RUSKI predsjednik Vladimir Putin više nema dobrih opcija u ratu protiv Ukrajine, a nezadovoljstvo ratom raste među običnim građanima, oligarsima i dijelovima ruske elite, tvrdi Kaupo Rosin, šef Estonske vanjske obavještajne službe (EFIS).

Rosin je u velikom intervjuu za britanski Telegraph rekao da nastavak rata za Putina nosi sve veće vojne, gospodarske i političke rizike, ali da bi i zaustavljanje rata moglo ugroziti njegov položaj jer bi ga dio ruskog društva i elite mogao doživjeti kao znak slabosti.

"U ovom trenutku ima samo loše opcije. I svaka odluka koju donese nosi različite rizike", rekao je Rosin.

Ako Putin nastavi rat, dodaje, veliki gubici, gospodarski problemi i unutarnje napetosti mogli bi se dodatno povećavati.

"To bi u nekom trenutku u budućnosti moglo utjecati na njegovu političku budućnost, ako ljudi oko njega zaključe da je bolje nastaviti bez njega", rekao je.

"Sve bi se moglo promijeniti preko noći"

Rosin tvrdi da među ljudima iz ruskog političkog i gospodarskog vrha više nema ozbiljnih razgovora o potpunoj pobjedi u Ukrajini.

"Vidimo da ukupno nezadovoljstvo ovim ratom raste u svim slojevima društva, od običnih ljudi pa sve do oligarha. Sve više ljudi ne želi ovaj rat", rekao je.

Ipak, ne očekuje pobunu građana na ulicama.

"Ne vidim u ovom trenutku uličnu revoluciju. Važnije je što misle ljudi koji imaju pristup novcu, oružju i informacijama", kazao je.

Prema njegovim riječima, upravo se u tim krugovima sada razgovara o različitim scenarijima i načinima završetka rata.

"Ako se nešto promijeni u Rusiji, dogodit će se vrlo brzo i svi ćemo biti iznenađeni. Bit će to nešto što se dogodi preko noći, ako se ikada dogodi", rekao je Rosin.

Kao primjer koliko ruski sustav može biti krhak naveo je pobunu šefa Wagnera Jevgenija Prigožina u lipnju 2023. godine.

"Za nas je to bio znak koliko sustav iznutra može biti šupalj. To je često slučaj s takvim režimima. Izvana izgledaju vrlo čvrsto, ali iznutra mogu biti iznenađujuće slabi", rekao je.

Gubici veći od broja novih vojnika

Rosin tvrdi da ruski gubici na bojištu sada premašuju broj novih vojnika koje Moskva uspijeva regrutirati.

Kao drugi veliki problem navodi gospodarstvo, posebno posljedice ukrajinskih dalekometnih udara na rusku naftnu infrastrukturu i zapadnih sankcija.

Procjenjuje da bi ruski proračunski deficit ove godine mogao dosegnuti oko 10 bilijuna rubalja, što bi bilo približno polovini iznosa koji Rusija troši na obranu.

Sankcije pritom Rusiji znatno otežavaju zaduživanje na međunarodnim tržištima.

Moskva bi manjak mogla pokušati nadoknaditi povećanjem poreza te dodatnim zahtjevima prema oligarsima i kompanijama, što bi, smatra Rosin, moglo dodatno povećati nezadovoljstvo unutar zemlje.

"Svi u Rusiji misle da mobilizacija dolazi"

Ako želi nastaviti rat sadašnjim intenzitetom, Putin će morati pronaći nove vojnike. Rosin smatra da je nova mobilizacija jedna od mogućnosti.

"U ruskom društvu sada svi 'znaju' da će mobilizacija doći. O tome se puno govori u Rusiji. Svi poznaju nekoga tko radi u vojsci i tko je rekao da mobilizacija dolazi", kazao je.

Takvo očekivanje, smatra, moglo bi čak pomoći Kremlju jer se stanovništvo postupno privikava na mogućnost novog vala mobilizacije.

Na izravno pitanje očekuje li da će Putin uskoro donijeti takvu odluku, Rosin ipak nije dao čvrstu prognozu.

"U ovom trenutku šanse su podjednake. Svi misle da dolazi. Sustav je spreman. Nismo vidjeli odluku", rekao je.

Ne očekuje ruski napad na NATO u sljedećih godinu dana

Rosin je govorio i o mogućnosti ruskog napada na neku članicu NATO-a, što je posebno osjetljivo pitanje za Estoniju, koja s Rusijom dijeli granicu dugu gotovo 300 kilometara.

Njegova je procjena da konvencionalni ruski napad na neku članicu NATO-a nije izgledan u neposrednoj budućnosti.

"Mislim da Putin u ovom trenutku razumije da članak 5. i dalje vrijedi. Zato ne vidimo kratkoročnu prijetnju", rekao je.

Precizirao je da tijekom sljedećih "godinu dana i nešto više" ne očekuje ruski konvencionalni napad na članicu Saveza.

Dugoročnije će, upozorava, mnogo ovisiti o samom Zapadu.

"Ako ozbiljno shvatimo rusku prijetnju, nastavimo ulagati u obranu, održimo vjerodostojno odvraćanje i imamo vjerodostojne i financirane planove obrane, tada možemo odvratiti Rusiju", rekao je.

"Ako mi na Zapadu sami sve zabrljamo, to bi Rusiji moglo stvoriti novu situaciju u kojoj će ponovno napraviti svoje kalkulacije", dodao je.

Ruske sabotaže naziva državnim terorizmom

Rosin upozorava i na sve agresivniju rusku kampanju sabotaža i subverzije u Europi, za koju tvrdi da je uglavnom organizira ruska vojna obavještajna služba GRU.

Prema njegovim riječima, glavne mete trenutno su pogoni obrambene industrije i logistički objekti povezani s isporukama oružja Ukrajini.

Rosin smatra da izraz "hibridni rat" ublažava ono što se stvarno događa.

"To su sabotaže, nekonvencionalne aktivnosti, kibernetički napadi i informacijski rat. To je ono što stvarno jest", rekao je.

Za dio ruskih aktivnosti upotrijebio je još izravniji izraz.

"Posebno kada govorimo o kampanji sabotaža, mogli bismo koristiti izraz 'terorizam pod pokroviteljstvom države', jer to tehnički upravo jest", rekao je Rosin.