PROŠLE godine na krstarenja se ukrcalo više od 37 milijuna putnika diljem svijeta, što je novi rekord prema podacima Međunarodnog udruženja kruzerskih kompanija (CLIA). Udruženje, koje predstavlja više od 95 posto svjetske ponude, u idućim godinama očekuje daljnji rast. Ove godine predviđa se prodaja više od 38 milijuna putovanja, a do 2029. godine ta bi brojka mogla premašiti 42 milijuna, piše Deutsche Welle.

Zašto su krstarenja i dalje popularna

Jedan od razloga rasta popularnosti je promjena u potrošačkim navikama. Christian Röhl, glavni ekonomist internetskog brokera Scalable Capital, objašnjava da su se posljednjih godina dogodile određene promjene. Kada štede, ljudi se prije odriču klasične materijalne potrošnje poput namještaja, automobila ili odjeće, ali su i dalje spremni platiti za doživljaje, a odmor je jedno od najljepših iskustava.

Činjenica da baš krstarenja privlače sve više turista povezana je s njihovim konceptom. Riječ je o cjelovitom paketu po načelu all-inclusive. Kad jednom donesete odluku da ćete putovati brodom, na njemu možete provesti cijeli odmor i velik dio organizacije već je unaprijed riješen.

U brodu je sve kao u hotelu, ali vlasnik ima golemu prednost: taj hotel može biti bilo gdje na svjetskim morima.

Udobnost i praktičnost

Bitna je "udobnost", odnosno praktičnost. Hrana je osigurana, kao i zabavni sadržaji, wellness i sportski programi. Dodatne usluge, poput izleta na kopnu, mogu se rezervirati, ali nisu obvezne. A gdje god putnici sišli s broda, njihov plutajući hotel uvijek ih prati.

Danas jedva ima vrste krstarenja koja se ne nudi: od jeftinih do izrazito luksuznih putovanja, od malih brodova do golemih linijskih kruzera s više od 7.500 putnika. Postoje krstarenja za obitelji, samce, ljubitelje zabavne glazbe ili heavy metala, kao i putovanja usmjerena na zabavu ili kulturu.

Čini se da takva ponuda privlači mnoge putnike, osobito u SAD-u. Ondje živi najviše redovitih putnika na kruzerima. Međunarodno udruženje CLIA prošle je godine u SAD-u zabilježilo 20,6 milijuna oceanskih krstarenja, što je 7,5 posto više nego godinu prije.

Njemački putnici slijede na drugom mjestu, doduše s velikim zaostatkom. Godine 2025. krenuli su na gotovo tri milijuna oceanskih krstarenja, deset posto više nego prethodne godine.

Baš sve ide u džep vlasnika broda

To je u pravilu i vrlo unosan posao za brodarske kompanije. Royal Caribbean Group, jedna od najvećih svjetskih kompanija za kružna putovanja, prošle je godine ostvarila neto dobit veću od četiri milijarde dolara.

Prema Röhlu iz Scalable Capitala, cijene karata uglavnom su postavljene tako da pokriju fiksne troškove. Ulaznice se, osobito kada putuje više tisuća putnika, djelomično mogu nuditi po relativno povoljnim cijenama. Na taj se način pune brodovi.

Prava zarada dolazi od dodatnih usluga – izleta na kopnu, specijaliziranih restorana, wellnessa, igračnice i alkoholnih pića. A to se u pravilu dodatno naplaćuje.

U odnosu na većinu turističkih odredišta na kopnu, brodovi imaju još jednu prednost: brodarska kompanija na njima ima monopol. To znači da, bez obzira na što putnik troši novac – čak i ako iz dosade troši novac u brodskim trgovinama ili kupuje umjetnine – taj novac na kraju uvijek završi u džepu brodarske kompanije. To je vrlo zanimljiv poslovni model.

Takav poslovni model uvjerio je i mnoge ulagače. Tri najveće kompanije na ovom izrazito koncentriranom tržištu imaju sjedište u SAD-u. Najveća prema broju putnika i brodova jest Carnival Corporation, a slijede Royal Caribbean Group i Norwegian Cruise Line.

Mnogim njemačkim putnicima ta imena nisu osobito poznata. Ono što malo tko zna jest da je AIDA Cruises, vrlo prisutan na njemačkom tržištu, u vlasništvu Carnivala. Royal Caribbean Group zajedno s TUI Groupom upravlja, među ostalim, i markom "Mein Schiff", dobro poznatom njemačkim putnicima.

Tri vodeće kompanije za kružna putovanja izlistane su na Njujorškoj burzi. Sve su uključene u indeks S&P 500, koji okuplja 500 najvažnijih američkih kompanija.

Krize i otpornost industrije

Od kraja pandemije korone njihove su se dionice ponovno oporavile. Korona je naglo srušila njihovu vrijednost jer kružnih putovanja gotovo da nije bilo, dok je i dalje trebalo plaćati fiksne troškove.

Pandemija je pokazala koliko je ova industrija ovisna o vanjskim čimbenicima. Analitičari primjećuju da globalne krize plaše ulagače jer znaju koliko su takva putovanja osjetljiva. Zbog toga su cijene dionica kruzerskih kompanija bile vrlo promjenjive, iako se pozitivan trend zasad nastavlja.

Ratovi i geopolitičke krize mogu poremetiti poslovanje. Primjerice, kruzeri koji su plovili prema području Perzijskog zaljeva suočili su se s problemima zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca i dodatnih troškova evakuacije putnika.

Ipak, brodari imaju određenu fleksibilnost. Za razliku od hotela na kopnu, brod mogu preusmjeriti prema drugim odredištima. To zahtijeva dodatni posao i stvara troškove, ali ako sve protekne dobro, prihodi se ponovno ostvaruju na novim rutama.

Odredišta u arapskom svijetu nisu glavni izvor zarade brodarskih kompanija. Najtraženija odredišta među putnicima na kruzerima i dalje su Karibi, Sredozemlje i Baltičko more.

Izazovi industrije

Industrija kružnih putovanja suočava se i s brojnim drugim izazovima. Tu su veliki dugovi nagomilani tijekom pandemije. Istodobno je riječ o djelatnosti koja zahtijeva golema ulaganja.

Veliki brodovi najnovije generacije stoje između 1,5 i 2 milijarde dolara. Najprije treba osigurati toliki novac, a kada se projekti financiraju kreditima, odmah se otvara i pitanje kamata.

Osim toga, postoje zahtjevi za poboljšanje radnih uvjeta i plaća zaposlenika na brodovima. Na svakom brodu primjenjuje se radno zakonodavstvo države u kojoj je registriran, a već zbog brojnosti posade mnogi kruzeri plove pod "jeftinom zastavom".

To su uglavnom zemlje koje nemaju radno zakonodavstvo usporedivo s onim u Njemačkoj. Najviše kruzera plovi pod zastavom Bahama, ali tu su i Panama, Bermudi te Malta.

Ekologija i budućnost

Svijest o okolišu zahvatila je i industriju kruzera. Sve stroži ekološki propisi zahtijevaju velika ulaganja, primjerice u brodove koji koriste ekološki prihvatljivija goriva poput ukapljenog prirodnog plina ili metanola.

Pošteno je reći da se industrija kružnih putovanja, i kada je riječ o društvenim pitanjima i zaštiti okoliša, ipak kreće u dobrom smjeru, premda možda nešto sporije nego što bi mnogi željeli.

No postoji jedan problem: putnici cijene kada kompanije poštuju socijalne standarde ili ulažu u zaštitu okoliša, ali nisu spremni platiti još stotinjak eura više samo zato što neka kompanija posluje održivije. To bi moglo smanjiti profitne marže upravo onim brodarskim kompanijama koje najviše ulažu u održivost.