UBRZO nakon Uskrsa ove godine, usred povijesne, višegodišnje suše, temperature u dijelovima zapadnog Sredozemlja popele su se nevjerojatnih 20 Celzijevih stupnjeva više od sezonskih normi dosegnuvši rekordnih 39 stupnjeva u južnoj Španjolskoj. I to u travnju.

Kako globalno zagrijavanje napreduje, srpanj i kolovoz u najposjećenijoj svjetskoj destinaciji za odmor - prije covida-19 više od 300 milijuna turista godišnje odlazilo je u Sredozemlje, što je brojka za koju neki predviđaju da bi mogla porasti na 500 milijuna do kraja desetljeća - mogli bi uskoro postati nepodnošljivi, piše The Guardian.

Mediteran je žarište globalnog zagrijavanja

Sredozemni bazen je žarište globalnog zagrijavanja. I dok je svijet sada oko 1.1 stupanj topliji nego što je bio 70-ih godina, ova regija se već zagrijala za 1.5 stupnjeva i na putu je prema 3 stupnja do kraja stoljeća (ili u najgorem slučaju 5 stupnjeva). Sve veće temperature i češći toplinski valovi nisu jedini izazov. Većina klimatskih modela predviđa da će u većem dijelu svijeta toplije značiti i vlažnije - ali ne i u Sredozemlju, gdje se očekuje pad oborina između 10% i 60%.

Kada padne, stručnjaci predviđaju da će kiša vjerojatnije doći u obliku jakih oluja koje će dovesti do raširenih i katastrofalnih poplava, poput one koju je izazvala oluja Alex, koja je ubila 18 ljudi u francuskoj pokrajini Alpes-Maritimes 2020. Konačno, značajno povećan rizik od šumskih požara i predviđeni porast razine mora u Sredozemnom moru između 35 cm i - prema nekim prognozama - više od jednog metra, mogli bi imati još dramatičnije posljedice.

Izvješće francuskog nacionalnog znanstveno-istraživačkog centra CNRS iz 2021. upozorilo je da će porast razine mora dovesti do nestanka kilometara plaža, dok će glavni naseljeni centri, poput Marseillea i Nice, biti prisiljeni preseliti stanovnike i obnoviti glavnu infrastrukturu, uključujući zračne luke.

"Čak i da danas potpuno zaustavimo sve emisije stakleničkih plinova, temperature ne bi pale. Ostat će tu gdje jesu desetljećima. Započeli smo nešto što ne možemo zaustaviti", rekao je Joël Guiot, član regionalne skupine stručnjaka za klimu GREC-Sud.

Je li odmor na Mediteranu osuđen na propast?

Vjerojatno će postati vruće - ponekad vrlo vruće - upozorila je spomenuta skupina. Razglednica s mediteranskim prizorima će se mijenjati. Pristup područjima prirodne ljepote može biti ograničen. Plaže bi se mogle pokazati preskupe za održavanje.

Odmor na Mediteranu započeo je u viktorijansko doba, dramatično je porastao nakon Drugog svjetskog rata, stvarno je uzeo maha kada su se pojavila paket-putovanja i od 70-ih godina eksponencijalno je rastao i sada predstavlja 12% gospodarstva cijele regije (u nekim zemljama više od 20%). Pa je li nepovratno osuđen na propast? Vjerojatno ne. Ili barem ne još.

Stručnjaci kažu da su faktori koji određuju turističke tokove previše složeni da bi se mogao pretpostaviti potpuni nestanak turizma, no da će globalno zagrijavanje neizbježno promijeniti aspekte dvotjednog boravka na plaži u južnoj Francuskoj, Španjolskoj, Italiji ili Grčkoj, koji je sada toliko poznat stotinama milijuna Europljana.

Mediteranski masovni turizam, njegova infrastruktura i njegove popularne navike odlučno puštaju gospodarske i kulturne korijene već više od pet desetljeća pružajući usluge ogromnoj, željnoj i sve većoj publici koja traži jednu stvar iznad svega - zajamčeno sunce.

Uz sunce kao ključni uvjet, sugeriraju klimatski stručnjaci, više ljetne temperature mogu odvratiti neke, ali sigurno ne sve - osobito ako je odredište za odmor i dalje blizu, jednostavno i jeftino za putovanje i boravak. A u tom pogledu mnoga mediteranska odmarališta zasad su nenadmašna, što će vjerojatno tako i ostati.

Zasad francuski podaci pokazuju da je nedavni niz europskih ljetnih toplinskih valova odvukao više turista u sjevernija odmarališta, gdje sunce nije zajamčeno. Međutim, uzlazna krivulja još nije održiva i ostaje relativno marginalna - porast ponekad za 5-10%, ali s relativno niske baze.

Odmarališta se prilagođavaju

Sredozemlje istodobno privlači najmanje dvostruko više francuskih posjetitelja nego Bretanja i Normandija zajedno i palo je za samo 0.3% od 2018. do 2019. Dosadašnji podaci pokazuju da je daleko od toga da gubi svoju privlačnost u kolektivnoj mašti kontinenta. Prošlog ljeta brojke su porasle na 83% razine prije covida, a ovo bi ljeto trebalo odgovarati 2019. godini. Svakako postoji sve veća tendencija da sezona počinje ranije i završava kasnije, a sve više ljudi se može odlučiti za odmor u svibnju, lipnju i rujnu. Oni također rezerviraju više u zadnji čas, jasno vodeći računa o vremenskoj prognozi.

Najbolji sati sunčanja pomiču se na ranije i kasnije tijekom dana.

Odmarališta se prilagođavaju ulažući, primjerice, u više hlada duž obale, sadeći više drveća i promičući "hladna mjesta" - crkve, muzeje, špilje - kako bi se ponudio bijeg od dnevne vrućine. Bez obzira na klimatski utjecaj, klimatizacija je danas standard u hotelima, apartmanima, restoranima i trgovinama.

"Ono što najviše odbija većinu turista je kiša", rekao je Ghislain Dubois, konzultant za klimatske promjene u turističkoj industriji. Ako je ono što stvarno želite sunce, ipak je daleko lakše podnijeti visoke temperature na otvorenom, uz more, uz aperitiv, nego kod kuće, naglasio je Dubois za Le Monde.

Na terenu mnogi ostaju optimistični. Prošlogodišnje rekordne temperature u Španjolskoj, prateći šumski požari, smrtni slučajevi, suše i restrikcije vode koje su uslijedile nepobitno su ponudili bolan uvid u ljeta koja dolaze. U zemlji čiji je turistički model "sol y playa" dugo privlačio mnoštvo stranih posjetitelja - i u kojoj o turizmu ovisi više od 12% BDP-a - učinci klimatske krize jednako su zabrinjavajući koliko i očiti.

Plaže će se promijeniti

Kao i u Francuskoj, tmurno izvješće ministarstva poljoprivrede, hrane i okoliša iz 2016. predviđa da bi klimatske promjene mogle izmijeniti plaže, poplaviti transportne sustave, uzrokovati nestašice vode na vrhuncu sezone i prisiliti skijališta na zatvaranje. Ekonomske prognoze u izvješću bile su podjednako sumorne - posebice predviđanje da bi do 2080. turizam iz sjeverne Europe mogao pasti za 20% u odnosu na razinu iz 2004. budući da tamošnje rastuće temperature potiču ljude na odmor kod kuće. Predvidio je, međutim, da bi neki turisti mogli odlučiti posjetiti Sredozemlje u proljeće ili jesen.

To se već događa. "Turisti dolaze ranije tijekom godine - klimatska kriza pomiče tipične ljetne mjesece naprijed. Iako ljudi još uvijek dolaze na plaže na jugu i istoku Španjolske i na otoke, kasnije tijekom ljeta turizam se uglavnom usmjerava prema sjeveru Španjolske, gdje su temperature niže danju, ali i noću", rekla je dr. Cristina Linares, direktorica odjela za klimatske promjene, zdravlje i urbani okoliš na madridskom Institutu za javno zdravstvo Carlos III.

Linares je istaknula da posjetitelji iz inozemstva često nisu bili spremni za brutalnu stvarnost sve žešćih ljeta u Španjolskoj. U svibnju 2012. godine jedna je 70-godišnja Britanka umrla od toplinskog udara dok je hodala po Kanarima na temperaturi od 40.7 stupnjeva. "To je bilo prvo upozorenje na ono s čime bismo se mogli suočavati, kao i na potrebu da turiste upozorimo na sve to kako bi znali što im je činiti kada su temperature zaista visoke", dodala je Linares.

Ministarstvo zdravstva izradilo je dobre planove za hitne slučajeve toplinskog vala, rekla je Linares, ali potrebno je učiniti više kako bi se podigla svijest o opasnostima za turiste. Fokus je na prilagođavanju zemlje nadolazećim izazovima. "Naporno radimo na preuređenju javnih prostora, primjerice, postavljanjem klimatskih skloništa i općenito prilagođavanjem gradova u mediteranskom bazenu za borbu protiv ovih ekstremnih ljetnih temperatura", rekla je Linares.

U Ateni, najjužnijem glavnom gradu kontinentalne Europe i daleko najtoplijem, preventivne mjere uključivale su imenovanje glavnog dužnosnika za toplinu, čiji je zadatak isključivo rješavanje problema s ekstremnim ljetnim temperaturama.

Oporavak Atene

Ovo imenovanje - prvo takvo u Europi - uslijedilo je nakon niza rekordnih toplinskih valova koji su započeli u lipnju 2021. godine i potaknuli razorne šumske požare. Meteorolozi su to shvatili kao najavu onoga što je pred nama. "Znamo da ćemo izgubiti utakmicu ako ostanemo neaktivni. Mora biti više akcije i više svijesti", kaže Elissavet Bargianni, krajobrazna arhitektica koja je nedavno preuzela tu dužnost.

Osjećaj hitnosti, očigledan u poplavi projekata za "zeleni i plavi" grad, dolazi u trenutku kada Atena doživljava neviđeni turistički procvat. Gotovo sedam milijuna posjetitelja - što je više od polovice stanovništva zemlje - posjetilo je glavni grad 2019. godine, a dužnosnici ih ove godine očekuju još više.

Oporavak metropole, koju se nekoć smatralo tranzitnom rutom do otoka, potaknuo je gradske dužnosnike na sveobuhvatna razmišljanja. Akcijski plan za klimu, izrađen kako bi se predvidjele akcije za izazove s kojima će se Atena vjerojatno suočiti do 2030. godine, predviđa da će se zelene površine do kraja desetljeća protezati na 30% svih urbanih područja. Sadnja drveća je porasla, prošle godine u središtu Atene posađena su 2122 stabla.

Održivost je također ključna za marketing Grčke u inozemstvu. Ta je zemlja prošlog ljeta bila treće najposjećenije mjesto na svijetu, a ove se godine predviđa više od 33 milijuna dolazaka. Produljenje sezone i promicanje nekonvencionalnih destinacija sada su ključni za sektor koji čini oko 25% BDP-a i osigurava jedno od pet radnih mjesta u zemlji.

"Izazovi koje donose klimatske promjene pokreću našu turističku politiku", kaže Eleni Skarveli, koja je na čelu grčke nacionalne turističke organizacije u Londonu.

"Produljenje sezone je ključno, a s tim na umu surađivali smo sa zrakoplovnim prijevoznicima i turoperatorima kako bismo ne samo letjeli u manje poznata odredišta već i počeli to činiti od ožujka do studenoga. Sve je u održivosti i podizanju svijesti", kaže Skarveli za The Guardian.

Najtoplije godine u povijesti

Drugi imaju neposrednije i praktičnije brige. U Italiji Simone Battistoni, čija obitelj vodi ljetovalište na obali Emilije Romagne od 20-ih godina prošlog stoljeća, kaže da je njegova najveća klimatska bitka u ovom trenutku - i velik izazov u cijelom Sredozemlju - bila protiv obalne erozije.

Poput mnogih drugih upravitelja klubova na plaži duž obale, što uključuje popularna odredišta Rimini i Riccione, Battistoni je morao raščistiti tone krhotina koje su se našle na plažama nakon što je sjevernu regiju nedavno zahvatila velika poplava koja je ubila 15 ljudi i ostavila tisuće bez domova.

No njegov glavni izazov bit će pronaći dovoljno mjesta na plaži za svoje goste nakon što je poplava erodirala nekoliko metara pijeska. "Više ne postoje prva tri reda suncobrana i ležaljki", rekao je Battistoni, koji je i predsjednik sindikata menadžera klubova na plaži u području Cesenatico.

"Sada to nije toliki problem, ali na vrhuncu sezone mogao bi biti. Radimo na tome da napravimo dovoljno prostora, ali erozija je vječna borba između nas i mora. A more uvijek pobjeđuje", kaže Battistoni.

Prošle godine, najtoplije u povijesti, Italija je zabilježila 310 ekstremnih vremenskih događaja. Dvanaestero ljudi poginulo je u poplavama u središnjoj regiji Marche u rujnu, dok je još 12 izgubilo život u klizištu na otoku Ischia krajem studenoga. Nakon najnovije poplave u Emiliji Romagni, mnogi strani turisti su se povukli. "Imali smo mnogo otkazivanja za kraj svibnja i početak lipnja, uglavnom iz inozemstva, nakon što su vidjeli slike poplava na TV-u. Ovo područje preživljava od ljetnog turizma. Naporno radimo na oporavku", rekao je jedan vlasnik hotela u Riccioneu.