DOBRO je poznato da svi stanovnici Hrvatske nemaju jednaku dostupnost zdravstvene zaštite, što je najvidljivije u malim sredinama, a jedno takvo je Đakovo, grad u Slavoniji koji je prema posljednjem popisu stanovništva imao oko 27.000 stanovnika. Indexu se javio čitatelj iz Đakova koji je upozorio na problem s nedostatkom dežurne ljekarne u tom gradu.

Đakovo ima pet ljekarni, od kojih samo jedna radi nedjeljom i blagdanima i to do 13 sati.

Indexu je to javio čitatelj iz Đakova koji je poručio svojim sugrađanima da se nikako ne smiju razboljeti nedjeljom iza 13 sati.

"Dežurni liječnik nedjeljom radi do 20 h, a ljekarna do 13 h. Ako vam kojim slučajem liječnik prepiše lijek u 13:20 h, morat ćete za Osijek po lijek", kazao nam je Đakovčanin.

Do najbližeg Osijeka gdje se nalazi dežurna ljekarna koja radi i nedjeljom poslijepodne i navečer Đakovo je udaljeno 51 kilometar, što znači da je za odlazak po lijek u to doba potrebno prevaliti preko 100 kilometara. Međutim, ovo nije problem samo Đakova već je tako i u ostalim dijelovima Hrvatske.

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore: Privatnici odustanu od dežurstva kad vide koliki je trošak

U Hrvatskoj prema popisu HZZO-a radi 28 dežurnih ljekarni koje rade vikendima i blagdanima i radnim danima od 0 do 24. U svakoj županiji radi samo po jedna dežurna ljekarna, izuzev Grada Zagreba gdje ih je pet, Zagrebačkoj dvije i u Splitsko-dalmatinskoj tri ljekarne koje rade od 0 do 24.

"HZZO je taj koji odobrava i financira dežurstva u ljekarnama, on propisuje natječaje za dežurstva. Problem je s nedostatkom stručnog kadra, u manjim sredinama je taj problem s kadrom još više izražen pa se jedva pokrivaju i za rad subotama. U Zagrebu imamo čak jednu privatnu ljekarnu koja financira dežurstvo iz vlastitih sredstva i oni su u minusu, ta ljekarna posluje s gubicima samo da bi u zapadnom dijelu grada osigurala dežurnu ljekarnu. Svi drugi privatnici kad shvate koliki je to trošak, odustanu od nauma da imaju dežurstvo", rekla je za Index Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Da bi jedna ljekarna mogla osigurati dežurstvo, trebala bi, navodi, imati zaposleno oko deset ljudi, dok prosječna ljekarna u Hrvatskoj, ističe, ima zaposlena tri farmaceuta po ljekarni.

"Dežurstva su teška i financijski i kadrovski za riješiti. No svu hitnu terapiju pacijenti ionako dobiju na hitnoj ili u bolnici", istaknula je Soldo.

Razgovarali smo i s ravnateljem ljekarne Srce - Ljekarne Osječko-baranjske županije, koje u Đakovu imaju tri ljekarne. Rekao nam je da Đakovo nikad nije imalo ljekarnu koja je bila dežurna od 0 do 24 sata svaki dan.

Ravnatelj županijskih ljekarni u Đakovu: Nedostaje nam farmaceutski kadar

"To je oduvijek tako, nas uvjetuje HZZO kako mi možemo raditi. Ugovorni odnos s HZZO-om je takav da mi u Osječko-baranjskoj županiji imamo samo jednu ljekarnu koja je dežurna svaki dan od 0 do 24 h. Kad netko bude mogao ugovoriti dežurstvo, ljekarna će i raditi. Inače, skoro sve županije u Hrvatskoj imaju samo jednu dežurnu ljekarnu, osim Zagreba i Splita. Problem je u nedostatku kadra. Nama u Slavoniji jako nedostaje farmaceutski kadar i nadam se da će se ostvariti najave da se i na Sveučilištu u Osijeku osnuje Farmaceutski studij", rekao je Barukčić za Index.

Navodi kako postoji mreža ljekarni u Hrvatskoj i po tome je određeno koliko dežurnih ljekarni može biti u županiji.  

No smatra kako to nije problem samo Hrvatske.

"Jedna Budimpešta koja je višemilijunski grad ima samo jednu dežurnu ljekarnu koja radi od 0 do 24 sata. Dakle, to da imamo samo jednu dežurnu ljekarnu u županiji nije naš hir nego je to tako. Nedostaje kadra", kazao nam je Barukčić.

Vlasnica privatnih ljekarni u Đakovu: Neisplativo nam je imati dežurstva

Osim ljekarni Srce, čiji je osnivač Osječko-baranjska županija, u Đakovu postoje još dvije privatne ljekarne, a mi smo razgovarali s njihovom direktoricom Senkom Bistrović.

Ona je za Index rekla kako je HZZO ugovarao dežurstva samo s ljekarnama u vlasništvu gradova i županija.

"Tamo gdje su vlasnici fizičke osobe to se nije činilo. Mi kao privatnici nismo zainteresirani organizirati dežurstva jer to iziskuje puno veći broj zaposlenih u struci", kazala nam je Senka Bistrović.

Potrebno je, dodaje, uvijek imati tim u pripremi u kojem moraju biti magistar farmacije i farmaceutski tehničar.

"Magistri farmacije su zaista deficitaran kadar, plus potreban je jedan farmaceutski tehničar u timu. To bi nam bilo preskupo, i ne vidimo svrhu u tome. Uostalom u malim sredinama ljudi uglavnom obave svoje što trebaju tijekom radnog dana. Malo je veći problem ako se dogodi potreba za lijekom u večernjim satima. No tu ne možemo ništa. Dio ljudi uvijek ostaje bez ključnih stvari. Koliko sam upoznata, u manjim sredinama nikad nije iskazana jača javna potreba da neka ljekarna radi dežurstva od 0 do 24 sata, sad radi par pacijenata držati cijeli kadar jednostavno nije isplativo", istaknula je Bistrović.

U HZZO-u su pak za Index rekli da je radno vrijeme ljekarni kao i ostalih zdravstvenih djelatnosti utvrđeno Pravilnikom o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe.

HZZO: I lokalna samouprava može financirati dežurstva u ljekarnama

Iz spomenutog Pravilnika koje donosi Ministarstvo zdravstva navode kako proizlazi da se rad u ljekarni organiziran u dvije smjene odnosi na rad organiziran od ponedjeljka do petka u pravilu s početkom u 7 sati i završetkom u 20 sati, a subotom od 8 sati i završetkom u 13 sati.

"Rad u ljekarničkom dežurstvu podrazumijeva rad izvan redovnog radnog vremena propisanog Pravilnikom. Dežurstvo u ljekarničkoj djelatnosti ugovara se u skladu s Odlukom HZZO-a o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Za županije do 100.000 stanovnika ugovara se jedan ljekarnički tim na jednom punktu, a za županije s više od 100.000 stanovnika ugovara se jedan ljekarnički tim na jednom punktu za svakih daljnjih 150.000 stanovnika", stoji u odgovoru HZZO-a.

Navode kako HZZO nije u mogućnosti odobriti organiziranje ljekarničkih dežurstava na većem broju punktova od broja utvrđenog Odlukom, s obzirom na to da osigurava isključivo sredstva za prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

"Važno je reći da zdravstvenu zaštitu iznad standarda utvrđenog obveznim zdravstvenim osiguranjem (u ovom slučaju ljekarnički tim) može iz svojih sredstava osigurati lokalna i područna (regionalna) samouprava", stoji u odgovoru HZZO-a.

Grad Đakovo o sufinanciranju dežurstva ljekarne

Poslali smo upit i Gradu Đakovu oko nedostatka dežurnih ljekarni i pitali ih jesu li planirali sufinancirati dežurstvo u nekoj od đakovačkih ljekarni.

"Grad Đakovo nije osnivač Doma zdravlja u Đakovu ni bilo koje druge zdravstvene ustanove na svom području pa tako ni ljekarne. Grad Đakovo s druge strane sudjeluje u sufinanciranju civilnog društva iz područja zdravstva, odnosno udruga koje provode aktivnosti vezane uz preventivu i zaštitu građana od bolesti. Za te svrhe u proračunu Grada Đakova osigurano je 100.000,00 kuna. Na Vaš upit o tome jesmo li razmišljali o financiranju dežurstva jedne od ljekarni možemo reći da smo u tom smislu imali nekoliko razgovora s ljekarnama te se nadamo da ćemo uskoro iznaći rješenje", stoji u odgovoru Grada Đakova.