INDEX je jučer objavio tajne nalaze inspekcije Hrvatske liječničke komore o slučaju smrti malog Gabrijela Bebića.

U nalazu se vide brojni propusti koji su učinjeni, ali većinu njih Komora ne smatra propustima. No, zato nalaz najviše tereti pedijatricu Doma zdravlja dr. Kseniju Kaleb, koja je jedina pomogla Gabrijelu.

Razgovarali smo s njenim odvjetnikom Antonijem Volarevićem, koji je istaknuo da se ključni dio događaja, u kojem medicinska sestra ne omogućuje djetetu da odmah bude primljen, uopće ne analizira u spomenutom nalazu.

>> Objavljujemo tajne nalaze Komore o smrti malog Gabrijela

"Nalaz Komisije Hrvatske liječničke komore je preuranjen, neobjektivan i pun nedostataka, a najgore je to što je HLK rezultate takvog svog nalaza požurila objaviti na Facebooku i na svojoj web stranici i time pred javnosti unaprijed osudila troje ljudi iako ni policija, niti Državno odvjetništvo, uopće nisu niti započeli s postupkom ispitivanja, niti je itko uopće optužen. Takvo postupanje Komore je izrazito opasno po temeljna ljudska prava ne samo liječnice Kaleb, nego i drugih prozvanih liječnika. Takvo suđenje prije suđenja najstrože je zabranjeno i prema Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda", rekao nam je odvjetnik Volarević.

Dalje navodi kako činjenica što je nalaz napisan na 30 stranica "ne znači ništa i možda može zavarati samo pravne laike".

Odvjetnik dr. Kaleb: Koga se štiti?

"Navodno se u tom nalazu niti jednom riječju ne analizira ključni dio događaja, u posljednjem danu djetetova života – nakon što medicinska sestra ne omogućuje djetetu da bude primljen kod pedijatra, otac s djetetom odlazi na Hitnu, gdje ga ne primaju, nego ga opet šalju da čeka pedijatra. Ako o tome nema niti jedne riječi u nalazu, čovjek se mora zapitati - tko je na Hitnoj u tom ključnom momentu rekao da ga neće primiti i tko ga je ponovno poslao pedijatru? Zašto se tome ne daje nikakav značaj, koga se i zašto štiti? Kako HLK može reći da je njihov nalaz nepristran i objektivan ako su taj ključni događaj potpuno ispustili utvrđivati?", pita se Volarević.

"Prema natpisima iz medija doznajemo da otac, nakon što je odbijen i na Hitnoj pomoći odlučuje ne čekati pred vratima pedijatra čija ga je medicinska sestra neposredno prije odbila, nego iz potrebe odlazi na vrata drugog pedijatra – doktorice Ksenije Kaleb, koja prva konačno prepoznaje da je dječak u teškom stanju te odlučuje da je potrebna Hitna medicinska pomoć radi održavanja životnih funkcija koja su se jedino adekvatno mogla dati u prostorijama Hitne", kazao je Volarević.

Podsjetimo kako je Komisija HLK koja je provela nadzor zaključila da je pedijatrica Kaleb "učinila propust u medicinskom zbrinjavanju pacijenta budući da je po postavljanju radne dijagnoze desnostrane upale pluća, sepse, septičnog urušaja, neodgodivo morala započeti provođenje postupaka liječenja akutnog hipoksemičnog zatajenja disanja i krvožilnog urušaja te specifično, etiološko liječenje invazivnog oblika infektivne bolesti".

Komora tereti dr. Kaleb da dječaku nije dala antibiotik koji nemaju u Domu zdravlja

"Imenovana liječnica morala je u svojoj pedijatrijskoj ambulanti neodgodivo započeti s volumenom nadoknadom bolusima kristaloidnih otopina do uspostave poželjnih vrijednosti kapilarnog punjena. Trebala je ordinirati s obzirom na sumnju da se radilo o nedjelotvornosti aktualne antibiotske terapije, prvu dozu antibiotika širokog spektra. Značaj ranog ordiniranja antibiotika širokog spektra već unutar prvog do trećeg sata od uspostavljanja dijagnoze sepse sadržan je u smjernicama za sepsu", navodi se u zaključku Komisije HLK.

Međutim, kako doznajemo, antibiotike širokog spektra nemaju u domovima zdravlja nego samo u bolnicama, ali liječnici Kaleb to ipak stavljaju na teret.

Nadalje Komisija navodi kako je "obzirom da se radilo o teškoj hipoksemiji i hipoksiji imenovana liječnica neodgodivo morala započeti provođenje potpore dišnom sustavu, početno putem terapije kisikom na masku sa spremnikom, potom u slučaju izostanka terapijskog odgovora, istu je trebalo eskalirati do postizanja adekvatnog kliničkog odgovora".

"Ukoliko imenovana liječnica nije mogla isto primijeniti u ordinaciji u kojoj obavlja djelatnost zbog nedostatnih tehničkih uvjeta, ista je trebala provoditi u ordinaciji Hitne medicinske pomoći na način da je trebala adekvatno sudjelovati u liječenju vitalno ugroženog pacijenta odnosno pomagati liječnici i ostalim djelatnicima Hitne tijekom cijelog razdoblja zbrinjavanja pacijenta, od prijema pa sve do predaje liječniku helikopterskog tima HMP. Ukoliko se radi o liječenju djece, što je i bio slučaj, svakako je bolje da to čine liječnici specijalisti za dječje bolesti budući da je u programu usavršavanja doktora medicine iz pedijatrije predviđeno kako liječnik specijalist pedijatrije može i mora provoditi mjere vitalne podrške životno ugroženom djetetu", navodi se u zaključku Komore.

U nalazima je i niz drugih neobičnih zaključaka.

Liječnici bila dovoljna dječakova izjava da mu je bolje

Za liječnicu na Hitnoj Danijelu Dragobratović Komora je utvrdila da je dijete došlo s boli u prsima koja je osnovni simptom upale pluća i da je trebalo biti ozbiljnije shvaćen, a onda se ispostavilo da je bila ključna djetetova izjava "da mu je bolje", kako bi ga potom vratila kući.

Komisija taj dio opravdava i liječnici je ta djetetova izjava uzeta kao olakotna okolnost.

Neobično je i da je medicinska sestra dr. Krmeka, koja je odbila odmah primiti dijete, bez da ga je pregledao liječnik, sama zaključila da mu usta nisu bila modra i da mu disanje nije bilo otežano.

Komisija: Nije uskraćena pomoć jer je Gabrijelovom ocu rečeno da pričekaju

Podsjetimo, u nalazu Komore stoji da je sestra Nikolina Talajić ispričala da je "dječak došao na nogama, pitala ga je što je djetetu, a on je rekao da je povraćao, rekla je da će primiti dijete, ali da mora pričekati".

"Dječak je stajao u bundi ispred mene, otac je rekao da ne može čekati i hoće li na Hitnu, ja sam mu rekla da je u redu da se javi na Hitnu i ako ga vrate, da se javi nama, usta mu nisu bila modra i disanje mu nije bilo otežano. Otac nije spomenuo simptome koji su upućivali na životnu ugroženost djeteta. Otac je otišao i dijete na nogama samostalno iz ordinacije, naknadno se otac više nije javljao", izjavila je medicinska sestra Nikolina Talajić Komisiji.

Komisija zaključuje kako se nikako nije radilo o nakani uskrate medicinske pomoći za pacijenta od strane liječnika Krmeka budući da je ocu pacijenta rečeno da pričekaju i da će biti primljeni.