Marić predstavio proračun, u saboru ga sprdaju: "Bježi, bježi trošuljak"

Marić predstavio proračun, u saboru ga sprdaju: "Bježi, bježi trošuljak"
Foto: Hina

MINISTAR financija Zdravko Marić u ponedjeljak je u saboru predstavio rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, istaknuvši kako i unatoč predviđenim rashodima za protestirana jamstva Uljaniku rezultat za 2018. ostaje na razini originalnog plana od 0,5 posto BDP-a proračunskog deficita, ili 2,23 milijarde kuna.

"Da imamo istu situaciju kao prošle godine, mi bismo mogli već u ovom trenutku konstatirati da će i 2018. proračun opće države završiti s viškom, no s obzirom na okolnosti vezane za Uljanik grupu, to je u ovom trenutku nemoguće reći", poručio je Marić.

Ove je godine, naglasio je, jamstvena pričuva višestruko nedostatna za ukupno podmirenje obveza, pa se rebalansom predlaže povećanje iste za 2,6 milijarde kuna - s 265 milijuna originalno na 2.865 milijardi kuna. "Isključivi razlog tog povećanja je protestiranje jamstava za grupaciju Uljanik”, ustvrdio je Marić.

Istaknuo je kako vlada ne odstupa ni od plana da se niti ove godine, treću godinu za redom, smanjuje udio javnog duga u BDP-u. "Prema našim zadnjim kalkulacijama ta bi brojka za kraj ove godine bila na razini 74,6 posto BDP-a”, rekao je.

U prvih šest mjeseci 2018. BDP porastao 2,7 posto

Ministar financija je u objedinjenoj raspravi o izvršenju državnog proračuna, primjeni fiskalnih pravila te izmjenama državnog proračuna za ovu godinu naveo makroekonomske pokazatelje prema kojima je u prvih šest mjeseci ove godine BDP porastao 2,7 posto. U istom vremenu inflacija je rasla 1,4 posto, industrijska proizvodnja 0,4 posto, promet u trgovini na malo 3,9, građevina 3,0, a broj noćenja turista 8,8 posto.

"Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu ove godine ostvareni su u iznosu 59,9 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini porast od 2,9 posto ili 46,5 posto godišnjeg plana", kazao je Marić.

Porezni prihodi su najznačajniji i u prvih je šest mjeseci, kazao je, prikupljeno 35,4 milijardi kuna.

"Dobri trendovi prvih šest mjeseci prenijeli su se i na ostatak godine. Prema rebalansu planira se povećanje ukupnih prihoda državnog proračuna sa 129 na 129,2 milijarde kuna”, rekao je Marić. Kada se gledaju porezni prihodi, dodao je, predviđa se rast od 2,1 milijarde kuna ili 2,7 posto, najviše od PDV-a u iznosu od 51,1 milijardu kuna.

Prihodi od poreza na dobit bit će za 1,3 posto veći, odnosno u visini od 8,4 milijarde kuna, prihodi od doprinosa 2,6 posto veći ili ukupno 24,9 milijarde kuna, prihodi od administrativnih i upravnih pristojbi trebali bi biti 18,2 posto veći. Što se tiče rashoda, oni su ukupno za ovu godinu rebalansom planirani na 131,7 milijardi kuna, što je smanjenje od 1,6 milijardi u odnosu na tekući plan.

Rebalansom 405 milijuna kuna za zdravstvo

Rebalansom se, kazao je ministar, najviše dodatno izdvaja za sustav zdravstva u iznosu od 405,3 milijuna kuna, transfer HZZO-u za naknade za bolovanja iznad 42 dana, obveze po sudskim sporovima dodatnih 312,6 milijuna kuna.

Zamjerke iz redova oporbe na predloženi rebalans nisu izostale.

Mostova Sonja Čikotić tako je prigovorila nedovoljnom izvlačenju sredstava iz EU fondova, a SDP-ovac Peđa Grbin ministra je prozivao jer spominje rast BDP-a od 2,8 posto, a to je, navodi SDP-ovac, manje od nekih ekonomija u okružju. "Spomenuli ste rast BDP-a od 2,8 posto. No, Slovenija ima 4,3 posto, Rumunjska 4,2, Slovačka 3,9 posto. To su zemlje s usporedivom ekonomijom, a rast im je daleko veći”, istaknuo je Grbin.

Marić mu je uzvratio kako se gospodarski rast koji Hrvatska ima bazira na realnim osnovama. "One su danas te koje jesu. Mi svi skupa sigurno bismo željeli više i želim vjerovati da Hrvatska može ostvariti i više stope. No, u ovom trenutku ovo je realnost”, poručio je ministar.

Žagar: Trči, trči trčuljak, bježi, bježi trošuljak

"Ova rasprava me podsjetila na onu narodnu: 'Trči, trči trčuljak, bježi, bježi trošuljak, moli Boga trčuljak da uhvati trošuljak' u kojoj bi odgovor bio - ministar i proračun. Vi ste uspjeli, uhvatili ste rashode s povećanjem prihoda i to se mora čestitati”, ustvrdio je nezavisni Tomislav Žagar, ali i također zamjerio na smanjenju povlačenja sredstava iz EU fondova.

Branimir Bunjac (Živi zid) čudio se jer, dok ministar govori o rasterećenju građana, sam navodi da su administrativni troškovi ove godine viši za 18 posto.

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) rekao je kako su prihodi koje je ministar Marić projicirao nerealni, te mu je zamjerio da se oslanja previše na transfere iz EU. "Nama treba samo tri posto rasta BDP-a da možemo plaćati kamate na državni dug i Vi to dobro znate”, poručio je Mariću.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara