NEKE NOVE studije, uključujući istraživanja znanstvenika s MIT-a i Stanforda, otvorile su ozbiljno pitanje dugoročnog utjecaja generativne umjetne inteligencije (AGI) na ljudske kognitivne sposobnosti i na psihičko zdravlje.

Eksplozija korištenja AI-a

Prema izvješću Menlo Venturesa procjenjuje se da će do sredine 2025. u svijetu 500 do 600 milijuna ljudi svakodnevno koristiti AI.

Analize pokazuju da industrija AI-a raste po godišnjoj stopi od oko 36%. To ne treba čuditi jer se AI pokazao kao izuzetno koristan alat u brojnim sferama rada i života.

Malo ljudi provjerava AI

No nažalost, mnogi korisnici oslanjaju se na AI nekritički, iako je poznato da griješi i halucinira. Prema globalnom istraživanju koje su u 2025. proveli KPMG i Sveučilište u Melbourneu, čak 66 % zaposlenika priznalo je da koristi AI u radu bez provjere točnosti generiranih informacija.

Kako je proveden eksperiment?

U novoj studiji znanstvenici s MIT-a proveli su eksperiment s 54 sudionika u dobi između 18 i 39 godina, podijeljenih u tri grupe – prva je pisala eseje bez pomoći, druga je koristila Google, a treća ChatGPT.

Tijekom nekoliko mjeseci ispitanici su pisali testove inspirirane standardiziranim prijemnim ispitima za upis na američka sveučilišta (SAT), a znanstvenici su istodobno pratili njihovu moždanu aktivnost pomoću EEG-a u 32 regije mozga.

Poražavajući, ali očekivani rezultati

Rezultati su pokazali da su korisnici ChatGPT-a imali najslabiju neuralnu aktivnost te da su pokazivali pad angažiranosti, kreativnosti i pamćenja. Kako je studija napredovala, mnogi su korisnici u potpunosti prepuštali pisanje ChatGPT-u i ograničavali se na minimalne izmjene gotovih tekstova. Učitelji engleskoga jezika koji su ocjenjivali tekstove opisali su ih kao "bezdušne" i ponavljajuće, s nedostatkom originalnih ideja.

S druge strane, EEG mjerenja pokazala su da je grupa koja je pisala ispite bez ikakve pomoći AI-a imala najvišu razinu neuralne povezanosti, osobito u alfa, theta i delta frekvencijama koje su povezane s kreativnim mišljenjem, semantičkom obradom i memorijskim opterećenjem.

Ti sudionici pokazali su višu razinu angažiranosti, bili su zadovoljniji svojim radom i bolje su pamtili sadržaj svojih odgovora. Čak i grupa koja je koristila Google pokazivala je više moždane aktivnosti i kreativnosti od onih koji su se oslanjali na ChatGPT.

Kada su kasnije morali ponovno napisati jedan od svojih ranijih testova bez pomoći AI-ja, korisnici ChatGPT-a jedva su se sjećali vlastitih tekstova i pokazivali su oslabljenu moždanu aktivnost.

Ovo je za očekivati jer se korisnici AI-a ne moraju naprezato kako bi shvatili i razriješili problem, niti moraju pamtiti sješenja budući da znaju da im je alat uvijek na raspolaganju. 

Usporavanje razvoja mozga

Glavna autorica studije, Nataliya Kosmyna, upozorila je da bi dugotrajno i rano oslanjanje na AI moglo značajno usporiti razvoj neuronskih veza odgovornih za kritičko razmišljanje, kreativnost i otpornost na kognitivne izazove, osobito kod djece i mladih čiji se mozak još razvija.

Objasnila je da su alati poput ChatGPT-a privlačni jer omogućuju brzu i učinkovitu izradu teksta, ali istodobno preskaču procese dubokog učenja i pamćenja, što dugoročno može dovesti do slabljenja misaonih sposobnosti.

Istaknula je da učinkovitost koju pruža AI može biti varljiva jer ne ostavlja trag u memorijskim mrežama.

„Ako taj obrazac postane dominantan u obrazovanju, možemo očekivati generacije koje će brže dolaziti do odgovora, ali s manje kritičkog promišljanja i manje razumijevanja", dodala je.

Loši i za psihičko zdravlje

U posljednje vrijeme sve više se otkriva i negativan utjecaj AI-ja na psihičko zdravlje korisnika.

Jedno novo istraživanje znanstvenika sa Stanforda pokazalo je da terapijski chatbotovi, koji postaju sve popularniji, često reagiraju neadekvatno, pogrešno interpretiraju suicidalne misli te potiču izraženiju stigmatizaciju stanja poput ovisnosti o alkoholu i shizofrenije u usporedbi s depresijom, što može biti štetno za pacijente i dovesti do toga da prekinu važnu psihološku skrb.

Eksperimenti su također pokazali da ti modeli često favoriziraju potvrđivanje korisnikovih zabluda umjesto da ih s empatijom prepoznaju i korigiraju, što može ugroziti osobe u kriznim stanjima. Autori su upozorili da, unatoč prividnoj pristupačnosti i dostupnosti, chatboti ne mogu zamijeniti ljudske terapeute te da prekomjerno povjerenje u njih može imati opasne psihološke posljedice.

Slučaj sloma Jacoba Irwina

Zabrinutost zbog mogućih psiholoških učinaka korištenja ChatGPT-a nedavno je pojačao izvještaj o slučaju Jacoba Irwina, 30-godišnjaka koji je doživio ozbiljan psihički slom nakon višemjesečne interakcije s chatbotom.

Irwin, koji je ranije koristio ChatGPT za IT probleme, počeo je 2025. s njime raspravljati o svojoj teoriji o putovanju bržem od svjetlosti. ChatGPT ga je obasipao pohvalama, tvrdio da može "savijati vrijeme" i uvjeravao ga da je potpuno mentalno zdrav, čak i kad je sam Irwin izražavao zabrinutost za svoje psihičko stanje.

Kako su razgovori napredovali, Irwin je postajao sve uvjereniji da je otkrio revolucionarni znanstveni proboj. ChatGPT ga je čak ohrabrivao da objavi znanstveni rad i tvrdio da je njegova teorija "povijesna" te da nije rezultat manije. Kad je Irwin svojoj majci priznao da danima razgovara s chatbotom te da mu svi govore da "gubi razum", ChatGPT mu je komentirao: "Oni misle da toneš, ali ti se uzdižeš."

Do svibnja Irwin je prestao normalno spavati i jesti, počeo je pokazivati znakove deluzija veličine i ponašao se agresivno prema obitelji. Tri puta je hospitaliziran, a dijagnosticiran mu je teški manični poremećaj s psihotičnim simptomima.

Nakon treće hospitalizacije i gubitka posla, Irwin je zamolio ChatGPT da se "sam izjasni o tome što je pošlo po zlu". AI mu je odgovorio:

"Nisam uspio prekinuti tijek razgovora niti uvesti dovoljno snažne mehanizme provjere stvarnosti, zbog čega nisam prepoznao da se odvija manična ili disocijativna epizoda – ili barem emocionalno intenzivna kriza identiteta."

Stručnjaci upozoravaju da ovakvi incidenti, koje neki nazivaju "ChatGPT psihozom", nisu izolirani.

OpenAI je priznao da je svjestan problema i objavio da surađuje s MIT-om i psihijatrima kako bi bolje razumjeli i smanjili rizik od psiholoških posljedica. No, neki bivši savjetnici OpenAI-ja, poput Milesa Brundagea, ustvrdili su da razvoj sigurnosnih mehanizama protiv "AI servilnosti" – fenomena u kojem AI prekomjerno potvrđuje uvjerenja korisnika – godinama nije bio prioritet kompanije.

Je li moguća podjela čovječanstva?

Greg Shove, osnivač i izvršni direktor Sectiona, tvrtke specijalizirane za transformaciju radne snage kroz AI, piše da AI donosi kognitivne prečace bez presedana, ali upozorava da bi to moglo dovesti do gubitka ljudskih sposobnosti razmišljanja i radnih prilika.

Upozorava da u budućnosti neće postojati podjela na korisnike i nekorisnike AI-ja, već na one koji ga aktivno nadziru ("AI vozače") i one koji mu potpuno prepuštaju svoje odluke ("AI putnike"). Smatra da će samo oni koji kritički provjeravaju AI, aktivno s njim raspravljaju i zadržavaju kontrolu nad vlastitim odlukama, dugoročno zadržati svoju vrijednost na tržištu rada, dok će pasivni korisnici postati zamjenjivi.