JUČER je održana konferencija HPB-a "Strategije u vremenu disrupcije - nova pravila konkurentnosti" na kojoj je, između ostalih, govorio i hrvatski inovator i osnivač Rimac automobila Mate Rimac. U raspravi su osim Rimca sudjelovali i Damir Vanđelić, Antonio Šeparović, Tomislav Vuić i Andrijana Mušura Gabor.

"Automobilska industrija će se u iduća dva desetljeća okrenuti naglavačke. Auto koji se danas razvija bit će na tržištu 2025. i prodavat će se do 2028. ili 2030. Nema više nekih velikih pomaka. Nećemo više biti vlasnici automobila i nećemo ih voziti. To vam govori zaljubljenik u automobilizam, ali to nije samo moje mišljenje nego konsenzus u industriji", kazao je Rimac na konferenciji.

Kaže kako automobili previše vremena stoje parkirani te kako nema smisla da ljudi budu vlasnici nečega što ne vozi 90 posto vremena.

"Vozač vidi 100 ili 200 metara ispred sebe. Automobili koji će to raditi umjesto nas bit će puno bolji i vidjet će sve, biti povezani s ostalim vozilima", dodaje Rimac te zaključuje da će sadašnji proizvođači automobile proizvoditi samo za kompanije kao što je Uber.

Rimac je govorio i o problemima s kojima se mlade tvrtke suočavaju u Hrvatskoj.

"Najveći su problem talenti koje bismo željeli zaposliti. Nema ih. Moramo ih privući izvana. Vrhunske stručnjake ne možete privući ni u tvrtke ni u državu s plaćom od 10.000 do 15.000 kuna. Hajde vi recite u Hrvatskoj da je to mala plaća, razapet će vas", kazao je Rimac.

Glavni predavač Kamal Ahmed Munir, profesor sa Sveučilišta Cambridge, naglašava da sva poznata pravila u poslovanju u vrijeme četvrte industrijske revolucije više ne vrijede. Proizvod mijenja platforma, a profit postaje manje bitan. Kao primjer takve vrste poslovanja navodi Apple, koji ne poznaje granice industrija, ali tu su i drugi - npr. Uber koji  je disruptirao taksi tržište, a Airbnb hotelsku industriju. 

Rimac i Antonio Šeparović, jedan od osnivača tvrtke Oradian, složili su se da domaće tvrtke mogu biti globalno konkurentne, no za to je potrebno poticajno okruženje. "Važan je ekosustav, ni jedna tvrtka nije otok. U Hrvatskoj, nažalost, nema fondova rizičnog kapitala", naglašava Rimac, a Šeparović upozorava na važnost otkrivanja i dovođenja talenata te na prevelika davanja državi. 

Da je privatni sektor u fokusu Ministarstva gospodarstva naglasio je na konferenciji HPB-a ministar Darko Horvat. "Bez reanimacije privatnog sektora neće biti rasta ni prosperiteta. Napravit ćemo sve da poduzetnici dođu u prvi plan, moramo rušiti administrativne barijere, smanjivati troškove poslovanja i dosegnuti realni rast od pet posto. Naravno da bankarski sektor to treba podržati", rekao je Horvat.

Digitalna transformacija

S promjenama koje donosi digitalna transformacija suočavaju se tradicionalne industrije, kao što su bankarstvo i osiguravajuće kuće. "Trenutačno poznajemo desetak disrupcija u industriji, no mene brinu one koje ne poznajemo i koje će tek doći, gdje možda nećemo moći konkurirati. No mi moramo znati pronaći niše za sebe", rekao je Damir Vanđelić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, istaknuvši da se pripremaju stalnim ubrzavanjem procesa.

Tomislav Vuić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, istaknuo je da je teško procijeniti kakva će biti budućnost bankarskog sektora, no napominje da je prednost HPB-a činjenica da se radi o globalno maloj banci koja se brzo prilagođava novim tehnološkim trendovima. Vuić se nada da će u hrvatskoj biti sve više tvrtki poput Rimca i Oradiana.

"Digitalna transformacija proizvođačima omogućuje kontrolu sve većeg broja podataka o korisnicima. Analitički pristup tim podacima od koristi može biti ne samo tvrtkama koje putem njih uče o navikama kupaca, već i samim potrošačima kojima nova tehnološka rješenja mogu biti od pomoći u, primjerice, ograničavanju troškova", objasnila je Andrijana Mušura Gabor, doktorica psihologije sa ZŠEM-a. 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.