NAPADI ukrajinskih dronova mjesecima uzrokuju sve češće operativne poremećaje u moskovskim zračnim lukama. Prema izvještaju neovisnog ruskog medija u egzilu Agentstvo, zračne luke Domodedovo, Šeremetjevo, Žukovski i Vnukovo tijekom listopada gotovo svakodnevno su morale obustavljati promet, a pojedinih dana bile su zatvorene i do devet sati, piše Deutsche Welle.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski početkom je rujna najavio namjeru zatvaranja ruskog zračnog prostora. "Danas želimo upozoriti sve zrakoplovne kompanije koje koriste ruski zračni prostor, sve osiguravatelje i sve koji nastavljaju koristiti glavne ruske zračne luke: ruski zračni prostor postaje potpuno nesiguran", poručio je Zelenski. Kijev je o tome sljedeći dan obavijestio Međunarodnu organizaciju civilnog zrakoplovstva (ICAO). Ukrajinski zračni prostor zatvoren je od početka ruske invazije u veljači 2022. godine.

Može li Ukrajina paralizirati moskovske zračne luke?

Plan "Tepih" poseban je protokol ruskih zrakoplovnih vlasti Rosavijacije za hitne situacije, a predviđa trenutačno zatvaranje zračnog prostora iznad određene regije ili zračne luke. Nakon aktivacije uvode se stroga ograničenja za sav zračni promet. Protokol se pokreće kada letjelica neovlašteno uđe u ruski zračni prostor, kada se upotrijebi oružje ili kada se u zraku pojave neidentificirani objekti.

"Ako postoji vojna prijetnja, određeni dio zračnog prostora se zatvara i aktivira se plan 'Tepih'. U osnovi, svaki dron predstavlja vojnu prijetnju", rekao je za DW zrakoplovni stručnjak Oleksandr Laneckij. On podsjeća da su jemenski pobunjenici Huti uspjeli ozbiljno poremetiti funkcioniranje Saudijske Arabije. "Mislim da su ukrajinske vojne sposobnosti daleko veće od onih kojima raspolažu Huti", kaže Laneckij. On smatra da bi u slučaju daljnje eskalacije rata Ukrajina mogla ne samo masovno ometati nego i potpuno paralizirati moskovsko zračno čvorište.

Slično razmišlja i neovisni vojni analitičar Jan Matvejev. Premda se najava Zelenskog o potpunom zatvaranju ruskih zračnih luka još nije ostvarila, Matvejev smatra da ukrajinske oružane snage i dalje slijede tu strategiju. "Za zatvaranje zračnog prostora i aktiviranje plana 'Tepih' dovoljni su relativno jednostavni dronovi koji ne moraju nositi bojevu glavu niti imati velik domet", kaže Matvejev. Ukrajinska industrija dnevno proizvodi desetke, pa i stotine borbeno sposobnih dronova dugog dometa. Matvejev stoga ocjenjuje da Kijev vjerojatno ima resurse za ozbiljno ometanje rada ruskih zračnih luka.

Novinar Simon Shuster iz američkog časopisa The Atlantic napisao je 15. listopada da je ukrajinska operacija onesposobljavanja ruskog zračnog prostora "tek na početku", a svoju tvrdnju temelji na dobro obaviještenim izvorima.

Može li Rusija ukloniti prijetnju?

Vojni analitičar Matvejev ističe da ruska protuzračna obrana nije potpuno učinkovita protiv ukrajinskih dronova koji prodiru u područje Moskve. "Kad bi ih mogli sve oboriti, već bi to učinili", kaže on. Dodaje da bi ruske oružane snage već rasporedile dodatne resurse za jačanje protuzračne obrane da ih imaju na raspolaganju.

Zrakoplovni stručnjak Laneckij ne isključuje mogućnost da će Rusija sniziti prag za aktiviranje plana "Tepih", ali upozorava da bi takva odluka donijela dodatne rizike. Smatra da bi se time povećala mogućnost ponavljanja nesreće poput one zrakoplova azerbajdžanske kompanije AZAL. Vjeruje se da je taj zrakoplov u prosincu 2024. slučajno pogođen ruskom raketom zemlja-zrak koja je bila raspoređena za obranu od dronova.

Koji su rizici za civilno zrakoplovstvo?

Matvejev upozorava i na opasnost da protuzračna obrana zamijeni civilni zrakoplov za vojni cilj. Kaže da se od rušenja zrakoplova AZAL-a krajem 2024. u ruskom sustavu protuzračne obrane zapravo nije mnogo promijenilo. Kada se napada dron na maloj visini, cilj se obično vizualno identificira i gađa strojnicom. U takvoj situaciji opasnost za putničke zrakoplove vrlo je mala, osim ako se slučajno ne nalaze u neposrednoj blizini.

Međutim, uporaba protuzračnih raketa znatno povećava rizik za civilno zrakoplovstvo, ističe ovaj stručnjak. Zbog mogućih tehničkih grešaka, koje su u masovnoj proizvodnji gotovo neizbježne, raketa bi mogla skrenuti prema obližnjem civilnom zrakoplovu. Matvejev podsjeća da se mjere poput plana "Tepih" primjenjuju diljem svijeta upravo zato što protuzračna obrana u borbenim djelovanjima ne može jamčiti sigurnost civilnih zrakoplova.

Osim toga, dodaje, dronovi namijenjeni ometanju zračnog prometa ne moraju nužno nositi eksploziv jer već i sam sudar s takvom letjelicom može izazvati ozbiljne posljedice. "Dron koji iz Ukrajine stiže do Moskve mora biti prilično velik i težak više desetaka kilograma", objašnjava Matvejev.

Ukrajinske snage još su u ljeto 2023. napale zračnu luku u ruskom Pskovu, gdje su bili smješteni i vojni i civilni zrakoplovi. Sredinom listopada ove godine ostaci drona pali su na područje zračne luke Soči. S druge strane, ruske snage također napadaju ukrajinske zračne luke, a Zelenski je početkom rujna potvrdio napade na zračne luke Kijev i Borispil.

Što je sa stranim zrakoplovnim kompanijama?

Hoće li strane zrakoplovne kompanije obustaviti letove prema Rusiji ovisi o tri čimbenika, kaže Laneckij: stvarnoj vojnoj prijetnji, razini potražnje i troškovima osiguranja. Najveći problem moglo bi postati osiguranje. Laneckij objašnjava da bi osiguravatelji mogli procijeniti da su rizici previsoki i zato značajno povećati premije za letove u Rusiju.

To bi izazvalo nagli rast cijena karata. Konkurencija na ruskom tržištu već je oslabljena jer mnoge strane kompanije više ne lete za Rusiju, pa je potražnja za letovima preostalih stranih prijevoznika porasla. "Hoće li ostati ili otići ovisi o cijeni koju će morati platiti za preuzimanje stvarnog rizika", zaključuje Laneckij.