Dmitrij Medvedev je navodno obilježio godišnjicu ruske aneksije četiri ukrajinska teritorija sugerirajući da bi Moskva mogla pripojiti veći dio zemlje.

"Specijalna vojna operacija nastavit će se do potpunog uništenja nacističkog režima u Kijevu", rekao je bivši ruski predsjednik, koji sada obnaša dužnost zamjenika predsjednika Vijeća sigurnosti. “Pobjeda će biti naša. I bit će još novih regija unutar Rusije.”

Medvedev je dugo bio saveznik Vladimira Putina i jedina je druga osoba koja je obnašala dužnost predsjednika u ovom stoljeću, tijekom kojeg je Putin bio njegov premijer.

Ukrajina tvrdi da je tijekom rata oborila 5000 ruskih dronova. Ministarstvo obrane objavilo je grafiku na X-u, službeno poznatom kao Twitter, koja prikazuje dron u nišanu. Bespilotne letjelice odigrale su ključnu ulogu u ratnim naporima, a Rusija je koristila mnoge iranske dronove kamikaze.

Ranije ovog mjeseca Moskva je više od s 30 dronova izvršila napad na Kijev. Otprilike dva sata Kijev i okolna regija bili su izloženi padanju krhotina dok je vojska uništila 26 od 33 bespilotne letjelice, rekle su ukrajinske zračne snage.

Snimke objavljene na društvenim mrežama pokazuju guste oblake crnog dima iznad sela.

>> Opširnije

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell posjetio je ukrajinski lučki grad Odesu na Crnome moru, gdje se iz prve ruke uvjerio u štetu koju su mu nanijeli ruski napadi.

>> Opširnije

Vladimir Putin inzistirao je na tome da su stanovnici četiri ukrajinske regije koje je Moskva nezakonito pripojila prije godinu dana "izabrali biti uz Rusiju".

U obraćanju objavljenom u ranim satima povodom obilježavanja prve godišnjice aneksije, Putin je inzistirao da je izvršena "u potpunom skladu s međunarodnim normama".

Također je ustvrdio da su stanovnici regija Donjecka, Luganska, Zaporižje i Hersona ponovno izrazili želju da budu dijelom Rusije na lokalnim izborima ranije ovog mjeseca, na kojima je rusko Središnje izborno povjerenstvo priopćilo da je vladajuća stranka u zemlji osvojila najviše glasova.

Zapad je osudio prošlogodišnje glasovanje na referendumu i nedavne izbore kao prevaru.

Ruski vojnik koji je radio s ukrajinskom vojnom obavještajnom službom (HUR) prebjegao je u Ukrajinu, kažu iz Kijeva.

Vojnik, Danilo Alfjorov, radio je s ukrajinskom obavještajnom službom od srpnja i navodno je uspješno uvjerio 11 drugih ruskih vojnika da prebjegnu na ukrajinsku stranu, rekao je glasnogovornik HUR-a Andrij Jusov.

Kada je postalo jasno da su se pojavile sumnje i da postoji opasnost po Alfjorovljev život, ukrajinske specijalne snage poduzele su operaciju njegove evakuacije na teritorij pod kontrolom Ukrajine, dodao je Jusov.

Alfjorov je rekao da je isprva kontaktirao ukrajinske snage preko telefonske linije pod nazivom "Želim živjeti".

U rujnu 2022. Ukrajinska glavna uprava za obavještajne poslove pokrenula je 24-satnu telefonsku liniju koja pomaže Rusima da dobrovoljno predaju sebe ili svoje jedinice ukrajinskoj vojsci.

Rusima koji se predaju obećano je da će biti držani u uvjetima primjerenim Ženevskim konvencijama.

Bjeloruski dužnosnici planiraju se sastati s ilegalno deportiranom ukrajinskom djecom, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova u Kijevu.

Cilj posjeta je legalizirati njihovu deportaciju s ruskih okupiranih teritorija u Ukrajini, navodi se, dodajući da dužnosnici kuju urotu kako bi se "prerušili u međunarodne predstavnike".

“Bjelorusija namjerava organizirati da predstavnici inozemnog diplomatskog zbora akreditirani u Minsku posjete takozvana ‘mjesta boravka, obrazovanja i rehabilitacije’ ukrajinske djece, koja su odvedena iz gradova Lisičansk i Severodonjeck", rečeno je.

Prisilno odvođenje djece može predstavljati ratni zločin. Štoviše, Međunarodni kazneni sud izdao je nalog za uhićenje Vladimira Putina upravo zbog tog kaznenog djela.

Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je strane zemlje da "izbjegnu sudjelovanje u propagandnom događaju bjeloruskog režima".

Volodimir Zelenski dao je svoju podršku vojnicima koji se bore u Zaporožji i Donjecku. Ukrajinski predsjednik postavio je objavu na X, bivšem Twitteru, u čast skupine Tavria kojom zapovijeda brigadni general Oleksandr Tarnavsky.

Ranije ovog tjedna skupina je navodno probila rusku obranu u Verboveu u Zaporižji. 

"Ratnici skupine Tavria bore se na jugoistoku kako bi oslobodili regije Zaporižja i Donjeck i pripremili deokupaciju Krima. Zahvaljujem im svima na njihovoj hrabrosti i službi!" napisao je Zelenski. 

Jučer se navršilo godinu dana otkako je Rusija održala lažne referendume i najavila nezakonitu aneksiju četiri ukrajinske regije.

Vladimir Putin obilježio je prvu godišnjicu u snimljenom obraćanju, rekavši da su ljudi Donjecka, Hersona, Luganska i Zaporižje došli do "istinski narodne odluke zajedno".

Rekao je da su referendumi bili "u potpunom skladu s međunarodnim normama" i dodao da su ovomjesečni izbori u regijama "važan korak u jačanju njihove zajedničke države s Rusijom".

Inače, samo su dvije zemlje priznale rezultate ruskih kvazi-referenduma, i to Sjeverna Koreja i Sirija. Ostatak svijeta smatra ih nezakonitima i odbio je priznati četiri lokacije kao ruski teritorij.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je zapadne partnere da pomognu stvoriti "veliko središte vojne industrije" u Ukrajini i tako osnažiti dobavu oružja potrebnog za protuofenzivu protiv ruskog agresora, a poziv na suradnju odaslan je i afričkim državama.

Zelenski je govorio na forumu koji je njegova vlada organizirala s međunarodnim proizvođačima oružja u svrhu izgradnje postrojenja za gradnju i popravak oružja u Ukrajini unatoč tome što je izložena stalnom ruskom bombardiranju.

"Ukrajina je u takvoj fazi obrambenog maratona u kojoj je vrlo važno, kritično važno napredovati bez uzmaka. Rezultati s bojišnice potrebni su svakog dana", rekao je u obraćanju menadžerima više od 250 zapadnih proizvođača oružja iz tridesetak zemlja. 

Prioriteti su protuzračna obrana i oprema za razminiranje, rekao je na forumu u Kijevu. Ukrajina treba ojačati domaću proizvodnju projektila, dronova, topničkog streljiva, dodao je. 

Kijev je protuofenzivu počeo rano u srpnju kako bi vratio područja koja je Rusija okupirala i još drži oko 18 posto ukrajinskog teritorija. Oslobađanje teče jako sporo i dosad ukrajinske snage nisu uspjele zauzeti nijedan veći grad. 

Za tu protuofenzivu Ukrajina kritično ovisi o financijskoj i vojnoj podršci Zapada koji joj je pomogao desecima milijarda dolara otkako je Rusija počela invaziju u veljači 2022. No rat traje i konstantno guta nove količine oružja i streljiva stvarajući stalnu potražnju. 

Menadžeri vojne industrije ističu da im se skladišta brzo prazne i da teško mogu pratiti ukrajinsku potražnju.  Razvoj domaće proizvodnje oružja ojačao bi ukrajinsko gospodarstvo koje se lani smanjilo za trećinu zbog rata, rečeno je.  Nekoliko vodećih zapadnih proizvođača kao što su njemački div Rheinmetall i britanski BAE Systems već su najavili da planiraju zajedničku proizvodnju s Ukrajinom. 

Poziv afričkim državama

Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da su ukrajinski proizvođači potpisali 20-ak sporazuma sa stranim partnerima za zajedničku proizvodnju, razmjenu tehnologije ili dobavu komponenata za gradnju dronova, oklopnih vozila i streljiva.

Nije navelo o kojim je tvrtkama riječ.

Šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba pozvao je i afričke zemlje da se uključe u proizvodnju oružja u partnerstvu s Ukrajinom, javlja agencija AFP.

"Afrika je bila jedno od najvećih tržišta za ukrajinske vojne proizvode" prije ruske invazije na Ukrajinu, rekao je Kuleba. 

Ukrajina više ne može prodavati oružje Africi no afričke zemlje mogle bi proizvoditi oružje i ukrajinsko streljivo na vlastitu tlu, rekao je.

"To proizlazi iz činjenice da afrički partner zna da će ukrajinsko oružje biti visoke kvalitete i smatra nas partnerom", rekao je.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je danas da želi pretvoriti ukrajinsku obrambenu industriju u "veliko vojno središte" partnerstvom sa zapadnim proizvođačima oružja kako bi se povećala opskrba oružjem za protuofenzivu Kijeva protiv Rusije.

Zelenski je govorio na forumu koji je njegova vlada sazvala s međunarodnim proizvođačima kako bi razgovarali o tome kako zajednički razviti industrijske kapacitete za izradu i popravak oružja u Ukrajini unatoč stalnom ruskom bombardiranju.

"Ukrajina je u takvoj fazi obrambenog maratona kada je vrlo važno, kritično ići naprijed bez povlačenja. Rezultati s prve crte su potrebni svakodnevno", rekao je Zelenski rukovoditeljima koji predstavljaju više od 250 zapadnih proizvođača oružja.

"Zainteresirani smo za lokalizaciju proizvodnje opreme potrebne za našu obranu i svaki od tih naprednih obrambenih sustava koje koriste naši vojnici, dajući Ukrajini najbolje rezultate na frontu danas", rekao je na forumu u Kijevu.

Zelenski je rekao da su protuzračna obrana i razminiranje njegovi neposredni prioriteti. Ukrajina također ima za cilj potaknuti domaću proizvodnju projektila, bespilotnih letjelica i topničkog streljiva.

Kijev je započeo svoju protuofenzivu početkom lipnja kako bi pokušao povratiti teritorije koje je zauzela Rusija, koja još uvijek kontrolira oko 18 posto ukrajinskog teritorija. Kijev je izvijestio o napredovanju u nekoliko smjerova i oslobodio više od desetak sela, ali do sada nije uspio povratiti nijedan veći grad.

Reuters je danas objavio opsežnu priču o tome kako Rusija regrutira siromašne Kubance borbu u ratu u Ukrajini.

Prošlog mjeseca je vlada u Havani uhitila 17 ljudi povezanih s lancem trgovine ljudima koji je namamio Kubance da se bore za Moskvu. No Reuters je pronašao novake koji su dobrovoljno otišli u Rusiju raditi za vojsku nakon što je na društvenim mrežama rekla regruterka koja se predstavila kao "Dayana".

"Svi su ovdje znali po što dolaze", rekao je jedan novak, smiješeći se u vojnoj odjeći koji je pričao s novinarima Reutersa preko videopoziva. "Došli su zbog rata", rekao je.

"Teško je živjeti ovdje. Svi su rekli: ‘Ako ovo odaberem, neću umrijeti od gladi na Kubi'", rekao je 23-godišnji Yoan Viondi. "Oni su znali kamo idu. I ja sam savršeno dobro znao kamo idem", dodaje.

Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko rekao je da je ukrajinsko veleposlanstvo u Havani kontaktiralo kubanske vlasti u vezi s regrutiranjem. Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da SAD pomno prati situaciju. "Duboko smo zabrinuti zbog izvješća u kojima se navodi da su mladi Kubanci prevareni i regrutirani da se bore za Rusiju", rekao je glasnogovornik.

Pet osoba je ozlijeđeno nakon što je ruska raketa pogodila selo u južnoj Ukrajini, rekli su dužnosnici. Jedna osoba je prevezena u bolnicu, a ostalima je pružena pomoć na licu mjesta, rekao je načelnik Zaporiške vojne uprave.

"Danas između 10.06 i 10.20 ruska vojska izvela je dva raketna napada na područje Matvijevke", napisao je Jurij Malaško na Telegramu. "U napadu je oštećeno pet zgrada i jedan "kritični infrastrukturni objekt", dodao je.

U vrijeme napada diljem Ukrajine izdano je opsežno upozorenje na zračni napad zbog prijetnje balističkim projektilima.

Ukrajinska policija zabilježila je šest ruskih ratnih zločina na desnoj obali Hersona nakon što je regija bombardirana napadima, priopćile su ukrajinske snage.

Područje se našlo pod vatrom iz višestrukih raketnih bacača, minobacača, teškog topništva, bespilotnih letjelica i projektila, priopćeno je.

Afrika je zainteresirana za kupnju ukrajinskog oružja i njegovu proizvodnju na svom teritoriju, rekao je kijevski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

Kuleba je to rekao tijekom panel rasprave na međunarodnoj konferenciji obrambene industrije čiji je domaćin Ukrajina, izvijestila je novinska agencija Interfax.

"Afrika je bila jedno od najvećih tržišta za prodaju ukrajinskih vojnih proizvoda prije početka rata punog razmjera. Danas Afrika čeka povratak ukrajinskih tvrtki na ovo tržište za prodaju oružja", kazao je Kuleba.

Rumunjsko ministarstvo za izvanredne situacije priopćilo je da su ruske snage sinoć izvele "niz napada na ukrajinske ciljeve", pri čemu je nacionalno ministarstvo obrane otkrilo skupinu bespilotnih letjelica koje su krenule prema teritoriju Ukrajine. Zračne sirene aktivirane su u rumunjskim gradovima Tulcea i Galati jer su radarski sustavi uhvatili moguću povredu zračnog prostora, rečeno je.

"Radarski nadzorni sustav rumunjske vojske ukazao je na mogući neovlašteni prodor u nacionalni zračni prostor, sa signalom otkrivenim na ruti prema općini Galati", dodaje se. "Kao rezultat toga, snage ISU-a, policije i granične policije preusmjerene su na područja u blizini općine Galati gdje je zabilježen dotični radarski signal."

Lokalne vlasti traže dokaze o padu predmeta na rumunjski teritorij, dodaje se. Ovo nije prvi put da je zemlja izdala takva upozorenja jer su ruski napadi duž rijeke Dunav, koja je vrlo blizu rumunjske granice, izazvali povećanu zabrinutost.

Ranije ovog mjeseca, rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je šefa ruske misije u zemlji da odgovori na pitanja o ostacima bespilotnih letjelica pronađenim na zemlji. Od tada je Rumunjska pojačala sigurnost u blizini rijeke.

Na prvu godišnjicu ruske aneksije četiriju ukrajinskih regija Hersona, Zaporižje, Donecka i Luhanska, ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je obnovu ratom razorenih regija.

>> Opširnije

Ukrajinske zračne snage oborile su 30 od 40 bespilotnih letjelica Shahed iranske proizvodnje koje je lansirala Rusija tijekom noćnog napada na središnje i južne regije, rekli su dužnosnici.

Ukupno 20 bespilotnih letjelica oboreno je u središnjoj regiji Vinice, priopćilo je južno vojno zapovjedništvo. U napadu je pogođeno infrastrukturno mjesto u tom području, zbog čega su neki stanovnici evakuirani.

Još 10 bespilotnih letjelica presretnuto je iznad regija Odesa i Mikolaiv na jugu. "Rusija je napala lučku infrastrukturu, uključujući na rijeci Dunav, i pokušala je napasti kritične infrastrukturne objekte u drugim ukrajinskim regijama "kako bi utjecala na gospodarstvo", rekla je Natalia Humeniuk, glasnogovornica južnog zapovjedništva.

Od okončanja crnomorskog sporazuma o žitu u srpnju, Rusija je intenzivirala zračne napade na ukrajinske luke duž rijeke Dunav i u Odesi. Regionalne vlasti također su priopćile da su tri osobe ozlijeđene u južnoj regiji Herson, koja je blizu prve linije bojišnice i često je izložena topničkom granatiranju.

Volodimir Zelenski sastao se sa slovačkim ministrom obrane. Ukrajinski predsjednik jučer je dočekao Martina Sklenara u Kijevu, ali je danas iznio detalje njihovog susreta.

"Razgovarali smo o razvoju na prvoj liniji, prioritetnim obrambenim potrebama i suradnji u humanitarnom uklanjanju mina", rekao je.

Današnji izbori u Slovačkoj mogli bi imati odlučujuće posljedice za buduću potporu te zemlje Ukrajini, s tim da je jedan od kandidata obećao prestati slati vojne zalihe.

Ruske snage jučer su lansirale šest projektila, izvele 56 zračnih napada i 40 napada višecevnim raketnim sustavima, te su angažirale ukrajinske trupe u 44 borbena sukoba, rekao je glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga na jutarnjem brifingu.

Zračni napadi pogodili su Komisarove, Petropavlivku, Ivanivku, Pishchane, Sen’kove i Kopanky u Harkovskoj oblasti, kao i Novoselivske i Nevske u Luganskoj oblasti. U Donjeckoj oblasti Zarichne, Spirne, Serebryanka, Bohdanivka, Krasnohorivka, Mar'inka, Vuhledar, Velyka Novosilka, Urozhaine i Staromiors'ke bile su napadnute iz zraka, kao i Novodarivka, Robotyne, Novodanylivka i Orihiv u Zaporožskoj oblasti, te Beryslav i Ol'hivka u Hersonskoj oblasti.

Više od 100 naselja u Černigovskoj, Sumskoj, Harkovskoj, Luganskoj, Donjeckoj, Zaporožskoj i Hersonskoj oblasti našlo se pod topničkom vatrom.

Zauzvrat, ukrajinske zračne snage jučer su izvele 11 zračnih napada na koncentracije trupa, naoružanja i vojne opreme te dva zračna napada na protuzračne raketne sustave Rusije. Ukupno su ukrajinske rakete pogodile tri koncentracije ruskih vojnika, oružja i vojne opreme, kao i dva protuzračna raketna sustava, 13 topničkih sustava, jedno skladište streljiva i jednu postaju za elektroničko ratovanje.

Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga rekao je kako vjeruje da su ruske snage jučer izgubile 470 vojnika.

Mnogi ruski dezerteri nemaju putovnice i imena su im na međunarodnim tjeralicama. Oni se unatoč tome pokušavaju snaći u inozemstvu. Trojica dezertera su za DW govorila o svojim sudbinama i uvjerenjima.

>> Opširnije

Dva ukrajinska vojnika spašena su u specijalnoj operaciji nakon što su proveli više od godinu i pol skrivajući se u regijama Ukrajine pod ruskom okupacijom, priopćila je mornarica. Ukrajinska mornarica, oružane snage i ministarstvo obrane vratili su padobrance kući nakon što su primili izvješća da žive pod ruskom okupacijom od početka rata.

Oni su "ozbiljno ozlijeđeni" dok su se borili protiv moskovskih trupa i nisu se mogli "sami izvući", navodi se u objavi na Facebooku. “Sve to vrijeme su se ilegalno i uspješno skrivali, zahvaljujući mještanima”, dodaje se.

“Odlučeno je da se provede specijalna operacija spašavanja i evakuacije pripadnika vojske, čija je priprema i provedba povjerena specijalnoj jedinici Navy Angels. Zahvaljujući zajedničkim naporima, neki dan su na područje pod kontrolom Ukrajine izvedena dvojica vojnika koji su bili na okupiranom području više od godinu i pol dana", objavljeno je.

Mnogi veterani Wagnerovih plaćeničkih snaga vjerojatno smatraju bivšeg zapovjednika Andreja Troševa, s kojim se Vladimir Putin sastao u četvrtak, "izdajnikom", kaže britansko ministarstvo obrane. U petak su ruske vlasti objavile snimku sastanka ruskog predsjednika s Troševom, bivšim načelnikom stožera Wagner grupe, i zadužile ga da nadzire i uspostavi nove "dobrovoljačke borbene jedinice", priopćilo je ministarstvo. Na sastanku je bio i zamjenik ministra obrane Junus-Bek Jevkurov.

"Mnogi Wagnerovi veterani vjerojatno ga smatraju izdajnikom. Jevkurov je nedavno bio na turneji po afričkim državama", priopćilo je britansko ministarstvo.

"Predsjednička potvrda Troševa i Jevkurova ukazuje na to da Rusija kontinuirano koristi dobrovoljačke postrojbe i privatne vojne tvrtke i da planira budućnost Wagnera. Spremna je osloniti se na iskustvo veterana koji mogu pokazati svoju lojalnost državi i kontinuiranu uključenost u globalni jug, ali vjerojatno uz veći nadzor Kremlja", objavili su.