NEMA planeta u našem Sunčevom sustavu koji su u potpunosti slični, no znanstvenici ih ipak mogu ugrubo kategorizirati. Tako imamo stjenovite svjetove poput Zemlje, Venere, Merkura i Marsa; plinovite divove Saturn i Jupiter; ledene divove Neptun i Uran te patuljaste planete, poput Plutona i Cerere.

Koliko god ova podjela zvuči raznovrsno, astronomi su nedavno detaljno analizirali jednu novootkrivenu kategoriju planeta koji postoje u svemiru – super prozračne svjetove (eng. super-puff planets).

Lagani kao šećerna vuna

Od svih egzoplaneta koje smo dosad otkrili, samo ih je nekolicina, manje od 15 njih, prozračna. Astronomi su proučavali tri mlada prozračna planeta koja orbitiraju oko zvijezde koja je od nas udaljena oko 2600 svjetlosnih godina. Ti planeti su skoro veliki kao naš najveći planet Jupiter, ali imaju manje od 1% njegove mase.

To znači da imaju nevjerojatno malu gustoću, toliko su lagani da su ih astronomi usporedili sa šećernom vunom, piše Science Alert.

Tri spomenuta prozračna planeta kruže oko zvijezde Kepler 51. Otkriveni su 2012. godine, ali je tek 2014. godine uočena njihova neobično niska gustoća. A sada su znanstvenici, pomoću svemirskog teleskopa Hubblea, otkrili što se zbiva u atmosferi ovakvih neobičnih planeta.

Neobičan neproziran sloj

Astronomi su neko vrijeme analizirali podatke o sastavu atmosfera planeta Kepler 51 b i Kepler 51 d, a kada su dobili konačne rezultate, shvatili su da im atmosferu skriva neprozirni sloj koji se nalazi na visokoj nadmorskoj visini tih planeta.

"Nismo odmah shvaćali što se tu događa. Očekivali smo da ćemo pronaći vodu, ali na kraju nismo mogli uočiti trag ni jedne molekule", rekla je planetarna znanstvenica Jessica Libby-Roberts sa Sveučilišta Colorado Boulder (UC Boulder).

Odgovor su potražili u računalnim modelima, odnosno u simulacijama koje su prikazivale kakvi su atmosferski uvjeti mogući na prozračnim planetima vrlo niske gustoće koje prekriva neproziran sloj. Rezultati su ukazivali na atmosferu vodika i helija, s visokim nadmorskim slojem metana.

"Ukratko, dobit ćete Titan"

Znanstvenici su već vidjeli nešto poput tog metanskog sloja na Saturnovom mjesecu Titanu. Zbog gustog sloja metana koji okružuje taj mjesec, nismo znali kako točno izgleda njegova površina sve dok do njega nije 2004. godine stigla svemirska letjelica Cassini.

"Ako bombardirate metan ultraljubičastim zrakama, nastat će maglovit sloj", rekla je Libby-Roberts.

"Ukratko, dobit ćete Titan", dodala je.

Možda će postati mini Neptun

Znanstvenici su također otkrili da ovaj tip planeta vrlo brzo gubi svoju atmosferu te je to vjerojatno razlog zašto su prozračni planeti tako rijetki.

Budući da su planeti oko zvijezde Kepler 51 u ranoj fazi razvoja, možda je ovo njihovo stanje koje podsjeća na šećernu vunu samo privremeno i kasnije će postati mini Neptuni, najčešći tip planeta u galaksiji, kojeg začudo nema u našem Sunčevom sustavu.

Istraživanje naziva The Featureless Transmission Spectra of Two Super-Puff Planets bit će objavljeno u časopisu Astronomical Journal.