Ilustracija: 123rf

TURISTIČKA SEZONA je pred vratima te su poslodavci krenuli u veliku potragu za sezonskim radnicima. Prema podacima HZZ-a, u siječnju 2016. objavljeno je čak 5.150 slobodnih radnih mjesta za sezonske poslove. U turizmu se trenutno traži preko 4.000 radnika, a najtraženiji su konobari, sobarice, kuhari, animatori, čistačice, kuhinjski radnici, pomoćni konobari i pomoćni kuhari, prodavači i recepcioneri.

No, na tržištu rada, na kojem je mnogo više nezaposlenih radnika, nego slobodnih radnih mjesta, letvica se sve više podiže. Pretražujući oglase za posao mlada je sociologinja iz Zagreba tako zaključila da, sa svojom diplomom, više ne može konkurirati ni za radno mjesto čistačice u jednom dubrovačkom hotelu. Naime, uz osnovne uvjete koji se traže, a to su srednja stručna sprema te poželjno minimalno jedna godina rada na sličnim ili istim poslovima, u oglasu se, u rubrici znanje jezika, navodi da je potrebno izvrsno poznavanje engleskog i njemačkog, a poželjno je i poznavanje osnova francuskog jezika. Isti uvjeti, po pitanju znanja stranih jezika, vrijede i za pomoćne radnike u kuhinji i slastičare.

Hoće li doista čistačice morati biti poligloti? Hoće li stranim jezicima morati baratati i oni koji obavljaju pomoćne poslove u kuhinji? Da li je uobičajeno da poslodavci u Hrvatskoj, za poslove koje su donedavno obavljali NKV radnici, sada traže osobe koje tečno govore dva do tri svjetska jezika, pitali smo upravu dubrovačkog hotela koji je objavio spomenuti natječaj, ali i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

“Većina naših zaposlenika te gotovo sve sobarice, čistačice, konobari i kuhari (show-cooking, kuhanje pred gostima) nalaze se u svakodnevnom kontaktu s gostima koji zbog visoke kategorizacije hotela očekuju poznavanje, ne samo engleskog već nerijetko i njihovog, materinjeg jezika. Nipošto ne očekujemo od zaposlenika da znaju više stranih jezika, ali oni su postavljeni kao jedan od uvjeta/prednosti kako bi našli što širu lepezu kandidata i zaposlenike koji poznaju npr. njemački ili francuski, raspodijelili tako da oni budu zaduženi za konkretnog gosta. Poznavanje više stranih jezika bit će vrednovano kao prednost u slučaju da imamo više kandidata koji odgovaraju našim uvjetima.

Za radna mjesta za koja ne očekujemo kontakt s gostima, nećemo kao uvjet postavljati poznavanje jezika”, navode iz dubrovačkog hotela te tvrde da poznavanje više svjetskih jezika ipak nije presudni uvjet za dobivanje radnog mjesta niti uvjet zbog kojeg bi diskvalificirali određenog kandidata. Na pitanje da li su im se na natječaju koji je bio otvoren do 7. ožujka, za posao čistačice i pomoćnih radnika u kuhinji javili I kandidati koji govore dva ili više stranih jezika, nismo dobili odgovor.

HZZ : "Poslodavci samostalno određuju uvjete natječaja i nazive slobodnih radnih mjesta"

"Za zapošljavanje na radno mjesto pomoćnog konobara, sobarice i čistačice za rad u sezoni najčešće je poželjno poznavanje jednog stranog jezika. Poslodavci imaju priliku navesti i specifične uvjete radnog mjesta te zahtjeve i očekivanja glede traženih kompetencija, uključujući formalne kvalifikacije te specifične dodatne kompetencije. Po zaprimanju oglasa savjetnici za zapošljavanje u radu s poslodavcima provjeravaju odgovaraju li uvjeti radnog mjesta (razina obrazovanja, potrebna znanja i vještine i sl.) opisu radnog mjesta", pojašnjavaju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dodajući da im je u interesu transparentna i vjerodostojna objava  slobodnih radnih mjesta kako bi se udovoljilo potrebama poslodavaca koji se Zavodu obraćaju zbog usluga posredovanja, kao i potrebama nezaposlenih osoba koje su u potrazi za zaposlenjem.

HZZ proveo ankete standarda za 50 traženih zanimanja sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, započeo je, ističu iz HZZ-a, proces sustavne izrade standarda zanimanja koji sadrže kompetencije vezane uz pojedino zanimanje.

"Tako precizno utvrđene kompetencije temelj su za izradu standarda kvalifikacija odnosno kurikuluma koji vodi do željenih ishoda učenja. Polazni temelji za standard zanimanja su ankete poslodavaca za standard zanimanja kojima se prikupljaju mišljenja velikog broja poslodavaca o kompetencijama, uvjetima rada i sl. potrebnim za obavljanje poslova pojedinog zanimanja. Tijekom 2015. godine kroz projekt „Daljnji razvoj standarda zanimanja“ Hrvatski zavod za zapošljavanje je proveo ankete standarda zanimanja za 50 zanimanja, među kojima su prvenstveno zanimanja tražena na tržištu rada", kažu iz HZZ-a.

U potrazi za radnicima poslodavci s mora obilaze Osijek, Viroviticu, Vinkovce, Bjelovar, Slavonski Brod….

"Sezonsko zapošljavanje raste iz godine u godinu. U siječnju 2016., zabilježen je izrazito velik broj zapošljavanja osoba s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i najveći broj prijavljenih potreba za sezonskim radnicima. Priprema za nadolazeću turističku sezonu započela je tijekom studenog i prosinca te se aktivno nastavila i tijekom siječnja. Organizirani su redoviti sastanci i posjeti većih hotelsko turističkih poduzeća i područnih ureda u unutrašnjosti radi odabira sezonskih radnika koji su spremni na privremeno preseljenje radi zaposlenja. To su poslodavci s područja Jadranskog primorja, a koji su najčešće obilazili područne urede kao što je Osijek, Virovitica , Vinkovci, Bjelovar, Slavonski Brod ali i dr. područne urede", kažu iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najviše sezonskih radnika zaposleno je u Dubrovačko – neretvanskoj, Vukovarsko – srijemskoj, Osječko – baranjskoj i Primorsko – goranskoj, županiji te gradu Zagrebu, Splitsko – dalmatinskoj, Istarskoj te Šibensko –kninskoj županiji.

U usporedbi sa siječnjem 2015. broj nezaposlenih je manji za 10,9  posto

„Krajem siječnja 2016. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirano je 293.236 nezaposlenih osoba. U odnosu na prosinac 2015. broj nezaposlenih se povećao za 2,7 posto (7.768 osoba), a u usporedbi sa siječnjem 2015. manji je za 10,9 posto (35.994 osobe)“, navode iz HZZ-a.

U ukupnome broju nezaposlenih u blagoj su prednosti žene, njih 159.777 čini 54,5 posto nezaposlenih, a u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, udio nezaposlenih žena je povećan.

Bez posla je trenutno i 133.459 muškaraca (45,5 posto), a u odnosu na isti mjesec prošle godine, broj nezaposlenih muškaraca smanjen je za 1,1 postotni bod. Najveći broj nezaposlenih čine oni od 25 do 34 godine (23,0 posto), te oni između 45 i 54 godine (21,6 posto), dok je najmanje nezaposlenih u dobi do 24 godine (17,6 posto).

Prema razini obrazovanja među nezaposlenima prednjače oni srednjoškolske razine obrazovanja (61,3 posto), bez posla je i 5,8 posto onih sa prvim stupnjem fakulteta, završenim stručnim studijem i višom školom, ali i 7,1 posto onih sa završenim fakultetom, akademijom te magistara i doktora znanosti.

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (43.164 ili 14,7 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (37.695 ili 12,9 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (32.815 ili 11,2 posto).

Ukoliko ste zainteresirani za rad u sezoni, otiđite do područnog ureda HZZ-a u svom gradu gdje ćete stupiti u kontakt sa savjetnikom za djelatnost turizma koji je zadužen za sezonsko posredovanje te će vas informirati o svim pojedinostima vezanim za sezonske poslove. Sretno u potrazi za poslom, pa makar i onim sezonskim!