RAT U UKRAJINI neće prestati ako Kijev ne prihvati gubitke i ne pregovara s Rusijom, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u intervjuu za francusku agenciju AFP.

"Sve ovisi o Ukrajini, a  posebnost ovog trenutka je da se rat može završiti u okolnostima koje su povoljnije za Ukrajinu", rekao je Lukašenko, glavni saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Ona treba sjesti za pregovarački stol, složiti se da nikada neće biti prijetnja za Rusiju", dodao je. Kijev mora prihvatiti da nikada neće imati na svojem teritoriju oružje koje bi bilo prijetnja za Rusiju, naglasio je. Ukrajina mora prihvatiti i da je izgubila regije koje je okupirala Rusija na istoku i jugu, kaže on.

"O tome više nema govora, o tome smo mogli razgovarati u veljači ili ožujku."

Lukašenko: Zaustavimo se, ne treba ići dalje

Lukašenko je istaknuo i da se rat mora zaustaviti kako bi se izbjegao ponor nuklearnog rata.

"Hajde, zaustavimo se. Ne treba ići dalje. Dalje, to je ponor. Dalje, to je nuklearni rat. Ne treba ići do tamo", kazao je. Naglasio je da se stvari mogu i pogoršati jer Putin nije još upotrijebio sve snage.

"Rat koji se tamo vodi nije još uvijek onaj koji bi Rusija mogla voditi", upozorio je, govoreći o zastrašujućem oružju koje Moskva još nije upotrijebila.

Lukašenko smatra da se sukob mogao izbjeći da je Zapad dao Putinu jamstva sigurnosti koja je tražio, odnosno povlačenje NATO-a na granice iz 1997. i prestanak približavanja Ukrajine Zapadu, što Rusija percipira kao prijetnju.

Zapad je isprovocirao rat, smatra Lukašenko

"Zašto niste dali ta jamstva? Znači da ste željeli rat", zaključio je. Zapad je želio sukob s Rusijom i isprovocirao je rat u Ukrajini, njegova je ocjena. Naglasio je da je Rusija prestigla NATO jer bi se u protivnom zapadnjaci organizirali i napali ju.

"Vi stojite iza ovog rata i produljujete ga", rekao je. Za svoju je zemlju rekao da je autoritarna, ali da u njoj nema političkih zatvorenika.

"Da, naš je sistem tvrđi, ne isključujem riječ autoritaran, ali to nije diktatura."

Pojasnio je pitanje političkih zatvorenika.

"Zapad je želio izbrisati Bjelorusiju"

"Vi kažete da imamo stotine osoba u zatvoru. Ali ako razgovaramo o toj navodnoj oporbi koju ste spomenuli, to nema veze s oporbom. Radi se o ljudima koji su se izjasnili protiv države, ne protiv vlasti, nego protiv države, protiv vlastitog naroda."

Bio je upitan o stotinama pripadnika oporbe, novinara i običnih prosvjednika koji su zatvoreni zbog uloge u prosvjedima protiv njegovog ponovnog izbora u kolovozu 2020. Po njemu, tada nije spriječen oporbeni pokret, nego zavjera protiv zemlje uz pomoć Zapada. Bjeloruski predsjednik ocijenio je i da je Zapad želio izbrisati njegovu zemlju 2020. kako bi nastavio prema Rusiji.