciji ne preostaje ništa bolje nego se pouzdati u bespuća interneta gdje se pokušavamo samoeducirati i donositi odluke o svom zdravlju najbolje kako znamo", kaže Popov.

>> Stožer je izgubio svaku vjerodostojnost, treba ga raspustiti

U kakvom stanju dočekujemo drugi val?

Dodaje da onda nastaje sljedeći problem: "Nažalost, budući da većina nas nije medicinske struke, informacije se pomiješaju s dezinformacijama, a odluke koje se donose na individualnoj razini su vrlo različite. Sve ovo rezultira time da nemamo vođenu strategiju i politiku suočavanja s pandemijom, odnosno do osjećaja straha, zabrinutosti i nesigurnosti. Ovo je pozicija u kojoj dočekujemo drugi val pandemije."

Popov ističe da su mnogi već našli način da se nose sa socijalnom distancom i novim načinom funkcioniranja. 

"Taj način nije ugodan, a ni zima neće biti ugodna koliko bi mogla biti, no mislim da je sve lakše prebroditi kada zaista vjerujemo da naše ponašanje doprinosi spašavanju i čuvanju života. Ukoliko u to ne vjerujemo, sva odricanja nam teže padaju te se naš silni trud čini uzaludnim", kaže Popov.

Verbalni napadi su rezultat velikog straha i nesigurnosti

Pitali smo psihologinju Popov kako komentira verbalne napade na predstavnike Stožera te što se u psihološkom smislu krije iza toga.

"Osobno sam zgrožena napadanjem novinara i novinarki te predstavnice Stožera. Smatram to rezultatom velikog straha i nesigurnosti s kojim se teško nositi. U situaciji kada se bojimo za svoj život i kada ne vjerujemo onima koji bi nas trebali štititi u ovoj situaciji, pokušavamo uspostaviti kontrolu nad situacijom", objašnjava ona.

Ima i par savjeta kako se bolje nositi s ovom teškom situacijom u kojoj se nalazimo.

Zdravi načini uspostavljanja kontrole nad situacijom

"Neki od zdravih načina uspostavljanja kontrole su informiranje i provjeravanje činjenica: čitanje preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, praćenje statistike na razini Europe ili svijeta, konzultiranje i sa stranim medijima i sl. Od samog početka pandemije Zagrebačko psihološko društvo na svojim stranicama nudi razne sadržaje o suočavanju s ovom situacijom i pripadajućim osjećajima neizvjesnosti, zabrinutosti, straha i tjeskobe te je to svakako jedan izvor vrijedan konzultiranja", poručuje Popov.

Još jednom ponavlja da "vrijeđanje i napadanje Stožera nije jedan od prihvatljivih načina nošenja sa strahom i nesigurnošću koliko god se ne slagali s načinom na koji Stožer donosi ili nas izvještava o svojim odlukama u ovoj situaciji".

"Ne smijemo upasti u zamku opravdavanja ovako ekstremnog ponašanja", naglašava ova psihologinja.

Mladi su se pokazali iznenađujuće suradljivima u pandemiji

Zanimalo nas je što nam rasprava u vezi okupljanja mladih oko HNK govori o odnosu društva i vlasti prema mladima.

"Pandemija ni za jednu generaciju nije laka, no mladima se možda i najviše život promijenio uslijed pandemijskog načina funkcioniranja. Zaustavljena je škola, zaustavljena su okupljanja i druženja, sportovi i hobiji. Čitavo to vrijeme pratimo iznenađujuću suradljivost od strane mladih – kada nije bilo dozvoljeno okupljanje više od 5 osoba, nisu se okupljali, kada se nije smjelo ići u školu, surađivali su najbolje kako su znali u online nastavi, no kada su se noćni klubovi otvorili bez ograničenja, ne treba nas čuditi da su se mladi i okupljali bez ograničenja. Nakon što se više puta apeliralo na mlade da ne idu u noćne klubove, iako su oni i dalje bili otvoreni, ne treba nas čuditi da su se počeli u većem broju okupljati na otvorenom", kaže Popov.

Problem gubitka javnih površina

Trg kod HNK jedan je od najljepših trgova u Gradu Zagrebu te nas ne treba ni čuditi zašto je baš ta lokacija postala okupljalište, ističe ova psihologinja.

>> Pismo studenta: Želim otkriti kako svijet izgleda iz perspektive huligana kod HNK

"Ono što bi nas pak trebalo začuditi je zašto se smatra da mladi imaju manje pravo na ovaj prostor no bilo koja druga generacija, također, treba nas zabrinuti nedostatak infrastrukture u vidu WC-a, vode za piće i sapuna na javnoj površini koju s punim pravom koriste mladi građani grada Zagreba. Brinuti nas treba i što je ovakvih površina u kojima bi građani mogli uživati sve manje", kaže.

Popov smatra da je pogrešno držati prodike mladima, što mnogi glasno čine proteklih dana.

"Nažalost, ova cijela situacija nam je pokazala da ne smatramo mlade jednakopravnima te da osim čitanja bukvica ne vidimo neki angažman koji bi ponudio mladima rješenja, a ne lekcije", napominje psihologinja.

Hrvati i prije pandemije nisu imali povjerenja u političare i sustav zdravstvene skrbi

Za kraj nas je zanimalo idemo li prema situaciji svatko za sebe odnosno čovjek je čovjeku vuk i što bi trebalo učiniti da izbjegnemo što gore psihološke posljedice za građane u mjesecima koje dolaze.

"U društvenom poretku imamo razrađen sustav provođenja zakona i pravila, baš kao i situacija kada se ona krše. Srećom, radi se o kompleksnom sustavu u kojemu imamo razne tzv. "osigurače", odnosno procese koji sprječavaju zlouporabu zakona i moći. Povjerenje u sustav, a posebno u sustav politike i zdravstvene skrbi, bilo je izrazito malo i prije pandemije, kako nam pokazuju istraživanja Europske komisije. Ljudi su se i prije pandemije osjećali prevarenima od strane političara i napušteni i prepušteni sebi kada im je adekvatna zdravstvena skrb potrebna", podsjeća Popov.

Veliki je problem što je pandemija pala na leđa upravo na ova dva nefunkcionalna sustava, a daljnjim postupanjem se čini da se povjerenje dodatno srozalo.  

"Kada je povjerenje u sustav toliko maleno da građani uzimaju pravdu u svoje ruke, imamo vrlo opasnu situaciju bez ikakvih osigurača gdje je "svatko za sebe". Ne bih rekla da se ovo masovno događa, no tragove toga vidimo upravo u odnosu građana prema Stožeru i njihovim odredbama. U manjku povjerenja u tijelo koje bi trebalo štititi naš život, odluke počinjemo donositi sami bez adekvatnog znanja i vještina za tako nešto", kaže Popov.

Sve veći osjećaj nesigurnosti, straha i nepovjerenja

Ona tragove tog gubitka povjerenja vidi i u nedavnim napadima, što vatrenim oružjem, što fizički i verbalno na osobe koje predstavljaju neku vrstu autoriteta. 

"Ovakav način funkcioniranja, osim što je izrazito opasan, doprinosi sveopćem osjećaju nesigurnosti, straha, zabrinutosti i nepovjerenja. Institucije su te koje su zaposlene od strane građana, da rade u njihovom najboljem interesu te to trebaju i činiti. Kako bi se vratilo povjerenje u sustav, institucije moraju slušati građane, pokazati interes i strpljenje, odgovarati na svako postavljeno pitanje, konzultirati struku – jednom riječju surađivati. Pred njima je velik i mukotrpan posao i velika odgovornost vraćanja povjerenja u rad institucija i struke", upozorava Matea Popov.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.