PREDSJEDNIK Zoran Milanović danas je nakon susreta s mađarskim kolegom u Budimpešti izrazio nadu da će se u tom gradu ipak održati ranije planiran, pa otkazan sastanak američkog i ruskog predsjednika, naglašavajući da je diplomacija u kojoj se ne razgovara „put u nepovrat”.

Milanović danas boravi u Budimpešti gdje ga je ugostio mađarski predsjednik Tamas Sulyok. Hrvatski predsjednik ondje je ocijenio da su odnosi dviju država tradicionalno vrlo dobri, uz „minimalne oscilacije” i „koju rečenicu više koja možda nekad zaiskri”. 

Galerija

Jedna od takvih oscilacija nedavne su kritike mađarskog političkog vrha upućene Hrvatskoj za „ratno profiterstvo” zbog navodnog povisivanja cijena tranzita energenata Jadranskim naftovodom koji je pak kritiziran da ima nedovoljan kapacitet za zadovoljenje mađarskih potreba. Te su kritike odbacili i hrvatska vlada i ta tvrtka, pozivajući se na višestruka ispitivanja koja su pokazala suprotno.

Tema energetike spomenuta usput? 

Na konferenciji za medije dvojice predsjednika, na kojoj novinari nisu mogli postavljati pitanja, tema energetike spomenuta je tek usput.  „Smatram da Hrvatska ima vrlo važno mjesto u energetskoj sigurnosti, odnosno diversifikaciji”, rekao je mađarski predsjednik, saveznik premijera Viktora Orbana s kojim će se Milanović sastati predvečer.

Sulyok i Milanović susrest će se i sutra, kad će posjetiti hrvatsku i mađarsku manjinu u dvije države – prvo u Bilju i Kopačevu, a potom u Pečuhu. Milanović je rekao da će se ta dva dana iskoristiti za razgovore i „razjašnjavanje stvari koje možda nisu potpuno jasne”, jer je „dijalog nezamjenjiv”. 

„I to bi trebala biti i logika i nekakav 'dictum' i europske diplomacije, svih onih koji trenutačno snose najveću odgovornost i na raspolaganju imaju najveće alate da se zaustavi ovaj rat u Ukrajini – bez suvišnih 'zašto' i možda uz neki opravdani 'kako'”, nastavio je hrvatski predsjednik.  

Milanović je naglasio da „nije svako rješenje isto i nije svako opravdano”, ali je prekid dijaloga s onim tko je smatran „neprijateljem i suparnikom” i njegovo „demoniziranje” put „bez kraja”.  Zbog toga je „iskreno navijao” da se u mađarskoj prijestolnici održi najavljeni susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, jer je "diplomacija u kojoj ne razgovaraš s protivnikom negacija diplomacije i put u nepovrat”.

Predsjednici SAD-a i Rusije su nakon razgovora 16. listopada najavili da bi se u naredna dva tjedna mogao održati njihov susret u Budimpešti, no već nekoliko dana poslije taj je plan propao jer je Trump, nezadovoljan Putinovim potezima, rekao da bi to bio „gubitak vremena”. Umjesto toga, uveo je žestoke sankcije ruskim naftnim kompanijama. 

Milanović je u petak izrazio nadu da će se taj susret ipak dogoditi te naglasio da bi mu „bilo drago da bude u Budimpešti”, radi Mađarske, ali prije svega radi mira. 

Posjet manjinama

Obojica čelnika hvalila su status koji dvije manjine uživaju u Mađarskoj i Hrvatskoj. Hrvatski predsjednik rekao je da njihov položaj „teško da može biti bolji”.  Milanović je naglasio i da Hrvatska „navija da Mađarskoj bude dobro i da bude ekonomski stabilna i uspješna”, jer je to i u interesu hrvatske ekonomije u kojoj sve veću ulogu, kao i u drugim svjetskim gospodarstvima, ima sektor usluga. "I zato nije svejedno hoće li u Hrvatsku doći 800 tisuća, 600 tisuća ili milijun turista te koliko će biti raspoloženi potrošiti”, rekao je. 

Sulyok je govorio i o razvoju prekogranične infrastrukture, spomenuvši dovršetak izgradnje autoceste A5 kojom je Budimpešta preko Osijeka spojena autocestom sa Zagrebom. Hvalio je hrvatsku ulogu u NATO-u, kao i za stabilnost srednje i istočne Europe, pa zaključio da je Hrvatska „itekako važan saveznik Mađarske”. 

Mađarski predsjednik imenovan je u parlamentu u veljači prošle godine, nakon što je s te funkcije naprasno otišla Katalin Novak, bliska Orbanova saveznica, zbog pomilovanja čovjeka koji je prikrivao pedofilski skandal u dječjem domu.