Miro Kovač o govoru von der Leyen: Kao Ursula u zemlji čudesa
NEKADAŠNJI ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač vrlo je kritično ocijenio današnji govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Europske unije. Poručio je da je govor bio profesionalno pripremljen i izveden, ali da u njemu nije čuo dovoljno novih ideja, konkretnih rješenja ni razumijevanja političkih promjena koje se događaju u državama članicama.
Kovač je za N1 rekao da mu je, s obzirom na stanje u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i drugim europskim državama, nastup predsjednice Komisije djelovao kao "govor Ursule u zemlji čudesa".
"Imamo problema u svijetu i u našim redovima, ali sve ćemo mi to riješiti. Mi smo sposobni, krasni, inovativni, imaginativni. Ali ja tu nisam vidio potrebno suosjećanje i razumijevanje procesa koji se događaju u zemljama članicama Europske unije", rekao je Kovač.
"Nema novih ideja ni prave imaginacije"
Kovač smatra da je von der Leyen iznijela velik broj tema, ali bez odgovora na neka od ključnih pitanja s kojima se EU trenutačno suočava. Govor je usporedio s njemačkim izrazom "Sonntagsrede", odnosno prigodnim govorom, te francuskim "langue de bois", izrazom za birokratizirani i formulaični politički jezik.
"Nema tu novih ideja, nema prave imaginacije", rekao je. Posebno je izdvojio Ukrajinu, Bliski istok i energetiku, ustvrdivši da u govoru nije čuo konkretna rješenja za probleme s kojima se Europa suočava.
Prema njegovu mišljenju, problem je i to što EU često nastupa kao da raspolaže mogućnostima koje u stvarnosti nema. Kao primjer naveo je europsku ovisnost o potezima SAD-a u sigurnosnim i energetskim pitanjima.
"Umjesto da kažemo: gledajte, neke stvari ne možemo, to moramo promijeniti da bismo nešto mogli napraviti zajedno. Ja to ne vidim", rekao je Kovač. Dodao je da mu u govoru nedostaje svijest o promjenama među europskim biračima i političkim procesima koji se odvijaju u najvećim članicama Unije.
Zaštita djece na društvenim mrežama "pun pogodak"
Jedan dio govora ipak je posebno pohvalio. Riječ je o najavljenim mjerama za snažniju zaštitu djece na društvenim mrežama.
"To je pun pogodak", rekao je Kovač, dodajući da podržava širi europski pristup tom pitanju. Smatra da će takav potez nužno dovesti EU u sukob s velikim američkim tehnološkim kompanijama, ali da je riječ o sukobu koji Europa mora biti spremna voditi.
Sve ostalo u govoru, kaže, nije ponudilo dovoljno konkretnih odgovora. Posebno se osvrnuo na skupe energente i probleme europske industrije, naglasivši važnost njemačkog gospodarstva za cijelu Uniju. "Ovo je profesionalan govor, lijepo pročitan. Ima rečenica na engleskom, francuskom i njemačkom, ona to lijepo recitira. Ali ne vidim ono što je Europi danas potrebno", rekao je.
Kovač o Mladićevu sprovodu: Reakcija je došla prekasno
Dio razgovora bio je posvećen i Srbiji te sprovodu Ratka Mladića. Von der Leyen je u današnjem govoru rekla da je bila užasnuta prizorima sa sprovoda te poručila da veličanju ratnih zločinaca nema mjesta u Europskoj uniji. Kovač smatra da je takva poruka trebala biti poslana puno ranije i povezana s konkretnim političkim posljedicama.
"Ona je danas to efektno izvela i pao je pristojan aplauz velike većine zastupnika u Europskom parlamentu. Ali to je prošlo kad je prošla baba s kolačima. To je trebalo biti spriječeno na način da se kaže: nemojte to uopće raditi, to vam je loše. Ako to napravite, bit ćete suodgovorni", rekao je.
Kovač je kritizirao i širu politiku EU-a prema Srbiji. Njegova je ocjena da u europskim državama postoji trend približavanja Srbije Uniji bez obzira na to tko je na vlasti u Beogradu.
"Cilj je Srbiju pridobiti bez obzira na sve, i s Vučićem, po mogućnosti i bez njega, ali i s njim", rekao je. Dodao je da je ključno pitanje želi li srpska vlast doista takav odnos s EU-om ili želi nastaviti voditi politiku oslanjanja na više strana.
Carneyjev dolazak vidi kao poruku Trumpu
Kovač se osvrnuo i na dolazak kanadskog premijera Marka Carneyja u Strasbourg. Von der Leyen je danas predložila otvaranje mogućnosti da Kanada postane prva "pridružena članica" EU-a, status koji trenutačno ne postoji u europskim ugovorima. Carney je govor o stanju Unije pratio u Europskom parlamentu, a sutra bi se trebao i formalno obratiti zastupnicima.
Kovač njegov dolazak tumači i kao signal administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Smatra da Europa i Kanada pokušavaju pokazati Washingtonu da mogu razvijati snažnije međusobne odnose i smanjivati ovisnost o SAD-u.
"To je nekakva poruka kojom se natječe s Amerikancima. Dolazak Carneyja je poruka Trumpu i američkoj vladi: evo, možemo mi s drugima, niste vi jedini na svijetu", rekao je. Na kraju razgovora otišao je i korak dalje te približavanje Kanade i EU-a opisao kao dio šireg pokušaja europskog i kanadskog političkog vodstva da ograniči Trumpov utjecaj.
"Kanada, Europska unija, Velika Britanija sa sadašnjim vodstvom - pokušaj je zauzdavanja gospodina Trumpa, da ga se urazumi", rekao je Kovač. Prema njegovoj ocjeni, EU svjesno prihvaća ulogu platforme u tom političkom nadmetanju jer procjenjuje da bi i sam mogao imati koristi od snažnijeg povezivanja sa zemljama poput Kanade.