"SLAŽEMO se s g. Hermanom iz HDZ-a. Doduše, ne s onim što govori danas, nego s onim što je o štetnim učincima mjere roditelj odgojitelj govorio 2019.

To i jest naš plan - gradnja novih vrtića, povećanje kapaciteta, poštivanje pedagoškog standarda i poboljšanje uvjeta", objavilo je Možemo na Twitteru referirajući se na izjavu HDZ-ovca Mislava Hermana iz 2019. godine, kada je kritizirao mjeru čije ukidanje sada kritizira.

Herman je oštro kritizirao ukidanje mjere roditelj odgojitelj ističući "da je žalosno da je prva ušteda u Gradu Zagrebu ukidanje jedne demografske mjere koja je sada najpotrebnija i koja je dobila pohvale od strane onih koji se bave demografskim mjerama". To su, rekao je, demografi, ne politolozi.

Možemo je podsjetilo što je o istoj mjeri HDZ-ov Herman govorio 2019. godine.

"U ime Kluba gradskih zastupnika HDZ-a Mislav Herman rekao je da će ta stranka ostati suzdržana po tom pitanju zbog evidentne neusklađenosti gradske i nacionalne demografske politike.

"Upravo između te dvije politike mi nalazimo koliziju koja nas zabrinjava", kazao je Herman istaknuvši da se glavna razlika nalazi u promišljanju predškolskog odgoja djece, odnosno koncepciji pojma roditelja odgojitelja i mjestu koje ono ima u demografskoj politici.

U politici vlade i njenim demografskim mjerama umjesto roditelja odgojitelja zastupa se potreba povećanja vrtićkih kapaciteta te broja zaposlenih školovanih odgajatelja kako bi se u što skorije vrijeme, do 2030., dostigli tzv. barcelonski ciljevi, a koji govore o broju od 33 posto jasličke i 90 posto vrtićke dobi koje moraju biti obuhvaćene ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem.

Zagreb prednjači po obuhvatu djece uključene u predškolski odgoj, što se mjerom roditelj odgojitelj dovodi u pitanje zbog činjenice što djeca takvih roditelja ne pohađaju predškolski sustav, izuzev posljednje godine polaska u školu, govorio je tada Herman.

Kao ogroman problem istaknuo je i jako dugo izbivanje roditelja odgojitelja s tržišta rada, do 15 godina, što je najviše izraženo kod ženske populacije koja i češće koristi mjeru.

Odluka bi trebala proći jer Možemo ima komotnu većinu u Skupštini

Podsjetimo, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević prije dva dana najavio je ukidanje mjere roditelj odgojitelj.

Izmjena Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja prije tri dana upućena je u javno savjetovanje koje će biti otvoreno 30 dana. 

Odluku o ukidanju mjere roditelj odgojitelj mora potvrditi Skupština, no kako Možemo u njoj i dalje ima komotnu većinu, sasvim je izgledno da će do ukidanja doista doći. 

Što će biti s onima koji su koristili mjeru roditelj odgojitelj

Mjera roditelj odgojitelj planira se ukinuti tako da korisnici te mjere iz nje izlaze kada dijete za koje se ona koristi navrši sedam godina. 

Onima čije je dijete već navršilo sedam godina novčana potpora prestat će 1. svibnja 2022., ali im se otvara mogućnost zaposlenja odmah po stupanju odluke na snagu.

Korisnicima kojima je dijete za koje koriste mjeru mlađe od sedam godina od 1. svibnja mjesečna se naknada smanjuje na 1000 kuna, ali im se otvara mogućnost zaposlenja odmah po stupanju odluke na snagu te im se otvara mogućnost upisa djece u dobi od tri do šest godina u vrtić.

Obrazloženje za ukidanje mjere 

U obrazloženju se navodi kako "pri uvođenju 2016. godine mjera nije dobro definirana u smislu svoje svrhe i učinaka, od utjecaja na demografiju, do kratkoročnih i dugoročnih učinaka na korisnike, njihove obitelji, posebno djecu vrtićke dobi, te utjecaj na položaj žena korisnica na tržištu rada, izloženost riziku siromaštva i druge vezane socijalne učinke".

Navodi se da je tijekom provedbe mjere pao ukupan broj živorođene djece te da demografski ishod mjere namijenjene roditeljima koji imaju troje i više djece nije opravdao ulaganja, zatim kako mjera povećava nejednakosti u pristupu obrazovanju i da se važnost institucionalnog razvoja i obrazovanja u ranoj dobi kosi s učincima na odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi uključene u mjeru. 

Kao treći argument za ukidanje mjere spominje se da otežava reintegraciju žena na tržište rada jer socijalni ishod mjere zbog dugogodišnjeg izbivanja žena s tržišta rada dovodi u pitanje njihovu ekonomsku neovisnost te ih čini podložnijima siromaštvu u starosti.

Spominje se i da su građanke i građani Zagreba do sada izdvojili 1.8 milijardi kuna te da je financijski iznos utrošen na mjeru mogao biti pravednije raspodijeljen na svu djecu grada Zagreba.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.