MAĐARSKA je prešla put od zemlje koja je obećavala do jedne od najsiromašnijih država unutar Europske unije. Zemlja koju već 15 godina vodi Viktor Orban (Fidesz), poznat po svojoj konzervativnoj i nacionalističkoj politici, suočava se s izazovima koji su rezultirali nizom ekonomskih i socijalnih poteškoća.

Na samom dnu EU po ključnom pokazatelju

Mađarska se prema podacima Eurostata za 2024. našla na dnu Europske unije po stvarnoj individualnoj potrošnji (Actual Individual Consumption, AIC) po glavi stanovnika, s tek 72% prosjeka EU.

AIC obuhvaća sva dobra i usluge koje kućanstva stvarno koriste i troše. To ne uključuje samo ono što kućanstva izravno kupuju, poput hrane i odjeće, već i usluge koje im pružaju neprofitne organizacije i država, poput zdravstvene zaštite i obrazovanja.

Za usporedbu, Luksemburg predvodi ljestvicu s impresivnih 141% prosjeka, dok Nizozemska i Njemačka imaju oko 120%. Hrvatska je na 78%, tek nešto bolja od Mađarske. "Ovo je pravi problem, jer 45% poreznih prihoda dolazi od potrošnje", rekla je za Le Monde ekonomistica Dora Györffy, profesorica na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti.

Postoje oni koji tvrde da ovaj indikator ne prikazuje cijelu sliku života u Mađarskoj budući da su troškovi energije, obrazovanja i javnog prijevoza relativno niski, što kućanstvima omogućuje da zadovolje potrebe. Međutim, ni niži troškovi života ne nadoknađuju druge probleme, prije svega niske visoku inflaciju i nedostatak kvalitetnih radnih mjesta.

Kako stoje po pitanju BDP-a?

Mađarski BDP iznosi oko 77% prosjeka Europske unije, pri čemi treba naglasiti da razlika naspram AIC-a pokazuje kako gospodarski učinak Mađarske ne rezultira proporcionalnim poboljšanjem životnog standarda njezinih građana.

U drugom tromjesečju 2025. mađarski godišnji rast iznosio je skromnih 0,2% BDP-a prema Eurostatu, što Mađarsku svrstava na pretposljednje mjesto među EU državama. Mađarska vlada oštro je smanjila svoju prognozu rasta. Bruto domaći proizvod mogao bi ove godine porasti za 1%. Početna procjena vlade je bila da će rasti 3,4%.

Službena stopa nezaposlenosti i dalje je niska, oko 4,3%, no velik dio radne snage zaposlen je u slabije plaćenim javnim programima ili odlazi u inozemstvo, što prikriva stvarni problem manjka kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta.

"Vlada gura zemlju prema financijskoj krizi"

Poznati su mađarski problemi s inflacijom. Ova zemlja je u 2023. imala najvišu inflaciju u Europskoj uniji, koja je u jednom trenutku dosegla 25,2%. Godišnja stopa inflacije u Mađarskoj iznosila je oko 4,20% u rujnu 2025., što je i dalje znatno više od prosjeka EU (2,4%).

U ovom kontekstu treba izdvojiti i sukob između Viktora Orbána i guvernera Mađarske narodne banke Györgya Matolcsyja, koji je više puta javno kritizirao vladu zbog populističkih ekonomskih mjera. Matolcsy je lani izjavio da vlada svojim politikama "gura zemlju prema financijskoj krizi".

"Mađarsko gospodarstvo stagnira od 2022., a inflacija je viša nego drugdje u Europi. Dakle, u praksi smo u stagflaciji", rekla je ekonomistica Györffy.

Stagflacija je ekonomsko stanje u kojem gospodarstvo bilježi istovremeno usporeni ili negativni rast i visoku inflaciju.

Kako se Mađarska našla u toj situaciji?

Mađarska se nakon ulaska u EU 2004. godine smatrala jednom od najperspektivnijih država srednje i istočne Europe. Poseban rast zabilježila je tijekom 2010-ih godina, kad je bila atraktivna za strane investitore. Prema podacima Eurostata i mađarske vlade, Mađarska je bila druga najbrže rastuća ekonomija EU-a u 2014., a visoki rast se nastavio i u prvoj polovici 2015.

Prema službenim podacima mađarske vlade, BDP Mađarske u 2015. godini rastao je oko 3,6%. Tada su stručnjaci iznosili kako je porastu BDP-a doprinijela proizvodnja vozila, elektroničke opreme i hrane.

Pad automobilskog sektora

Le Monde ističe da je mađarski model razvoja, temeljen na privlačenju stranih ulaganja jeftinom radnom snagom i potaknut javnim subvencijama, dosegao svoje granice. Ovaj model posebno je bio zastupljen u automobilskoj industriji, koja je činila značajan dio BDP-a.

Intell News navodi da je mađarska automobilska industrija u siječnju ove godine zabilježila pad obujma proizvodnje od 3% u odnosu na prethodnu godinu, dok je proizvodnja automobilskih dijelova pala za 6,2%. 

Pad u mađarskom automobilskom sektoru uglavnom je uzrokovan slabom vanjskom potražnjom, budući da se glavna izvozna tržišta zemlje, posebno Njemačka, bore sa sporom prodajom automobila i kašnjenjima u prijelazu na električna vozila.

Budimpešta je sve izoliranija

No mađarska ekonomska kriza nije samo posljedica globalnih šokova, velik dio odgovornosti leži u Orbanovim političkim odlukama.

Mađarska je jedina članica Europske unije koja održava bliske političke i ekonomske odnose s Vladimirom Putinom, unatoč ruskoj agresiji na Ukrajinu. Orban često istupa protiv zajedničkih europskih sankcija i blokira pakete pomoći Kijevu, što ga dovodi u sukob s Bruxellesom.

Takva politika, iako opravdavana tvrdnjama o zaštiti nacionalnih interesa, u praksi izolira Mađarsku unutar EU, čime se smanjuju šanse za izlazak iz krize. Vidjet ćemo hoće li to predstavljati problem za Orbána pred parlamentarne izbore 2026., na kojima  će mu glavni konkurent biti Peter Magyar, lider stranke Tisza, koja je prema anketama pretekla Fidesz.

Milijarde eura iz fondova su suspendirani

Budimpešta se već godinama nalazi u sporu s EU zbog kršenja načela vladavine prava. Primjerice, neovisnost sudova je smanjena, mediji su pod sve jačom kontrolom, a civilno društvo, posebno organizacije koje primaju strane donacije, suočava se sa stalnim zakonskim pritiscima.

Zbog tih kršenja, Mađarskoj je trenutačno blokirano ukupno oko 19 milijardi eura sredstava EU.

Spektakularno bogaćenje Orbanovih prijatelja i obitelji

A dok Mađarska postaje sve siromašnija, bogaćenje Orbanovih suradnika nerijetko se opisuje spektakularnim.

Sam Viktor Orban ima daleko najveću plaću u EU, bruto 16 tisuća eura mjesečno. U veljači ove godine je izišao dokumentarac "Dinastija", koji je producirala istraživačka web stranica Direkt36, a koji je postigao ogromnu gledanost u Mađarskoj.

Film sat vremena prati kako se krug blizak Orbanu čudesno obogatio uz njegovu političku karijeru. Najočitiji je primjer njegov zet István Tiborcz koji je bogatstvo stekao kroz unosne poslove s državom. Radi se o 11. najbogatijem Mađaru.

Győző Bálint Orban, otac Viktora Orbana, vlasnik je rudarske tvrtke Dolomit Kft., koja je proteklih godina ostvarila milijarde forinti prihoda i značajne profite zahvaljujući velikim državnim ugovorima. I tvrtka Orbanovog nećaka Davida je, navode izvještaji, profitirala uslijed državnih propisa koji su smanjili konkurenciju na tržištu kamenoloma.

Mađari sve siromašniji, Orbanova ekipa sve bogatija

Lőrinc Mészáros, dugogodišnji prijatelj Viktora Orbána iz djetinjstva, uspio je transformirati svoj poslovni put od skromnog vodoinstalatera do najbogatijeg čovjeka u Mađarskoj. Ovo dostignuće ostvario je zahvaljujući kontinuiranom osvajanju javnih natječaja. Između ostalog, izvještaji još spominju i bogaćenje Orbánove supruge i braće.

Dok se Mađarska penje na vrh europskih ljestvica po inflaciji i siromaštvu, Orbánov krug prijatelja i obitelji nezaustavljivo se bogati. To je možda i najjasniji simbol ekonomske i društvene provalije u koju je zemlja upala.