KAKO vrijeme prolazi, tako se ljudi mijenjaju. Već i sada vidimo neke promjene u fizičkom izgledu. Primjerice, u zadnjih stotinu godina smo postali viši; na nekim područjima svijeta za čak 15 do 20 centimetara u prosjeku. No, izgleda da mlađe generacije nisu dobile na centimetrima samo u visini - već i u volumenu mozga što bi, prema novom istraživanju, moglo smanjiti rizik od demencije.

Naime, znanstvenici su snimali mozgove više od 3000 Amerikanaca, u dobi od 55 do 65 godina, i otkrili da oni rođeni 1970-ih imaju 6.6 posto veći ukupni volumen mozga od onih rođenih 1930-ih. Pripadnici generacije X također su imali gotovo 8 posto veći volumen bijele tvari i 15 posto veći obujam površine sive tvari. Dodatno, mlađim generacijama se za 5.7 posto povećao hipokampus, koji igra glavnu ulogu u pamćenju i učenju. 

Siva i bijela tvar 

Središnji živčani sustav sastoji se od sive i bijele tvari. Na površini mozga nalazi se siva tvar sastavljena od živčanih stanica između kojih je potporno tkivo. U središnjem dijelu mozga je bijela tvar izgrađena od živčanih vlakana što izlaze iz živčanih stanica sive tvari. 

Siva tvar ima sivkastu, odnosno tamniju boju zbog visoke koncentracije živčanih stanica koje upravljaju značajnim funkcijama; poput govora, učenja, kretanja i slično. Različita područja mozga odgovorna su za različite funkcije, a siva tvar ima značajnu ulogu u svim aspektima ljudskog života. 

Bijela se tvar, s druge strane, uglavnom sastoji od živčanih vlakana (aksoni) koji povezuju moždane stanice i olakšavaju komunikaciju s ostatkom tijela. 

U posljednja tri desetljeća se učestalost demencije u SAD-u i Europi smanjila za 13 posto

"Izgleda da desetljeće u kojem se netko rodi utječe na veličinu i potencijalno na dugoročno zdravlje mozga. Mada genetika ima primarnu ulogu u određivanju veličine mozga, naše istraživanje je pokazalo da na to mogu utjecati i vanjski faktori; kao što su zdravstveno stanje, društveni utjecaji, kultura i obrazovanje", kazao je neurolog Charles DeCarli sa Sveučilišta California Davis, a prenosi Science Alert. 

Demencija je sporo, progresivno propadanje mentalnih funkcija; uključujući pamćenje, razmišljanje i rasuđivanje. Od nje u današnje doba oboli više desetaka milijuna ljudi diljem svijeta, a s obzirom na to da globalna populacija stari, postoji strah da bi se broj oboljelih u par desetaka godina mogao i utrostručiti.  

No, izgleda da situacija ne ide na gore, kao što se mislilo. Naime, u posljednjih trideset godina se učestalost demencije u SAD-u i Europi svakoga desetljeća smanjila za oko 13 posto. Izgleda da mlađe generacije, vjerojatno zbog zdravijeg načina života, imaju manji rizik od ovog oboljenja. No, možda su tu u pitanju i drugi čimbenici. 

Dobrobiti većeg mozga 

Tijekom demencije se smanjuje siva tvar u mozgu, odnosno korteks. Budući da oboljeli mozak s vremenom gubi volumen, logično je da bi veći početni obujam mogao pružiti određenu zaštitu od demencije; ili je barem usporiti. Prijašnje studije su, primjerice, pokazale da ljudi s većom glavom koji boluju od Alzheimera imaju bolje kognitivne funkcije od onih s manjom, a s istom bolešću.  

Kako bi vidjeli može li veličina mozga objasniti manju učestalost demencije kod mlađih generacija, DeCarli i njegovi kolege analizirali su podatke prikupljene tijekom istraživanja Framingham Heart Study, koje je pratilo zdravlje Amerikanaca rođenih između 1930. i 1980. godine. 

Kada su sudionici bili u dobi od 55 do 65 godina, što se dogodilo između 1999. i 2019., napravljena im je magnetska rezonancija mozga. Ti su podaci bili dostupni tek u listopadu 2023. Analiza je pokazala da mlađe generacije imaju veći volumen mozga. 

Znanstvenici nisu usporedili samo mozgove onih rođenih 1930-ih i 1970-ih. Analizirali su i podatke 1145 ispitanika slične dobi rođenih 1940-ih i 1950-ih. I ovi nalazi su ukazali na stalan i dosljedan porast volumena mozga. "Veće moždane strukture mogu odražavati bolji razvoj i zdravlje mozga te ublažiti učinke moždanih bolesti povezanih sa starenjem, poput Alzheimerove bolesti i srodnih demencija", navodi DeCarli. 

Faktori koji utječu na zdravlje mozga: tjelovježba, prehrana, zarada...

Treba napomenuti da veći obujam mozga nije nužno garancija boljih kognitivnih sposobnosti. Na zdravlje našeg moždanog aparata mogu utjecati i drugi faktori poput tjelovježbe i zdravog načina života. Vježbanje može imati pozitivan učinak, a negativan - loša prehrana, konzumacija alkohola i društvena izolacija. 

Na naše moždane sposobnosti može utjecati i zarada. Tijekom nedavne studije o siromaštvu, otkrivena je veza između niskih primanja i bržeg propadanja bijele moždane tvari. Mada razine bijele tvari opadaju s godinama, izgleda da život u siromaštvu ubrzava taj proces. 

Švicarski znanstvenici su promatrali analizirali podatke 751 osobe u dobi između 50 i 91 godine i ustanovili da oni u siromašnijim kućanstvima na MRI snimkama imaju više znakova starenja bijele tvari u mozgu i niže rezultate na kognitivnim testovima. 

Istraživanje naziva Trends in Intracranial and Cerebral Volumes of Framingham Heart Study Participants Born 1930 to 1970 objavljeno je u časopisu JAMA Neurology.