DANAS je filipinska predsjednica Gloria Macapagal-Arroyo potpisala zakon kojim se u toj azijskoj državi ukida smrtna kazna. Ta je mjera uglavnom simboličke naravi, jer je na Filipinima od 2000. godine traje moratorij na izvršenje smrtnih kazni, a Arroyo je u travnju ove godine pomilovala svih 1200 osuđenika u filipinskim ćelijama smrti, preinačujući njihove kazne u doživotni zatvor.

Doduše, većina promatrača smatra da ta simbolička gesta ima veliki politički značaj, jer njome predsjednica Arroyo - koja je već bila preživjela pokušaj opoziva u filipinskom Kongresu zbog optužbi za korupciju - nastoji osigurati podršku Katoličke crkve - jedne od najutjecajnijih institucija na Filipinima - za ustavne promjene koje bi ojačale njen režim.

Predstavnici Katoličke crkve, koja se službeno protivi smrtnoj kazni, su u prvim izjavama izrazili zadovoljstvo odlukom predsjednice.

S druge strane, odluci se protive predstavnici građanskih organizacija za borbu protiv kriminala, koji drže da će novi zakon potaknuti obitelji žrtava da same pokušavaju istjerivati pravdu, te tako samo doprinijeti daljem porastu nasilja u toj siromašnoj i politički nestablinoj zemlji.

S odlukom nisu previše sretni čak ni neki od bivših zatvorenika u ćelijama smrti, pogotovo oni koji su više godina proveli iza rešetaka izloženi gladi, vrućini, bolesti i zlostavljanju. Za njih je, kako kaže 34-godišnji osuđeni silovatelj Arnel Alicante, "smrt daleko bolja opcija".

Filipini su, inače, smrtnu kaznu prvi put ukinuli 1987. godine, ali je ona, pod pritiskom javnosti, vraćena u kazneno zakonodastvo šest godina kasnije. U razdoblju od sedam godina je smrtonosnom injekcijom pogubljeno sedmoro ljudi, uglavnom osuđenih za silovanje.

Među 1200 bivših osuđenika na smrt se nalazi i 11 pripadnika islamističkih organizacija s juga Filipina, koje su povezane s Al Qaedom.

D.A.