Neobični superprozračni planeti možda uopće ne izgledaju kao što smo mislili

Neobični superprozračni planeti možda uopće ne izgledaju kao što smo mislili
Ilustracija: 123rf

NEMA planeta u našem Sunčevom sustavu koji su u potpunosti slični, no znanstvenici ih ipak mogu ugrubo kategorizirati. Tako imamo stjenovite svjetove poput Zemlje, Venere, Merkura i Marsa; plinovite divove Saturn i Jupiter; ledene divove Neptun i Uran te patuljaste planete poput Plutona i Cerere.

Koliko god ova podjela zvuči raznovrsno, astronomi su nedavno zabilježili jednu novootkrivenu kategoriju planeta koji postoje u svemiru - superprozračne svjetove (eng. super-puff planets).

Lagani kao šećerna vuna

Podsjetimo, od svih egzoplaneta koje smo dosad otkrili, samo nekolicina, manje od 15 njih, ima karakteristike prozračnih svjetova. Astronomi su proučavali tri mlada planeta koja orbitiraju oko zvijezde koja je od nas udaljena oko 2600 svjetlosnih godina. Ti planeti su skoro veliki kao naš najveći planet Jupiter, ali imaju manje od 1% njegove mase.

To znači da bi mogli imati nevjerojatno malu gustoću; mogli bi biti jako lagani pa su ih astronomi usporedili sa šećernom vunom.

Tri spomenuta planeta kruže oko zvijezde Kepler 51. Otkriveni su 2012. godine, ali je tek 2014. godine uočena njihova neobično niska gustoća.

Možda se radi o drugoj vrsti planeta

No sada su planetarni znanstvenici ponovno analizirali podatke i došli do drugačijeg objašnjenja - možda se radi o manjim planetima s divovskim prstenovima. To bi objasnilo čudan omjer mase i veličine kod tih planeta, ali nam i dalo uvid u postupke otkrivanja prstenova kod planeta drugih solarnih sustava.

"Teoretski, prstenovi bi se mogli otkriti pri detaljnim fotometrijskim ili spektroskopskim analizama promjena pri tranzitu. No problem je u tome što su ti signali izuzetno suptilni i jako ih je teško razlučiti", napisali su znanstvenici u svom novom istraživanju.

Tranzitna metoda

Znanstvenici planete poput superprozračnih otkrivaju tranzitnom metodom. Teleskopom promatraju određenu udaljenu zvijezdu i prate ima li redovnih odstupanja u njenom sjaju. Ako se pad njenog sjaja događa na istoj razini i u istom vremenskom razmaku, uzrokuje ga egzoplanet koji tijekom prolaska između te zvijezde i nas prividno umanjuje njen sjaj, piše Science Alert.

Stručnjaci pomoću razine pada sjaja zvijezde mogu izračunati okvirnu veličinu egzoplaneta, a drugom metodom njegovu masu. Naime, dok planeti kruže oko matične zvijezde, utječu na nju svojom gravitacijom uzrokujući lagano teturanje zvijezde. Razina teturanja ukazuje na masu planeta.

U slučaju superprozračnih planeta, pad sjaja ukazuje na nesrazmjernu veličinu planeta u odnosu na njegovu masu. To je navelo astronome Anthonyja Piroa s instituta Carnegie Institution for Science i Shreyasa Vissapragada iz Caltecha da detaljnije ispitaju što se tu zaista događa. Razmišljali su o tome koji sve objekti mogu biti tako veliki, a istovremeno imati toliko malu gustoću. Došli su do toga da se možda radi o planetarnim prstenovima.

"Što ako bismo s nekog udaljenog planeta gledali naš Saturn?"

"Palo nam je na pamet, što ako se uopće na radi o planetima koji su lakši od šećerne vune? Odnosno, što ako nam se ti planeti čine toliko velikima jer su okruženi prstenovima?" rekao je Piro.

U našem Sunčevom sustavu čak četiri planeta imaju prstenove - Jupiter, Saturn, Neptun i Uran. Međutim, samo su Saturnovi prstenovi krupni i istaknuti.

"Zapitali smo se – ako bismo s nekog udaljenog planeta gledali naš Saturn, bismo li ga prepoznali kao planet s prstenovima ili bi nam izgledao kao superprozračni svijet?" kazao je Vissapragada.

Astronomi Piro i Vissapragada su zatim krenuli izrađivati modele kako bi razjasnili mogu li prstenovi objasniti neobičnu veličinu ovih planeta. Odgovor je bio da mogu, ali samo neki od njih, ne svi.

"Ovi planeti često orbitiraju u neposrednoj blizini matičnih zvijezda, što znači da bi njihovi prstenovi trebali biti kameniti, a ne ledeni. No promjer stjenovitih prstenova ima svoja ograničenja tako da nije svaki superprozračni planet mogao biti svrstan u tu skupinu", objasnio je Piro.

S obzirom na navedena ograničenja, za sada samo tri egzoplaneta dogovaraju kriterijima za planete s prstenovima: Kepler 87c, Kepler 117c i HIP 41378f.

Istraživanje naziva Exploring Whether Super-puffs can be Explained as Ringed Exoplanets objavljeno je u znanstvenom časopisu The Astronomical Journal.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara