MJESECI koji se vrte oko Marsa podosta su različiti od našeg.

Oko Crvenog planeta orbitiraju dva satelita - Fobos i Deimos. Fobos, veći i bliži Marsov satelit, obilazi Mars svakih sedam sati i 40 minuta, što je kraće od Marsova dana (sola) koji traje 24 sata i 37 minuta. Površina mu je stjenovita i prekrivena debelim slojem sitnih čestica regolita. Izbrazdana je kanjonima širokim do 200 m i dubokim do 30 m.

Pomrčine Sunca se, dakle, zbivaju mnogo češće nego na Zemlji. Fobos prolazi ispred Sunca u većini solova, ali ga nikad u potpunosti ne pokriva, odnosno uvijek stvara djelomičnu pomrčinu. Budući da se Fobos kreće vrlo brzo, pomrčina nikada ne traje dulje od 30 sekundi, piše Science Alert.

Neobično naginjanje na stranu

Unatoč tome što pomrčine na Marsu traju vrlo kratko, lander Mars InSight uspio je zabilježiti nešto neobično.

Naime, tijekom pomrčina koje izaziva Fobos, seizmograf koji se nalazi na landeru, a koji prati kretanja tla i potrese na Marsu, naginje se na jednu stranu.

InSight je opremljen senzorima za mjerenje temperature i vjetra, ali oni nisu zabilježili nikakve promjene u atmosferi tijekom tranzita Fobosa ispred Sunca. Atmosferske turbulencije, temperatura i tlak zraka bili su isti kao tijekom bilo kojeg drugog sola. Promjene su, međutim, zabilježile solarne ćelije na landeru; što nije ni čudo jer Fobos zna blokirati i do 40% Sunčeve svjetlosti.

"Kada se Fobos nalazi ispred Sunca, do fotonaponskih ćelija dopire manje Sunčeve svjetlosti zbog čega one proizvode manje električne energije", rekao je seizmolog Simon Stähler iz ETH Zürich.

Znanstvenici su očekivali da će solarne ćelije zabilježiti pomrčine koje uzrokuje Fobos, ali nisu očekivali da će se seizmograf nagnuti na jednu stranu. S time da je potrebno spomenuti kako se radi o vrlo, vrlo malom nagibu.

"Zamislite mali novčić. Ako ispod jednog njegovog ruba gurnemo dva atoma srebra, dobili bismo nagib o kojem govorimo", objasnio je Stähler.

Moguća objašnjenja

Znanstvenici su prvo pomislili da se radi o utjecaju plime i oseke koje stvara Fobos, no kada su signal usporedili s drugim očitanjima seizmičke aktivnosti na Marsu, ustanovili su da ne nalikuje ni na jednu drugu vrstu do sada zabilježenih seizmičkih aktivnosti.

Druga mogućnost jest da se stisnuo dio koji povezuje seizmograf s landerom, međutim stručnjaci smatraju da bi se u tom slučaju seizmograf nagnuo na suprotnu stranu.

Ovakav nagib mogle bi uzrokovati promjena temperature u atmosferi, ali, kao što smo već spomenuli, instrumenti nisu zabilježili temperaturne oscilacije u zraku.

Nejednolika deformacija tla?

No, postoji još jedan mogući uzrok. Infracrveni radiometar zabilježio je lagani pad površinske temperature tijekom najdužeg prolaska Fobosa ispred Sunca, nakon čega je trebalo oko minutu i pol da se tlo zagrije natrag na temperaturu prije tranzita.

Znanstvenici smatraju da je to najvjerojatniji razlog ovog neobičnog nagiba.

"Tijekom pomrčine dolazi do hlađenja tla pri čemu dolazi do nejednolike deformacije tla što može mrvicu nagnuti instrument“, rekao je seizmolog Martin van Driel iz ETH Zürich.

Slična stvar je primijećena 1997. godine na zvjezdarnici Schwarzwald u Njemačkoj. Tehničar je zaboravio ugasiti svjetlo kada je izlazio iz prostorije u kojoj se nalazi seizmometar, što je stvorilo šum u podacima jer je toplina koja je dolazila iz žarulje rastezala granit na kojem se nalazio instrument.

Znanstvenici su rekreirali uvjete na površini Marsa i uspjeli su dobiti signal koji se podudara s naginjanjem seizmometra na landeru.

Istraživanje naziva Geophysical observations of Phobos transits by InSight objavljeno je u časopisu Geophysical Research Letters.