KAKO sve više država u svijetu radi usporavanja širenja covida-19 uvodi obavezu nošenja maski, tako sve više raste i otpor direktivama koje se doživljavaju kao novi oblik državnog terora i ugrožavanja individualnih sloboda.

Jedan od ključnih argumenata na koje se 'kontraši' pritom pozivaju jest onaj da su političari, Svjetska zdravstvena organizacija, pa i znanstvenici u početku govorili jedno (da maske nisu od osobite koristi), da bi sada govorili sasvim suprotno (da su vrlo korisne).

Na prvi pogled ovaj se argument može činiti razumnim, a oni koji ga potežu mogu sami sebi i svojim istomišljenicima po društvenim mrežama zvučati pametno. Čovjek koji sumnja u sve što dolazi iz centara moći trebao bi po definiciji uvijek biti u pravu, zar ne?

No u ovom slučaju ne stoji ni prvo ni drugo.

Odbijanje epidemioloških mjera nije znak pameti, naprotiv

Prije nego što uđemo u bit stvari, nije naodmet podsjetiti da je jedno novo istraživanje objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, provedeno na uzorku od preko 800 Amerikanaca, pokazalo da se mjerama društvenog distanciranja, što uključuje obrasce ponašanja kao što je držanje fizičke udaljenosti, izbjegavanje rukovanja i dodirivanja, pranje ruku i nošenje maski, snažnije protive ljudi s manjom inteligencijom te slabijim kapacitetom radne memorije. Pojednostavljeno govoreći, odbijanje epidemioloških mjera prije je znak slabijih nego većih kognitivnih sposobnosti. Prema studiji, to ima veze s činjenicom da u slučaju epidemioloških mjera čovjek mora biti sposoban u umu izmiriti neke kontradiktorne informacije – primjerice, da izbjegavanje grljenja i rukovanja s jedne strane nosi zdravstvene koristi, a s druge određene socijalne, emocionalne i psihološke štete.

Autori ipak upozoravaju da na odluku o prihvaćanju mjera utječu brojni čimbenici, a ne samo kognitivne sposobnosti, poput spola, dobi ili depresivnog raspoloženja, što znači da ne bi bilo primjereno zaključiti da je svatko tko ne nosi masku nužno glup.

Kirurška maska

Znanost nema instant odgovore

Za početak ponovimo još jednom jednu važnu stvar, a to je da za razvoj spoznaja o svakoj novoj bolesti, njezinom uzročniku, posljedicama, liječenju, prevenciji itd. treba vremena. Što vrijedi za jedan patogen, ne vrijedi za svaki, a u mnogim epidemiološkim i virološkim istraživanjima ne postoje etički prihvatljivi načini da se provode na ljudima – primjerice, ne možete zdrave ljude bez maski ili s raznim maskama izložiti virusu da biste vidjeli tko će oboljeti ili umrijeti. Možete samo raditi tzv. opservacijska istraživanja, odnosno analizirati eksperimente koji su se dogodili u prirodi.

Dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, s Instituta Ruđer Bošković, članica Znanstvenog savjeta vlade, kaže da je rasprava o korisnosti nošenja maski počela čim se pojavio SARS-CoV-2.

„Ta rasprava nije krenula zato što su znanstvenici sumnjali u njihovu korisnost, nego zato što znanstvenici nikad ne tvrde stvari koje su intuitivne, već samo one koje su dokazane“, ističe Ambriović Ristov.

„Budući da nije prošlo puno vremena od pojave pandemije, rasprava još traje. No iskustvo svih zemalja, pa tako i naše, ukazuje da je najučinkovitiji način sprječavanja širenja virusa socijalna distanca i higijena, prvenstveno ruku kojima virus s površina možemo unijeti u organizam, a zatim su tu i maske i higijena maski“, dodaje.

Nije točno da su u slučaju covida-19 znanstvenici mijenjali mišljenje

Konačno, zapravo i nije istina da su znanstvenici i znanost u ranoj fazi pandemije tvrdili da su maske beskorisne. Štoviše, to nije tvrdio čak ni WHO koji nije isključivo stručno tijelo, već i politička organizacija.

Primjerice, mi smo na Indexu još u ožujku pod naslovom 'Jesu li maske na kraju korisne ili beskorisne? Znanost ima odgovor' predstavili analizu u kojoj smo pokazali da postoje studije koje govore da su maske korisne. No također smo pokušali odgovoriti na pitanje kada nisu osobito korisne, za koga su više korisne, a za koga manje, kada mogu biti čak i štetne te zašto WHO u tom trenutku nije bez fige u džepu preporučio njihovo masovno nošenje.

Podsjetimo, direktor WHO-a za izvanredne situacije Michael Ryan tada je rekao kako UN-ova organizacija vjeruje da maske trebaju nositi samo ljudi koji su bolesni kako ne bi širili viruse te oni koji su jako izloženi velikim količinama virusa kao što su zdravstveni radnici i ljudi koji u domaćinstvima brinu o bolesnima.

"Nema konkretnog dokaza koji bi ukazivao da masovno nošenje maski donosi bilo kakvu korist, zapravo, postoje izvjesni dokazi koji nagovještavaju suprotno", rekao je Ryan. 

"Tu je još i globalni problem nedostatka maski i drugih medicinskih potrepština. Ljudi koji su najviše izloženi riziku su zdravstveni radnici koji su izloženi virusu svake sekunde svakog dana. Pomisao na to da nemaju maske je užasna", rekao je.

Dakle, WHO je preporučio nošenje maski za one koje se smatralo najizloženijima te za bolesne kako ne bi zarazili druge. Slično je preporučio i američki Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Teško je i zamisliti situaciju u kojoj bi oni kojima su maske najpotrebnije, poput medicinskih djelatnika, ostali bez njih (a to se u velikim žarištima znalo događati). To bi izbacilo iz stroja brojne liječnike i medicinske sestre koji su skrbili o oboljelima i teško ugrozilo funkcioniranje zdravstvenih sustava koji su ionako bili preopterećeni.

Kada su u pitanju preporuke za platnene maske, važno je znati da u ožujku još nije bilo dovoljno većih, ozbiljnih studija koje bi potvrđivale da one mogu imati značajniji efekt ako se masovno nose, a postojao je strah da bi mogle stvarati lažan osjećaj sigurnosti i tako smanjiti ozbiljnost u pridržavanju drugih mjera kao što je održavanje fizičke distance.

Poruku WHO-a treba razumjeti u kontekstu

U ožujku preporuka je bila razumna i zbog toga što tada još uvijek nije bilo sasvim jasno mogu li osobe bez simptoma širiti virus.

Također, neke postojeće studije pokazivale su da maske imaju tim veći učinak što je izloženost patogenu veća, što ponovno podrazumijeva da ih ponajviše trebaju članovi obitelji zaraženih i medicinski djelatnici. Nadalje, oduvijek je bilo jasno da maska u većoj mjeri smanjuje mogućnost da će zaražena osoba koja je nosi zaraziti zdrave ljude u svojoj okolini nego što smanjuje mogućnost da se zarazi zdrava osoba koja je nosi. Maska će najviše kapljica kojima se virus prenosi zaustaviti ako se nalazi na samom izvoru – na ustima i nosu oboljelog.

Također, kako smo još tada istaknuli, u to vrijeme u mnogim zemljama u svijetu nije bilo dovoljno maski čak i za medicinsko osoblje i obitelji oboljelih, a kamoli za svakodnevnu upotrebu milijuna građana u brojnim pogođenim zemljama.

Konačno, u to vrijeme nije bilo jasnih dokaza da bi platnena maska izrađena u kućnoj radinosti za višekratnu upotrebu također mogla biti korisna.

Maska N95

Što se od ožujka promijenilo?

Što se u znanstvenim spoznajama o covidu-19 promijenilo od ožujka do danas?

Prije svega, danas pouzdano znamo da je širenje covida-19 u predsimptomatskoj fazi čak i bez simptoma moguće i uobičajeno. Tada su na tu mogućnost ukazivale tek neke rane studije.

Štoviše, novija istraživanja otkrila su da virusno opterećenje dostiže vrhunac u danima prije nego što se pojave simptomi te da je govor dovoljan za izbacivanje kapljica koje nose viruse. To pak podrazumijeva da je dobro da ljudi nose maske u zatvorenim prostorima u kojima postoji rizik zaraze čak i ako su uvjereni da nisu bolesni. Ako to čini svatko, zaštitit će druge i sam će biti zaštićen.

„Jedan od problema s kojim se suočavamo u ovoj pandemiji je veliki broj asimptomatskih pacijenata. Iako još nismo sigurni koliko su zarazni asimptomatski pacijenti, svi ćemo biti sigurni od zaraze ako uz socijalnu distancu nosimo masku, posebice u zatvorenim prostorima, bila ona medicinska ili platnena“, kaže Ambriović Ristov.

Nadalje, u vrijeme kada smo na Indexu predstavili znanstvene studije koje su potvrdile određeno pozitivno djelovanje maski za neke druge respiratorne bolesti, osobito one koje uzrokuju drugi koronavirusi, još nije bilo znanstvenih istraživanja koja bi vrednovala njihovu efikasnost u slučaju covida-19.

Danas već postoje ozbiljna istraživanja koja pokazuju da su maske korisne za suzbijanje covida-19.

Konačno, treba imati na umu da je glavna stvar koja se primijenila između ožujka i sada u samom pitanju koje se postavljalo na temu učinkovitosti maski. Ono je od pitanja štiti li maska onoga koji ju nosi u uvjetima u kojima ju skoro nitko drugi ne nosi (a odgovor je bio vjerojatno ne puno), do danas preraslo u pitanje otežavaju li maske širenje zaraze u uvjetima kada ih (skoro) svi nose. Na ovo zadnje pitanje odgovor je odlučno da. Njega na početku gotovo nitko nije ni postavljao niti je nudio odgovore, među ostalim zato jer nitko nije bio u istoj mjeri svjestan opasnosti koju bolest predstavlja, a također je malo tko vjerovao da bi ih stanovnici zapadnih zemalja bili spremni masovno nositi.

Kako maske funkcioniraju?

Da bi smisao nošenja maski bio jasniji, ponovimo ukratko kako maske funkcioniraju.

Ovdje se nećemo podrobnije baviti besmislenim argumentima protiv obaveze nošenja maski prema kojima se ljudi zbog njih dave jer udišu CO2 koji su izdahnuli. Recimo samo kratko da je taj argument apsurdan iz više razloga. Prije svega, u masku ne stane gotovo ništa CO2 koji smo izdahnuli, on se raširi prostorom, a osim toga, milijarde ljudi u svijetu, osobito u Aziji, vrlo ih često nose. Konačno, da se od njih ljudi uistinu guše i gube svijest, zasigurno ih ne bi nosili liječnici, osobito kirurzi za vrijeme operacija.

Ovdje je važno naglasiti da funkcija maski nije da filtriraju pojedinačne viruse, već kapljice kojima se oni prenose, koje su značajno veće. Nažalost, na društvenim mrežama znaju se naći čak i ljudi koji se predstavljaju kao medicinski djelatnici, a koji ističu da maske ne mogu zaustaviti viruse jer su previše maleni.

Virusi koji uzrokuju gripu uglavnom su promjera između 0,08 i 0,12 mikrometara (1 mikrometar = 1/1.000.000 metara). SARS-CoV-2 ima slične dimenzije od 0,08 do 0,15 mikrometara. Kapljice kojima putuju kroz zrak imaju promjer koji se kreće između 0,6 i 1000 mikrometara.

Maske poznate po oznaci N95 naziv su dobile po tome što zaustavljaju oko 95% čestica promjera 0,3 mikrometara koje je najteže zaustaviti. Veće kapljice zbog svoje mase ne uspijevaju dovoljno brzo meandrirati s brzim strujama zraka između niti od kojih je sačinjena maska pa završavaju na tkanju. S druge strane, ekstremno male kapljice sudaraju se s molekulama zraka u tkanju pa i one u velikim brojevima završavaju na nitima. Kapljice od 0,3 mikrometra su najproblematičnije jer imaju optimalne dimenzije da budu nošene u krivudavim strujama zraka kroz tkanje. No i njih je moguće zaustaviti pametno uređenim višeslojnim tkanjem u maskama. To uspješno čine i maske N95 i kirurške maske, a u nešto manjoj mjeri čak i platnene.

Korisne su čak i platnene maske

Od ožujka na ovamo napravljena su neka istraživanja i neke analize koji su pokazali da su maske korisne u borbi protiv covida-19 te da čak i maske od gustog platna napravljene u kućnoj radinosti pružaju solidnu zaštitu.

Veličina čestica koje se stvaraju govorom uglavnom se kreće oko 1 μm, dok se dimenzije tipičnih kapljica kojima se prenose virusi uglavnom kreću od 5 μm do 10 μm.

Studije su već ranije pokazale da materijali dostupni u kućanstvu filtriraju između 49% i 86% izdahnutih čestica dimenzija između 0,02 μm i 1 μm (ovisno o vrsti platna), dok kirurške maske filtriraju oko 89%.

U studiji provedenoj u laboratorijskom okruženju, objavljenoj u časopisu PLOS One, utvrđeno je da maska ​​od krpe filtrira oko 60% čestica dimenzija između 0,02 μm i 1 μm, a kirurška oko 75%.

Jedna nova studija objavljena u časopisu The New England Journal of Medicine predstavila je eksperiment u kojem se ubrzanim snimanjem pratila emisija kapljica izbačenih tijekom govora. On je pokazao da su izgovaranjem jednostavne fraze nastale na stotine kapljica u rasponu dimenzija od 20 do 500 mikrometara, no da su gotovo sve bile blokirane kada su usta govornika bila prekrivena vlažnom krpom (video možete pogledati na ovoj poveznici).

Ipak, najuvjerljiviji argumenti u prilog nošenja maski mogu se naći u studijama koje su pratile učinke raznih protuepidemijskih politika u raznim zemljama.

Primjerice, jedna studija objavljena u časopisu Health Affairs pratila je širenje covida-19 prije i nakon uvođenja obaveznog nošenja maski u 15 američkih saveznih država i okruga Columbia. Ona je otkrila kako je obavezno nošenje maski dovelo do usporavanja dnevne stope rasta oboljelih od covida-19 koja je s vremenom postajala sve očitija. Prvih pet dana nakon uvođenja obaveze, dnevna stopa rasta usporila je za 0,9 postotnih bodova u odnosu na pet dana prije obaveze. U tri tjedna dnevna stopa rasta usporila je za 2 postotna boda, što je u epidemiologiji značajno.

Zaključimo ukratko - skuplje maske N95 štite najbolje - kako one koji ih nose od zaraženih, tako i one zdrave od zaraženih koji ih nose. Jeftinije kirurške maske tek su nešto malo manje efikasne, a značajno su manje neugodne. Konačno, platnene maske uglavnom su najudobnije i najjeftinije, a njihova je efikasnost, premda nešto manja od one kirurških, još uvijek značajna.

Važno je ispravno nositi i odlagati maske

Ponovimo također da teza WHO-a da maske mogu biti beskorisne ili čak štetne u nekim okolnostima jednako stoji danas kao i u ožujku.

Nažalost, iskustvo pokazuje da je takvo podsjećanje neophodno jer na svakom koraku možemo sresti ljude koji maske nose samo na bradi, uglavnom zato da bi ih navukli u slučaju da naiđe kontrola, te koji maske nakon nošenja odlažu u džepove ili u torbe. Na društvenim stranicama bilo je čak priča o nekim ljudima koji su kupcima koji su čekali u redovima predavali maske po izlasku iz trgovine. Na sreću, takvi su vjerojatno tek rijetke iznimke.

Ambriović Ristov kaže da joj je bolno vidjeti kada se maske drže na bradi.

„Sve ono što ste skupili na vanjskoj strani maske, pomicanjem maske na bradu istovremeno ste prenijeli na ruke i razmazali po licu, zapravo koncentrirali ste potencijalne čestice koje sadrže virus. Slična logika vrijedi i za stavljanje maske u torbu bez obraćanja pažnje koja je unutarnja, a koja je vanjska strana maske. Naravno da stavljanjem maske u torbu nećete vanjski dio maske okrenuti prema van jer ćete time kontaminirati virusima sadržaj vaše torbe. Konačno, nošenje maske samo preko usta nema nikakvu zaštitnu ulogu“, upozorava naša znanstvenica.

Maske nisu naročito korisne ni kada smo u šetnji na otvorenom, bez mogućnosti za bliski kontakt s drugim ljudima. Budući da mogu biti štetne ako ih nepravilno koristimo i odlažemo, WHO je na svojim stranicama predstavio neka važna pravila uz koje je nošenje maski sigurno:

- Maske su učinkovite samo ako se koriste u kombinaciji s čestim čišćenjem ruku alkoholom ili trljanjem ruku sapunom i vodom.

- Ako nosite masku, onda morate znati kako je koristiti i pravilno odlagati.

- Prije nego što stavite masku, očistite ruke trljanjem ruku sapunom ili sredstvom na bazi alkohola.

- Pokrijte usta i nos maskom i pazite da ne postoje praznine između vašeg lica i maske.

- Izbjegavajte dodirivanje maske tijekom upotrebe; ako to učinite, očistite ruke trljanjem sredstva na bazi alkohola ili sapunom i vodom.

- Zamijenite masku novom ako je vlažna i nemojte ponovno koristiti maske za jednokratnu upotrebu.

- Pravilo za uklanjanje maske: uklonite je odostraga (ne dodirujte prednju stranu maske); odmah odbacite u zatvorenu posudu; očistite ruke sredstvom na bazi alkohola ili sapunom i vodom.

Maske će najesen postati još važnije, naviknite se

Brojni stručnjaci ističu da će maske posebno važne biti najesen kada ćemo ponovno više vremena boraviti u zatvorenim prostorima. U tom smislu nije naodmet da se već sada naviknemo na njih.

„Postoji opravdani strah kako ćemo se boriti protiv pandemije ujesen kada ćemo manje vremena provoditi na otvorenom, odnosno više vremena boraviti u zatvorenim prostorima. Posebice zabrinjava što će se dogoditi kada se covidu-19 pridruži i epidemija gripe. Međutim, protiv gripe se možemo cijepiti, što se preporučuje svim starijim osobama, imunokompromitiranim osobama i svima onima koji su izloženi potencijalnoj zarazi kao što je npr. medicinsko osoblje. Ali ako prihvatimo da sve mjere preporučene za covid-19 istovremeno mogu uspješno zaustaviti i virus gripe, jasno je da odgovornim ponašanjem možemo živjeti gotovo normalno“, poručuje Ambriović Ristov.