CIJENE nafte snažno su porasle, a vrijednost burzovnih indeksa pala je na početku trgovanja nakon što su Sjedinjene Države i Izrael tijekom vikenda pokrenuli napade na Iran. Američka sirova nafta u nedjelju navečer poskupjela je čak osam posto, na oko 72 dolara po barelu, da bi se kasnije stabilizirala na 71 dolar. Brent nafta, koja služi kao globalna referentna cijena, u početku je skočila više od 12 posto na oko 82 dolara, no kasnije se spustila ispod 78 dolara. U petak je cijena Brenta iznosila nešto više od 73 dolara po barelu, piše CNN.

Istovremeno, burzovni indeksi bilježe pad. Terminski ugovori za S&P 500, Nasdaq i Dow pali su za otprilike jedan posto. S druge strane, terminski ugovori za naftne kompanije poput Exxona i Chevrona porasli su za oko dva posto, dok su dionice tvrtki iz obrambene industrije, kao što su Northrop Grumman i Lockheed Martin, zabilježile blagi rast.

Početni skok cijena nafte, iako oštar, uglavnom je bio očekivan i unutar procjena analitičara za tržište koje je uzdrmano, ali ne i pretjerano zabrinuto. Cijene su rasle i u iščekivanju napada na Iran. Trgovci procjenjuju da će trenutni poremećaj na tržištu biti relativno kratkotrajan. Ipak, ostaje značajna neizvjesnost oko opsega i trajanja rata, za koji je predsjednik Donald Trump natuknuo da bi mogao potrajati tjednima.

Analitičari upozoravaju da bi veći nemiri, kaotični vakuum moći, napadi koji bi prekinuli proizvodnju ili dugotrajno zatvaranje ključnog Hormuškog tjesnaca mogli podići cijenu nafte na 100 dolara po barelu, pa i više. Ako se takav scenarij ostvari, protiv kojeg se tržište trenutno kladi, cijene benzina mogle bi eksplodirati. To bi moglo prisiliti Amerikance da plate visoku cijenu za promjenu režima u Iranu i pogoršati zabrinutost oko troškova života.

Iran kao ključni igrač na tržištu nafte

Iran ima ključnu ulogu na globalnom tržištu nafte. Veliki je proizvođač, kontrolira vitalni pomorski put za transport sirove nafte i izvozi je zemljama s velikom potražnjom, poput Kine. Prema podacima OPEC-a, Iran posjeduje treće najveće dokazane rezerve nafte na svijetu.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici objavili su u nedjelju da će povećati svoju dnevnu proizvodnju za 206.000 barela, nakon što su ranije ove godine pauzirali postupna povećanja. U četvrtom tromjesečju prošle godine OPEC je povećao proizvodnju za 137.000 barela dnevno. Iako bi ovo povećanje moglo donekle ublažiti rast cijena, energetski analitičari ne očekuju da će ono značajnije obuzdati cijene.

Hormuški tjesnac - žila kucavica svjetske opskrbe

Hormuški tjesnac, uski plovni put uz južnu obalu Irana, glavna je ruta za transport sirove nafte iz zemalja bogatih naftom, kao što su Saudijska Arabija i Kuvajt, prema ostatku svijeta. Iran kontrolira sjevernu stranu tjesnaca. Kroz njega dnevno prođe oko 20 milijuna barela nafte, što je otprilike petina globalne dnevne proizvodnje. Američka agencija za energetske informacije (EIA) naziva ga "kritičnim naftnim prolazom".

Iran je i u prijašnjim sukobima sa SAD-om i zapadnim zemljama prijetio zatvaranjem ovog vitalnog plovnog puta. Tijekom dvanaestodnevnog sukoba Irana i Izraela prošle godine, Goldman Sachs procijenio je da bi cijene nafte mogle premašiti 100 dolara po barelu u slučaju "duljeg poremećaja" u tjesnacu.

Bob McNally, predsjednik Rapidan Energy Group, rekao je za CNN da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvalo energetsku krizu. No, upozorava da bi još veća briga bio napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji koji bi ih izbacio iz pogona na dulje vrijeme. McNally ističe da je postrojenje u Abqaiqu, napadnuto 2019. godine, imalo specijaliziranu opremu koju "ne možete samo naručiti od General Electrica".

Globalne posljedice i ovisnost Kine

Azijska gospodarstva, uključujući Kinu i Indiju, bila bi posebno izložena ako bi došlo do zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Njihova utrka za osiguravanjem nafte iz drugih izvora mogla bi podići globalne cijene. Čak i blaži scenarij, u kojem bi bile pogođene samo iranske isporuke, imao bi globalne posljedice.

"Budući da je nafta globalna i zamjenjiva roba, poremećaj bilo gdje u svijetu utječe na cijene posvuda", napisao je Clayton Seigle, viši suradnik Centra za strateške i međunarodne studije. "Gubitak iranskih barela natjerao bi Kinu da se na tržištu natječe za zamjenske isporuke", dodao je Seigle.

Očekuje se rast cijena goriva

Iran je šesti najveći proizvođač nafte na svijetu, a svaki vojni sukob s tom zemljom, prema mišljenju stručnjaka, značio bi nagli skok cijena nafte, što bi posljedično podiglo cijene benzina i ukupnu inflaciju.

Tom Kloza, iskusni naftni analitičar, rekao je da bi veleprodajne cijene benzina mogle odmah porasti za 25 centi zbog rata s Iranom, što bi se na benzinskim postajama moglo odraziti kroz poskupljenja od 5 do 10 centi dnevno tijekom određenog razdoblja. "Jasno je da postoji element panike. Strahuju da će ih pogoditi masovna poskupljenja", rekao je Kloza. "Pitanje je samo gdje ćemo se zaustaviti? Prije petka navečer, rekao bih da bismo stali na 3.25 dolara. Sada je to, na neki način, otvoreno pitanje."

Prosječna cijena goriva u SAD-u trenutno iznosi 2.98 dolara, što je blagi porast s najnižih razina od 2021. godine. U prosincu je prvi put u četiri godine pala ispod 3 dolara. Trumpova administracija opetovano je isticala pad cijena goriva, a sukob u Iranu prijeti poništiti taj trend. Kada je Izrael napao Iran prošlog lipnja, Brent nafta zabilježila je najveći jednodnevni rast od ožujka 2022. Cijena je dodatno porasla nakon što su se Sjedinjene Države uključile u sukob, a naglo je pala nakon objave primirja.