NASTAVLJENO je ponovljeno suđenje Branimiru Glavašu za ratne zločine nad osječkim Srbima.

Na današnjem ročištu svjedočili su Josip Manolić i Vladimir Šeks.

Manolić: S Glavašem nikad nisam bio u ljubaznim odnosima

Prvi je svjedočio Manolić. Rekao je da nema saznanja o događajima u Osijeku u inkriminiranom razdoblju. 

Manolić je od rujna 1990. do kolovoza 1991. bio premijer, a nakon toga šef Kriznog štaba za Hrvatsku. Potvrdio je da Glavaša poznaje od 1989. kad ga je upoznao na skupu koji je bio posvećen višestranačju. U to je vrijeme, kazao je Manolić, postojao Ured za nacionalnu sigurnost kojem je on bio na čelu.

Istaknuo je da s Glavašem nikada nije bio u ljubaznim odnosima te da je Glavaš imao opsesiju da ga se proganja iz bivšeg režima. Također je istaknuo da nikad nije dobio izvješće o Glavaševoj umiješanosti u bilo kakvo ubojstvo, niti je otvarana istraga, a izvješća je dobivao iz cijele Hrvatske i misli da u njima nije pisalo ništa o Glavašu o težim djelima i ubojstvima koja bi se povezivalo s njime.

Kazao je da se na Vrhovnom državnom vijeću nikad nije raspravljalo o Glavašu te da vjerojatno nije bilo povoda. Iako je naglasio da se ne sjeća baš svega, rekao je da postoje vjerodostojni zapisnici iz tog doba u kojima se može provjeriti o čemu je bila riječ.

Šeks je pričao o vremenima kad je bio predsjednik sabora

I dok je Manolić kazao da se na sjednicama Vrhovnog državnog vijeća u vrijeme rata nije raspravljalo o Glavašu, Šeks je posvjedočio da su Washington i Bruxelles početkom 2004. pritiskali Hrvatsku da se pokrene postupak protiv Glavaša.

"Dobivao sam najvažnija izvješća od SOA-e i POA-e, ali i ona iz naše diplomacije. Među njima je bila i bilješka iz 2004. tijekom koje je vršen ogroman pritisak na Hrvatsku koja je tada otvarala pretpristupne pregovore za ulazak u EU. Pritisak je vršen kako bismo poboljšali naše zakonodavstvo, a jedan od ključnih uvjeta bio je da se Hrvatska obračuna sa svima koji su počinili ratni zločin. U toj bilješci navedena je i potreba da se procesuira Glavaša", izjavio je Šeks koji je u to vrijeme bio predsjednik Hrvatskog sabora.

Dodao je da je riječ o bilješci sastanka tadašnjeg  predsjednika saborskog Odbora za međuparlamentarnu suradnju Milorada Pupovca u Washingtonu s predstavnicima State Departmenta.

Nadalje, rekao je da je u ljeto 1991. imenovan predsjednikom regionalnog kriznog štaba za istočnu Hrvatsku sa sjedištem u Osijeku te da je na toj funkciji redovito dobivao izvješća SIS-a i SZUP-a o sigurnosnom stanju u Slavoniji i Baranji.

"Josip Perković me je informirao da je na kolegiju MUP-a raspravljano kako neprijateljska peta kolona najjače djeluje upravo u Osijeku. Nju su sačinjavali pripadnici JNA i pobunjeni osječki Srbi koji su preodjeveni u hrvatske odore činili kaznena djela radi kompromitiranja Hrvatske vojske", kazao je Šeks.

Pritom je pojasnio da je osječki krizni stožer raspravljao o svojim saznanjima da je u Osijeku i okolici zavladalo bezakonje i nasilje koje su provodile razne bande te da je krizni stožer odlučio poduzeti sve mjere kako bi se spriječilo bezakonje.

Govoreći o okolnosti ubojstva Čedomira Vučkovića u dvorištu osječkog Sekretarijata za narodnu obranu, Šeks je izjavio da je te večeri došao s terena i da je vidio mrtvo tijelo te da je očevid bio u tijeku.

Ukinuta presuda kojom je Glavaš osuđen

Podsjetimo, novo suđenje u slučajevima "Garaža" i "Selotejp" zakazano je nakon što je Vrhovni sud početkom siječnja ukinuo odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda iz ožujka prošle godine prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka njegovim suoptuženicima.

Na prvom suđenju Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, ali je pravomoćnu presudu ukinuo Ustavni sud. Glavaš je do tada odradio i većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH gdje je otišao uoči izricanja prve presude.