NAKNADE HZZO-a za dugotrajna bolovanja kroničnih bolesnika i za bolovanja radi njege djeteta od lipnja se povećavaju za 76 posto i iznosit će 995 eura mjesečno, najavila je danas ministrica zdravstva Irena Hrstić.

To će biti regulirano izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, čiji je prijedlog od danas u jednomjesečnom e-savjetovanju. "Naknade koje nisu mijenjane gotovo 20 godina dižu se za 76 posto. To se odnosi na naknadu za odsutnost s posla zbog njege djeteta ili zbog kronične bolesti", rekla je ministrica na konferenciji za novinare. Do sada te su naknade iznosile 565 eura.

"Na ovaj ćemo način osobama koje ne mogu raditi omogućiti dostojanstven život", rekla je Hrstić te dodala da kronično oboljeli pacijenti, osim prava na naknadu zbog odsutnosti s posla, imaju pravo i na inkluzivne dodatke iz drugog resora.

Dnevno je oko 66.000 bolesnih

Za bolesne zaposlenike poslodavci i dalje snose trošak bolovanja prva 42 dana, nakon čega naknade preuzima HZZO kad je riječ o kroničnim bolesnicima. Za ovu godinu u HZZO-u je osigurano više od 60 milijuna eura za najavljeno povećanje naknada, a za sljedeću godinu procijenjeno je da će trebati više od 130 milijuna eura.

"Od lipnja nadalje ovo bi povećanje trebalo biti u praktičnoj primjeni", poručila je ministrica. Zamjenica ravnatelja HZZO-a Veronika Laušin rekla je da je ukupna stopa bolovanja u 2024. bila 3.77, od toga na teret HZZO-a 1.9. "Na teretu HZZO-a su ona bolovanja koja su duža od 42 dana", rekla je Laušin.

Iznijela je i podatak da je broj dnevno bolesnih u Hrvatskoj oko 66.000.

Pacijent koji završi na bolovanju zbog dijagnostike treba dobiti prioritetni termin

Hrstić je rekla i da se u ukupnom trošku bolovanja za njegu oboljelog djeteta izdvaja 21 posto, za njegu oboljelog člana obitelji 35 posto, za dugotrajno liječenje 25 posto, 7 posto za održavanje trudnoće i 12 posto za ostale indikacije. Kad je riječ o dugotrajnim bolovanjima, nije riječ samo o onkološkim bolesnicima, već o svim kategorijama kroničnih bolesnika poput autoimunih bolesti, transplantiranih pacijenata i drugih kroničnih dijagnoza.

Hrstić je rekla i da bi pacijent koji je na bolovanju zbog dijagnostike trebao dobiti prioritetni termin za dijagnostički postupak. Rekla je i da je radna skupina na razini MIZ-a završila "postupnik za upućivanje na dijagnostičke pretrage". Postavit će se indikacijsko područje za MR lokomotornog sustava i neurosustava, odnosno bit će nužno zadovoljiti kriterije da bi pacijent bio upućen na magnetsku rezonanciju.

Izuzetke od pravila bit će potrebno dodatno objasniti. "Uvijek postoji i kategorija koja se odnosi na želju pacijenata koji traže pretrage, ali će onda to biti na najnižoj razini prioriteta kod izdavanja termina", poručila je ministrica.