NA JUČERAŠNJEM samitu NATO-a održanomu Haagu, saveznici su pristali na novi cilj obrambene potrošnje – 5 posto BDP-a do 2035. godine. No iako je time zadovoljen američki predsjednik Donald Trump, Europljani se sada suočavaju s težim izazovom: kako kod kuće objasniti rezove u socijalnoj potrošnji, kako izbjeći ovisnost o američkoj vojnoj industriji i kako spriječiti smanjenje broja američkih vojnika u Europi.

Dogovorili su se s Trumpom, ali kod kuće ih čeka otpor

Pet posto BDP-a podijeljeno je u dvije komponente: 3.5 posto za klasične vojne izdatke poput oružja i vojske, te 1.5 posto za obrambene infrastrukturne potrebe – od kibernetičke sigurnosti do mobilnosti. Iza kulisa, ta je odluka kolala kao načelo "5 za 5" – 5 posto za obranu u zamjenu za Trumpovu potvrdu obveze iz članka 5. NATO-ovog ugovora.

"Novac sam po sebi neće riješiti naše probleme", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz. Norveški premijer Jonas Gahr Støre dodao je da je "postotak postavljen, ali učinkovitost ovisi o tome hoćemo li ga uspjeti pretvoriti u stvarne kapacitete".

Iako je Trump na kraju pohvalio NATO rekavši da savez "nije prevara", lideri Europske unije sada se moraju uhvatiti u koštac s političkim i fiskalnim posljedicama tog dogovora.

Tko to može platiti?

Na summitu EU-a koji slijedi u Bruxellesu, raspravljat će se o načinima kako financirati dogovoreno povećanje potrošnje. Opcije uključuju povećanje poreza, rezove u socijalnoj potrošnji i novo zaduživanje. Europska komisija već je predložila shemu zajmova za oružje vrijednu 150 milijardi eura, nazvanu SAFE, kao i manji obrambeni industrijski program od 1.5 milijardi eura. No stvarna sredstva iz novog proračuna dostupna su tek od 2027.

Realno, samo Njemačka, Poljska te baltičke i nordijske zemlje imaju javne financije koje bi mogle podnijeti takvu razinu izdvajanja. Francuska, Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska i Italija, prema ocjeni analitičara, to si ne mogu priuštiti. Što je zemlja dalje od Rusije, to je politički teže opravdati rearmament – kao što pokazuje i španjolski otpor na samitu u zadnji čas.

Ljevica protiv militarizacije, industrija neusklađena

U neposrednoj blizini summita, bivši talijanski premijer Giuseppe Conte okupio je skupinu europskih lijevih političara koji su potpisali deklaraciju protiv utrke u naoružavanju. "Dostići 5 posto znači brutalne rezove u zdravstvu, obrazovanju, socijali i investicijama", upozorio je Conte.

Čak i ako novac bude osiguran, ostaje pitanje kako ga rasporediti – i spriječiti da većina završi kod američkih proizvođača oružja. Europski obrambeni sektor, osobito kopnena komponenta, izrazito je fragmentiran, bez zajedničkih projekata usporedivih s Airbusom. Zbog toga Danska, koja od srpnja preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, planira pokrenuti razgovore o zajedničkim projektima za sve članice.

Cilj je manja ovisnost o SAD-u

Brojni analitičari ističu da EU mora hitno razviti vlastite kapacitete za dubinske udare, punjenje aviona u letu, taktički transport i satelite. Češki predsjednik Petr Pavel rekao je da ni jedna europska zemlja sama to ne može ostvariti, nego je nužno da velike članice osiguraju temeljne kapacitete, dok srednje i manje sudjeluju u njihovoj nadogradnji.

Drugi veliki problem koji visi u zraku odnosi se na broj američkih vojnika u Europi. Američki ambasador pri NATO-u, Matthew Whitaker, najavio je da će to pitanje biti razmotreno nakon samita.

Amerikanci se lagano povlače iz Europe?

Prema neslužbenim informacijama iz Pentagona, u tijeku je revizija globalnog vojnog rasporeda pod vodstvom Elbridgea Colbyja, koji slovi kao zagovornik oštrog stava prema Kini. Ta bi analiza mogla uključivati i povlačenje 20.000 vojnika koje je administracija Joea Bidena poslala u Europu nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Zemlje na prvoj liniji, poput Litve, nadaju se da do toga neće doći. "Vojna procjena jasno pokazuje da su američke snage u Europi ključni dio odvraćanja", rekla je litavska ministrica obrane Dovilė Šakalienė. No trenutno ni saveznici nemaju informacija o mogućim rokovima. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, na pitanje zna li nešto o planu povlačenja, kratko je odgovorio: "Ne. Bilo bi lijepo znati."