Najveći dugoročni ubojica poslova je - automatizacija

Najveći dugoročni ubojica poslova je - automatizacija

Foto: 123rf

PRVI posao koji je 56-godišnja Sherry Johnson izgubila zbog strojeva bio je ubacivanje papira u tiskarske strojeve. Kasnije su joj strojevi preoteli poslove u tvornicama, i na punjenju. "Ljutilo me to, jer, kako bismo mi trebali živjeti?", kaže Johnson. Donald Trump rekao je radnicima poput gđe Johnson da će vratiti njihove poslove pooštravanjem imigracijske politike i vraćanjem proizvodnje u zemlju. Ali ekonomisti smatraju da je veća prijetnja njihovim poslovima nešto drugo: automatizacija, piše Claire Cain Miller za New York Times.

Niti jedan od kandidata nije puno govorio o automatizaciji tijekom kampanje. Tehnologija nije toliko dobar zlikovac kao Kina ili Meksiko te nema načina da se zaustavi. Također, mnoge tehnološke kompanije posluju u SAD-u te koriste zemlji na mnoge načine.

Trump je prošle srijede napomenuo grupi šefova tehnoloških kompanija kako želi da nastave s nevjerojatnim inovacijama. "Što god vam treba da nastavite, ovdje smo za vas", rekao je Trump.

Prednosti robotskih zaposlenika

Trumpov izbor za ministra rada, Andrew F. Puzder, pohvalio je robotske zaposlenike u jednom intervjuu. "Uvijek su pristojni, uvijek prodaju više, nikad ne idu na godišnji, nikad ne kasne, nikad nema nezgoda na radu ili tužbi za diskriminaciju", rekao je.

Globalizacija je odgovorna za gubitke nekih poslova, osobito zbog trgovine s Kinom. Jedna je studija otkrila da ljudi koji žive u dijelovima zemlje najviše pogođenima uvozom imaju najveću stopu nezaposlenosti i smanjene prihode do kraja života. Automatizacija bi bez obzira na sve s vremenom eliminirala te poslove. "Radnici su u biti nadzornici strojeva", izjavio je David Autor, jedan od autora studije.

Industrija čelika je dobar primjer. Od 1962. do 2005. godine izgubila je 75% radne snage – oko 400.000 ljudi. Ali produktivnost se nije smanjila. Razlog je nova tehnologija pod nazivom mini-čeličana.

Još je jedna analiza pripisala oko 13% izgubljenih poslova trgovini, a sve ostalo automatizaciji. Trgovina je najviše pogodila industriju odjeće, a industrija računala i proizvodnje elektronike najviše je pogođena tehnološkim napretkom.

Sretan kraj

S vremenom automatizacija ima sretan kraj: bez obzira na gubitak poslova, stvara nove. Ali neki stručnjaci vjeruju da bi ovaj put moglo biti drugačije. Dok se gospodarstvo oporavlja, plaće i poslovi velikog dijela stanovništva nisu se oporavili.

Čak i u najboljem slučaju automatizacija ostavlja prvu generaciju radnika u teškom položaju, jer obično nemaju vještine za obavljanje novih i kompleksnijih poslova.

Ekonomisti rada smatraju da postoje načini da se olakša tranzicija radnicima koji su izgubili poslove zahvaljujući robotima. Među njima su programi prekvalifikacije, jači sindikati, više poslova u javnom sektoru, veći minimalac, veće porezne olakšice na dohodak, itd. Bijela kuća je u ponedjeljak objavila izvještaj o automatizaciji te traži bolje obrazovanje već od ranog djetinjstva.

Promjene ne utječu samo na jednostavne poslove. Računala sve brže uče obavljati neke uredske poslove ili poslove u uslužnim djelatnostima. Postojeća tehnologija mogla bi zamijeniti 45% poslova za koje su ljudi plaćeni. Posao koji zahtijeva kreativnost, upravljanje ljudima i pružanje njege su među najmanje ugroženima.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara