GLOBALNI informativni list o moždanom udaru, objavljen 2022., otkriva da se rizik od razvoja moždanog udara povećao za 50 posto u posljednjih 17 godina i sada se procjenjuje da će jedna od četiri osobe doživjeti moždani udar tijekom života. Moždani udar je ujedno i drugi vodeći uzrok smrti u Europi i svijetu, s oko 6.5 milijuna smrti godišnje.

Statistike kažu da od moždanih udara više obolijevaju žene nego muškarci. Naime, moždani udar u Europi uzrok je smrti kod 13 posto umrlih žena i devet posto umrlih muškaraca. U Hrvatskoj je već godinama drugi uzrok smrtnosti, s oko 5000 umrlih godišnje, što čini udio od oko devet posto ukupnog mortaliteta, a ako pogledamo prema spolovima, onda svake godine od moždanog udara umre više od 2100 muškaraca i gotovo 3000 žena.

Podaci su to koje nam je iznijela doktorica Zdravka Poljaković, predsjednica Hrvatskog neurološkog društva. S njom smo razgovarali o uzrocima, obolijevanju i prevenciji moždanog udara.

Neurologinja: Moždani udar je prvi uzrok invaliditeta u Hrvatskoj. Više obolijevaju žene

Doktorica Poljaković nam je kazala da je moždani udar prvi uzrok invaliditeta i u svijetu i u Hrvatskoj. Priča nam kako svake godine oboli oko 12.000 osoba, pri čemu najmanje trećina nakon moždanog udara ima posljedice u smislu određenog stupnja invaliditeta.

Učestalost je nešto veća kod žena u mlađoj životnoj dobi, odnosno do 45 godina, a veća kod muškaraca u dobi od 45 do 65 godina, da bi u dobi nakon 65. žene ponovno preuzele neslavno vodstvo u broju oboljelih od moždanog udara.

Prema statističkim podacima za 2022. godinu, od moždanog udara umrijet će veći postotak žena u odnosu na muškarce, a ako usporedimo smrtnost u žena sa smrtnošću od primjerice raka dojke, za istu je godinu smrtnost od moždanog udara gotovo četiri puta veća.

U mlađoj životnoj dobi radi se o blažim oblicima, koji ostavljaju manje posljedice u smislu fizičkog invaliditeta, no doktorica ističe kako vrlo često u procjeni posljedica zaboravljamo psihološki i kognitivni učinak preboljelog moždanog udara, što itekako utječe na kvalitetu života oboljele osobe.

Doktorica ističe da upravo zbog toga moždani udar u osoba mlađe životne dobi zahtijeva posebnu pažnju zajednice, jer se radi o osobi pred kojom je cijeli životni i radni vijek, a kod koje fizičke posljedice ne moraju biti jasno vidljive i procjenjive.

Velik broj žena doživi moždani udar prije 45. godine 

Prema statistici koju navodi doktorica Poljaković, u dobi do 45 godina oboljet će otprilike pet do osam posto ukupno oboljelih žena, između 45 i 65 godina statistički obolijeva značajno manji broj žena, i u apsolutnim brojevima i u odnosu na muškarce, otprilike 25 posto svih oboljelih, dok će najveći broj osoba, a poglavito žena, njih između 65 i 70 posto, oboljeti u dobi iznad 65 godina.

"Iako je najveći broj oboljelih u dobi iznad 65 godina, znači u dobi koja se općenito smatra starijom životnom dobi, moramo znati da je u današnje vrijeme ukupna dužina trajanja kvalitetnog života značajno produžena te da su moždani udari u dobi iznad 65 godina obično težeg oblika, s većim stupnjem invaliditeta i ovisnosti o brizi druge osobe.

Upravo zbog toga su prevencija, rano prepoznavanje i adekvatno liječenje moždanog udara u svakoj životnoj dobi ključni čimbenici zdravstvene zaštite i mjerilo zdravstvene učinkovitosti sustava, imajući u vidu i medicinske i socioekonomske posljedice ove bolesti", kazala nam je doktorica Poljaković.

Upitali smo je i o uzrocima moždanog udara. Kaže da su oni itekako poznati te je danas  postotak moždanih udara kod kojih se ne uspije otkriti uzrok ispod deset posto svih moždanih udara. Za usporedbu, omjer moždanih udara za koje se nije mogao otkriti uzrok prije 20-ak godina iznosio je gotovo trećinu svih moždanih udara.

"Nažalost, usprkos činjenici da se neprekidno naglašava važnost praćenja i liječenja određenih kroničnih bolesti koje imaju izravan učinak na cirkulacijski sustav organizma, odnosno krvne žile cijelog organizma, koje uključuju na prvom mjestu krvne žile mozga, i posljedično oštećenje moždanog krvotoka, srca i bubrega, još uvijek ne postoji dovoljna prosvijećenost stanovništva općenito, a to možemo posebno naglasiti i u Hrvatskoj", kazala nam je.

Upozorenja prije moždanog udara se javljaju i ne treba ih ignorirati

Na prvom se mjestu radi o kontroli i regulaciji krvnog tlaka, a doktorica napominje kako više od polovice osoba koje znaju da imaju povišen krvni tlak ga ne liječe uopće ili ga liječe neučinkovito. Nadalje, ističe da je potrebno kontrolirati i regulirati dijabetes te poremećaje metabolizma masnoća.

Dodatno su tu još srčane bolesti, na prvom mjestu određene srčane aritmije, koje ponekad i ne moraju predstavljati značajan rizik za razvoj srčanih tegoba, ali su jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za razvoj moždanog udara upravo u starijoj životnoj dobi, kada se on najčešće i javlja.

Doktorica nam je kazala da je sve nabrojeno moguće liječiti, kontrolirati i dovesti na razinu koja snižava rizik za razvoj moždanog udara do prihvatljivih vrijednosti, odnosno praktički do razine rizika zdrave populacije.

"Kada svemu dodamo i loše životne navike, kao što su nedostatna fizička aktivnost, pušenje, alkohol i pretilost, nabrojili smo više od 80 posto razloga nastanka moždanog udara koje je u potpunosti moguće kontrolirati, promijeniti i liječiti te tako spriječiti njegov razvoj", kaže.

>> Ispovijest žene koja je imala moždani udar: "Kriva sam sama. Nisam išla na kontrole"

Evo na što bi žene trebale obratiti najviše pozornosti

Žene, osim već nabrojenih uzroka, imaju i neke dodatne na koje je potrebno obratiti pažnju, a to su:

• hormonalni status tijekom trudnoće i neposredno nakon poroda, što može dovesti do povećanog rizika za trombotički incident, odnosno nastanak ugrušaka u cirkulaciji, pri čemu raste rizik začepljenja i određene krvne žile u mozgu i ometanja adekvatnog protoka krvi
• određena terapija (kao što je hormonalna terapija)
• migrenske glavobolje, značajno češće u žena, kada, u slučaju postojanja još jednog čimbenika rizika, a na prvom mjestu u slučaju pušenja, rizik nastanka moždanog udara raste nekoliko puta
• određene morfološke promjene krvnih žila koje također mogu doprinijeti povećanom riziku stvaranja ugruška ili pucanja krvnih žila.

Prevencija i privremeno liječenje mogu zaštititi od moždanog udara 

Doktorica Poljaković ističe da je prevencija upravo praćenje i kontrola odnosno liječenje svih gore navedenih čimbenika rizika, kao i provođenje mjera zdravog života.

"Kada govorimo o ženskoj populaciji, svi dodatni, specifični čimbenici rizika često su i genetski determinirani te ponekad ne možemo na njih izravno utjecati. No itekako možemo pratiti one čimbenike na koje možemo utjecati, kao što su, na primjer, određeni laboratorijski parametri, uz primjenu lijekova protiv zgrušavanja u pojedinim osjetljivim razdobljima. Ili, u slučaju da žena ima migrenske glavobolje, strogo pratiti, kontrolirati, liječiti i izbjegavati ostale čimbenike rizika na koje možemo utjecati, redovito kontrolirati krvni tlak i parametre iz krvi koji su lječivi. Također, u slučaju pozitivne obiteljske anamneze na morfološke promjene krvnih žila, pratiti i status krvnih žila glave i vrata te primijeniti ciljanu terapiju u slučaju patoloških nalaza.

Posebno bih naglasila dva aspekta zbrinjavanja ove još uvijek pogubne bolesti.

Na prvom je mjestu prevencija jer i dan danas, bez obzira na sva upozorenja, više se od dvije trećine moždanih udara koje doživi hrvatska populacija moglo spriječiti primjenom gore navedenih preventivnih mjera. Prečesto nailazimo na lakonske odgovore na upite o krvnom tlaku ili šećeru, koji otprilike glase ‘ne znam’, ‘ne mjerim’, ‘nije to visoko’, a to su upravo one osobe kod kojih godine neliječenih čimbenika rizika dovode do nepopravljivih promjena na krvnim žilama i do razvoja moždanog ili srčanog udara.

Populacija nam je pretila i ne provodi adekvatnu fizičku aktivnost, a postotak prekomjerne konzumacije alkohola i postotak pušača je još uvijek izrazito visok. Ne kontroliramo se dovoljno, poglavito u dobi iznad 50. godine, a posebnu pažnju treba obratiti na žensku populaciju te sve gore navedene specifične čimbenike rizika koje je također moguće staviti pod kontrolu i liječiti.

Na drugom je mjestu pravovremeno prepoznavanje znakova moždanog udara jer učinkovito liječenje ovisi upravo o što ranijoj dijagnostici, a potom i primjeni specifične terapije", kaže.

Zbog svega navedenog postoji stalna potreba za javnozdravstvenim i edukativnim akcijama prevencije krvožilnih bolesti, kao što je i nadolazeći Dan crvenih haljina - javnozdravstvena akcija koja osvješćuje značajke moždanog udara u žena. Važno je i uključivanje našeg zdravstvenog sustava u međunarodne akcijske programe, kao što je i Akcijski plan zbrinjavanja moždanog udara Europske organizacije za moždani udar, čiju smo deklaraciju potpisali među prvim zemljama u EU.