FRANCUSKI premijer François Bayrou izgubio je

Kako je došlo do pada vlade?

Kriza svoje korijene vuče iz lipnja 2024., kada je Macron nakon poraza na europskim izborima raspisao izvanredne parlamentarne izbore u nadi da će osigurati jasnu većinu. Rezultat je bio podijeljeni parlament bez apsolutne većine, u kojem ni centar, ni ljevica ni krajnja desnica ne mogu samostalno donositi ključne odluke.

Michel Barnier, kojeg je Macron imenovao prošle godine, pao je nakon samo tri mjeseca. Bayrou je na čelu vlade izdržao nešto manje od devet mjeseci. Obojicu je srušila ista tema – proračun i mjere štednje.

Bayrou je pokušao progurati rez od 44 milijarde eura kako bi obuzdao javni dug, uključujući zamrzavanje socijalnih davanja, ukidanje dvaju državnih praznika i smanjenja u zdravstvu. Oporba je to odbila, a ankete su pokazivale da mu 80 posto građana ne vjeruje.

Dug i deficit u središtu sukoba

Francuski javni dug početkom 2025. iznosio je 3345 milijardi eura, odnosno 114 posto BDP-a – treći najveći u eurozoni nakon Grčke i Italije. To znači gotovo 50.000 eura po građaninu. Deficit je prošle godine dosegnuo 5,8 posto BDP-a, a ove se godine očekuje 5,4 posto.

Bayrou je tvrdio da je zemlja na "aparatu za održavanje života" i da mora prestati s prekomjernom potrošnjom. Ljevica je tražila povećanje poreza, posebno za bogate, dok je krajnja desnica optuživala vladu da previše troši na imigraciju.

Što slijedi?

Prema priopćenju iz Elizejske palače, Macron će "u roku od nekoliko dana" imenovati novog premijera. Bayrou će do tada ostati na dužnosti u tehničkom mandatu.

Macron mora pronaći kandidata koji neće biti automatski srušen, no to će biti iznimno teško u ovako podijeljenom parlamentu. U igri su imena s ljevice, poput čelnika socijalista Oliviera Faurea, bivšeg premijera Bernarda Cazeneuvea i Pierrea Moscovicija. Ako se Macron ponovno okrene centru i desnici, spominju se ministar obrane Sebastien Lecornu, ministrica rada i zdravstva Catherine Vautrin, ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau te ministar pravosuđa Gérald Darmanin.

No pitanje je žele li se istaknuti političari upustiti u ulogu za koju mnogi smatraju da je "politički poljubac smrti" – postati Macronov premijer pred predsjedničke izbore 2027. godine.

Oporba sve glasnija, Macron pod pritiskom

Mathilde Panot iz radikalno lijeve stranke Nepokorena Francuska poručila je nakon glasanja: "Bayrou je želio trenutak istine i dobio ga je. Sada je red na Macronu." Jean-Luc Mélenchon smatra da bi i sam predsjednik trebao otići.

Zeleni i socijalisti traže da Macron imenuje premijera s ljevice, dok Marine Le Pen inzistira na raspuštanju parlamenta i novim izborima. "To nije hir, nego institucionalni mehanizam za razbijanje blokade", rekla je Le Pen.

Mnogi analitičari drže da je Macron osobno odgovoran za blokadu, jer je njegov potez s prijevremenim izborima stvorio ovakav parlamentarni sastav. Sada je ponovno pod povećalom, a očekuje se i njegovo televizijsko obraćanje naciji.

Francuska tako ulazi u novu fazu političke nesigurnosti, s javnim dugom koji i dalje raste, parlamentom u pat-poziciji i predsjednikom koji mora brzo pronaći rješenje kako bi spriječio daljnje urušavanje povjerenja u vlast.