U TIJEKU je povijesno najbolja predsezona u Hrvatskoj, barem kada su u pitanju brojke kojima barata Hrvatska turistička zajednica. Prva tri mjeseca bilježe 16% više gostiju i 15% više noćenja nego prošle godine. Sve bolje rezultate potvrđuju i podaci o prihodima, koji su posljednjih osam godina veći za 60%, s gotovo 15 milijardi eura.

I dok turisti planiraju ljetovanje i traže smještaj na Jadranskoj obali, poslodavci su u velikoj potrazi za sezonskim radnicima. Ove godine ih, prema procjenama, nedostaje oko 100 tisuća, što je 40 tisuća radnika više u odnosu na nedostatak u prošloj godini. Provjerili smo koja su najtraženija zanimanja, kakvi su uvjeti rada i zašto svake godine nedostaje sve više radne snage u turizmu. 

Došlo je do nerazmjera u plaćama 

Oglase se najčešće može pronaći na stranici Zavoda za zapošljavanje, gdje ih je aktivno oko 2300, na portalu Moj posao, gdje je oko 600 oglasa, kao i na društvenim mrežama. Traže se gotovo sva zanimanja u turizmu, a jedan od najčešćih uvjeta je što raniji početak rada. 

O uvjetima rada i plaćama razgovarali smo s Eduardom Andrićem, predsjednikom Sindikata turizma i usluga Hrvatske. Unatoč porastu minimalne plaće za 20%, smatra da je ta odluka poremetila kolektivne ugovore. 

"Međutim, koliko je god to u datom momentu bilo dobro primljeno, činjenica je da je taj rast minimalne plaće uveo nered u naše tarifne priloge i kolektivne ugovore, tako da su poslodavci morali povećati plaću ovim najjednostavnijim poslovima na tih 840 eura bruto, ali nisu bili u poziciji, bar su tako kazali, da i ostalima znatnije povećaju plaću.

Zbog toga smo došli do jedne apsurdne situacije da su se mijenjali koeficijenti tarifnom prilogu i da su se smanjili omjeri koji bi bili normalni 1:5 ili 1:7 između najjednostavnijih i najviših poslova tako da imamo situaciju da čistačica i kuhar specijalist nemaju znatnu razliku u plaći", kaže predsjednik sindikata Andrić. 

"Konobar mora imati 1200, a kuhar oko 2000 eura"

Napominje da, uz pomoćne radnike, nedostaje stručnog i kvalitetnog kadra na mjestima recepcionera, konobara i kuhara, koji nisu zadovoljni uvjetima rada, što je jedan od glavnih razloga zbog kojih nedostaje oko 100 tisuća sezonaca.

Plaće djelatnika razlikuju se od poslodavca do poslodavca, a Andrić ističe da su sklopili kolektivni ugovor s hotelskim lancima i tako zadržali neka prava radnika koja su u drugim djelatnostima ukinuta. 

"Osigurali smo troškove prijevoza, topli obrok, bolovanje 90 dana i obvezu poslodavca na solidarnu pomoć te primjereno plaćene nedjelje i noćne smjene. Zbog toga je to vrijedno, ali plaće koje su definirane su jako loše. 

One su u rasponu od četiri razreda, od minimalne 840 do najveće 980 eura, što je stvarno ispod svake normale u ovom trenutku. No udruga koja pregovara s nama štiti male obrtnike koji tvrde da ne mogu ići na više cijene rada. Ali, nažalost, oni mogu ići na više cijene rada, samo se dogodi da prijave kuhara na 840 eura, a ostatak mu daju na crno", kazao je i dodao:

"Činjenica je da mi moramo nešto napraviti na razini države, vidjet ćemo što će se dogoditi kad dođe nova vlast. Treba se pronaći prostora za znatnije povećanje plaće jer rješenje za hrvatski turizam koji teži kvaliteti zasigurno nisu strani radnici iz trećih zemalja."

Na pitanje koliku plaću poslodavci trebaju ponuditi kako bi zadržali domaće radnike, Andrić je odgovorio: "Ako uzmemo primjer konobara, on mora u ovom trenutku imati minimalno 1200 eura, specijalizirani kuhari oko 2000 eura, ako ne i više kako bi ostali raditi u nekim boljim hotelima."

Cvitić: Radnici iz trećih zemalja ne mogu nadomjestiti kvalitetu lokalnih radnika

Otvorenih radnih mjesta je sve više, a radnika sve manje pa se za potrebe turističkih djelatnosti mnogi poslodavci odlučuju na zaposlenje stranih radnika. Iako Andrić smatra da radnici iz trećih zemalja ne mogu osigurati kvalitetnu uslugu poput domaćih radnika, oni će ove godine imati znatno veću mogućnost zaposlenja u turizmu. 

Prema procjenama Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, predsjednica Marina Cvitić potvrdila nam je da ove godine nedostaje oko 100 tisuća sezonaca. Kada je u pitanju Istra, kaže da se poslodavci ne žale na neke veće probleme. 

"Oni kažu da imaju dovoljno ponuda iz zemalja u regiji kao što su BiH, Srbija i Makedonija. Djelomično se uvoze i radnici iz Nepala, Indije i Filipina, tako da će se onaj dio koji bude nedostajao eventualno nadopuniti studentima tijekom sezone. 

Kad brojčano gledamo koliko nedostaje radnika da bi se osigurala sezona, onda je to 100 tisuća, a ako gledamo koliko će ih fizičkih nedostajati, mislim da neće puno upravo zbog radnika iz trećih zemalja koji se zapošljavaju putem agencija. Radnici iz trećih zemalja ne mogu nadomjestiti kvalitetu rada lokalnih radnika. Oni su vrijedni radnici, međutim, njima turistička djelatnost nije poznata od prije", kazala je predsjednica Cvitić. 

Smatra da su upravo strani radnici koji su zadovoljni minimalnom plaćom od 840 eura razlog zbog kojeg poslodavci ne povećavaju plaće, a pritom gube lokalne radnike, koji traže poslove u drugim zemljama. 

"Što južnije, to tužnije"

Istra je, prema navodima poslodavaca, uspjela smanjiti problem nedostatka radnika, no kada je u pitanju Dalmacija, s najvećim problemima bore se u Dubrovniku. 

"Uvijek se kaže - što južnije, to tužnije, posebice kada pričamo o Dubrovniku. Najveći razlog tome je što su svi smještajni kapaciteti prilagođeni za iznajmljivanje i ljudi tamo još teže žive u odnosu na Istru. Tako i sezonski radnici teško pronalaze smještaj pa zbog toga poslodavci u Dubrovniku i teže dolaze do radnika", navodi.

Iako je prije par godina nedostajalo stručnih radnika, Cvitić ističe da je drugi najveći problem turističke djelatnosti to što trenutno nedostaje radnika u svim zanimanjima. 

"Svi su radnici dobri, dovoljno je da imaju dvije ruke i noge"

"Danas, nažalost, fali sve, od najnižih poslova, sobarica, čistačica, vrtlara do konobara i kuhara. Mislili smo kako nikada neće nedostajati radnika u administrativnoj službi, poput recepcionera, ali evo i to je stiglo s ovom sezonom. Kao da je jedna velika široka skupina građana nestala.

To se dogodilo jer poslodavci nisu vodili brigu o radnicima i nisu napravili ništa da ih zadrže. Danas se događa da su svi radnici dobri i da je dovoljno da imaju dvije ruke i noge, samo da dođu raditi. To će se, nažalost, odraziti na kvalitetu usluga. Iako poslodavci to neće priznati, činjenica je da je kvaliteta usluge opala i da će, nažalost, biti sve manja i manja", kaže Cvitić.

Smatra da radnici iz trećih zemalja dolaze u Hrvatsku kako bi se naučili poslu te da će se nakon toga, kada postanu iskusni, odseliti u druge zemlje koje im daju bolje uvjete. Hrvatska će, kaže, zbog toga uvijek biti poligon za jeftinu i nestručnu radnu snagu, dok će domaći radnik usluge nuditi u stranoj zemlji koja bude znala cijeniti kvalitetan rad.