NASA je spremna lansirati svemirsku letjelicu na Jupiterov mjesec Europu, koji se smatra jednom od najperspektivnijih točaka našega solarnog sustava u potrazi za životom izvan Zemlje, nastojeći doznati je li ovaj ledom okovani planet s golemim podzemnim oceanom nastanjiv.

Robotska letjelica Europa Clipper na solarni pogon američke svemirske agencije bit će lansirana raketom SpaceX Falcon Heavy iz Svemirskog centra Kennedy u Cape Canaveralu. Nosit će devet znanstvenih instrumenata. Nakon što prijeđe 2.9 milijardi kilometara u sklopu putovanja koje bi trebalo trajati oko pet i pol godina, Europa Clipper bi u orbitu oko Jupitera trebao ući 2030. godine.

Nakon odgode prouzročene uraganom Miltonom, NASA je odredila provizorno vrijeme lansiranja u ponedjeljak u 12:06 po mjesnom vremenu (18:06 u Hrvatskoj).

"Tragamo za uvjetima za život"

Znanstvenici su jako zainteresirani za ocean sa slanom tekućinom s obzirom na to da su prethodna promatranja pokazala da je smješten ispod ledene kore Europe.

"Imamo vrlo uvjerljive dokaze da na Europi postoje uvjeti za život, no moramo otići onamo da bismo se u to i uvjerili", rekla je znanstvenica Bonnie Buratti iz NASA-ina Laboratorija za mlazni pogon, zamjenica projektnog znanstvenika misije. "Željela bih samo istaknuti sljedeće: mi ne krećemo u misiju otkrivanje života, već samo tragamo za uvjetima za život", dodala je.

Europa Clipper je najveća svemirska letjelica koju je NASA ikada napravila za jednu planetarnu misiju. Dugačka je oko 30.5 metara, široka oko 17.6 metara i teška oko 6000 kg. Veća je od košarkaškog igrališta zbog svojih pozamašnih solarnih polja za prikupljanje sunčeve svjetlosti kojima se napajaju znanstveni instrumenti, elektronika i ostali podsustavi.

Svemirska letjelica trebala bi proletjeti pokraj Marsa, a zatim se vratiti na Zemlju, koristeći gravitaciju svakog od planeta da bi povećala svoj zamah, poput praćke.

Tri glavna cilja misije

Znanstvenici su postavili tri glavna cilja ove misije: izmjeriti vanjski sloj leda Europe i njegovu interakciju s podzemljem, odrediti sastav mjeseca i odrediti njegovu geologiju.

U trogodišnjem razdoblju NASA planira svojom svemirskom letjelicom realizirati 49 bliskih preleta do Europe.

Promjer Europe je na ekvatoru oko 3100 km, što je otprilike 90 posto promjera našega Mjeseca. Trenutačno se vjeruje da je ledeni pokrov Europe debeo između 15 i 25 km i da pluta površinom oceana koji je dubok između 60 i 150 km.

Ovaj mjesec smatra se "svijetom oceana" i premda Europa zaprema samo četvrtinu promjera Zemlje, njezin bi podzemni ocean mogao sadržavati dvostruko više vode nego Zemljini oceani.

"Kao oceanski svijet Europa nam je vrlo intrigantna, a ova će nam misija pomoći da shvatimo složeni dio našega Sunčeva sustava", rekla je Gina DiBraccio, vršiteljica dužnosti direktora NASA-inog odjela za planetarnu znanost.

"Clipper će biti prva ovakva misija koja će nam omogućiti da okarakteriziramo nastanjivost nečega što bi se moglo smatrati najčešćom vrstom naseljenog svijeta u našem Svemiru", rekla je DiBraccio.

Unatoč neprijateljskoj i hladnoj površini, znanstvenici vjeruju da bi Europa mogla ispunjavati uvjete za život. Buratti podsjeća da su tri glavna uvjeta za nastanak života tekuća voda, određeni tip kemijskih spojeva, posebno organski spojevi koji bi mogli poslužiti kao hrana za bilo koji primitivni organizam i, na koncu - izvori energije.