index.hr index.hr

Manipulacija genima: Zašto Eva podiže više prašine od Adama?

15:43, 20. siječnja 2003.
DOK SE potkraj 2002. godine u svijetu podigla velika prašina kad je objavljeno da je rođena prva klonirana beba, rođenje Adama Nasha u kolovozu 2000. prošlo je gotovo neopaženo. 

Adam nije izazvao toliku medijsku senzaciju jer njegovo rođenje nisu popratile priče o svemirskom podrijetlu ljudi, bezgrešnom začeću i skrivenim laboratorijima u tajnim zemljama.

Ali i Adam je posebna beba jer se rodio baš s onim genima s kojima su njegovi roditelji željeli da se rodi. A još je bitnije to što ti geni nisu kopirani od druge osobe nego posebno odabrani kako bi Adam imao točno određene karakteristike.

´Kloniranje je varka´, kaže biolog sa sveučilišta Princeton Lee Silver koji upozorava na dva snažna znanstvena područja koja se počinju sudarati i koja bi uskoro mogla promijeniti ljudsku reprodukciju.

Kako se razvijaju reprodukcijske tehnologije, tako se produbljuje i znanje o ljudskoj genetici, a kombiniranjem novih spoznaja i tehnologija već sada roditeljima omogućuje izbor gena koje žele prenijeti na djecu.

Kad je Adam Nash rođen, njegovi su roditelji već imali jedno dijete. Njihova kći Molly bolovala je od rijetke vrste genetske bolesti nazvane Fanconi anemija. Roditelji su željeli biti sigurni da Adam neće naslijediti bolest, ali su željeli i to da Adam naslijedi neke Mollyne gena jer bi im kći umrla bez transplantacije koštane srži.

Uz pomoć doktora Jurija Verlinskog iz Instituta za reproduktivnu genetiku u Chicagu, stvoreno je nekoliko desetaka embrija oplodnjom in vitro a Nashovi su izabrali jedan s genetskim karakteristikama koje su željeli. Tako se rodio Adam.

Verlinski je već prije pomogao nekim roditeljima da kod djece izbjegnu cističnu fibrozu ili hemofiliju. On je omogućio starijim majkama, kod kojih je postojala opasnost da na svijet donesu djecu s Downovim sindromom, rode potpuno zdrave bebe.

Dosad su roditelji koristili njegovu metodu samo za izbjegavanje nasljednih bolesti, ali nije isključeno i korištenje te metode za stvaranje djece određene visine ili inteligencije.

Verlinski je odbacio optužbe kojima ga se tereti da se igra Boga, stvarajući ´dizajnirane bebe´. ´Ništa ne dizajniramo, to su gluposti´, rekao je.

Međutim, što ako znanstvenici budu u mogućnosti umetnuti u DNK embrija bilo koji gen? Zasad to uspijevaju kod životinja ali s upitnim uspjehom. Roditelji sigurno ne bi prihvatili tehniku koja bi mogla dovesti do više štete no koristi. Znanstvenici ipak vjeruju da će za nekoliko desetljeća liječnici moći umetnuti gene u embrio, a kada to uspiju, tada neće biti granica.

Tada će moći stvarati djecu otpornu na karcinom, srčane bolesti, duševne bolesti ili AIDS. Moći će stvarati i božanski lijepu djecu ili onu s fotografskim pamćenjem.

Međutim, sigurno će se javiti i pitanje prihvatljivosti te metode, kao što je pokazao slučaj kloniranja.

Verlinski se kloniranjem ne želi baviti. ´Radim sedam dana u tjednu, obično 12 sati dnevno´, rekao je. ´Nemam vremena za te stvari´. Zadovoljan je pak jer se dvogodišnji Adam pokazao kao idealan davatelj koštane srži svojoj sedmogodišnjoj sestri.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
Podržite Index za 10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara