New York Times se žali: Američka demokracija spala je na razinu hrvatske

New York Times se žali: Američka demokracija spala je na razinu hrvatske
Foto/Screenshot: Ivo Čagalj/Pixsell, New York Times

AMERIČKA nevladina organizacija Freedom House koja se bavi istraživanjem i zalaganjem za demokraciju, slobodu i ljudska prava objavila je svoju godišnju rang-listu. A kolumnistica New York Timesa u članku "Latvija iznad nas, Hrvatska ispod" žali se kako je SAD sada u rangu Hrvatske po pitanju političkih i građanskih sloboda.

Freedom House u svojoj procjeni koristi 25 indikatora, poput izbornog procesa, individualnih prava i vladavine prava, prema kojima boduje različite zemlje i svrstava ih u tri opće kategorije: slobodne, djelomično slobodne i neslobodne. SAD prema ovogodišnjem istraživanju drugu godinu zaredom ima 86 bodova od maksimalnih 100, što je 8 manje nego 2009. Prema predsjedniku Freedom Housea Michaelu Abramowitzu, ovo je najgori broj bodova koji je SAD dobio otkad je istraživanje počelo. 

Iako je i dalje rangiran kao slobodan, SAD je na ovoj rang-listi sada ne samo ispod Kanade i skandinavskih zemalja, što i nije posebno iznenađenje, već i ispod Grčke, Latvije i Mauricijusa. A usporedba s Hrvatskom iznosi se i u samom izvještaju.

"Trenutni ukupni broj bodova SAD-a stavlja američku demokraciju bliže pandanima koji se muče poput Hrvatske, nego tradicionalnim premcima poput Njemačke ili Ujedinjenog Kraljevstva", stoji u novom izvještaju Freedom Housea.

Američka demokracija zasad je otporna na Trumpove napade, ali ovo bi mogao biti samo početak

Američka demokracija pokazala se na mnoge načine otpornom i nakon dvije godine predsjednika Donalda Trumpa, piše kolumnistica NY Timesa Michelle Goldberg. Nekoliko kriminalca koji su pomogli Trumpu da bude izabran završilo je u zatvoru ili će uskoro završiti. Demokrati su na posljednjim izborima osvojili kontrolu nad Zastupničkim domom u Kongresu i već su počeli dovoditi u pitanje poteze predsjednika. Sudovi su također blokirali neke od njegovih antiimigrantskih izvršnih uredbi, a Trumpova rasistička demagogija samo je dodatno okrenula javno mnijenje protiv njega, s trenutnom podrškom ispod 40 %, prema anketama. 

Štoviše, bodovanje za slobodu okupljanja čak se popravilo za SAD ove godine, što je možda rezultat mobilizacije aktivista protiv Trumpova populizma. Ali izvještaj Freedom Housea daje barem dva povoda za uzbunu, piše Goldberg.

Prvi je taj što obično treba više od dvije godine da demokracija kolabira. "Drugdje u svijetu, na mjestima poput Mađarske, Venezuele ili Turske, Freedom House je gledao kako su demokratske institucije postupno podlegle kontinuiranom pritisku antidemokratskog vodstva, često nakon sporog početka", upozorava se u izvještaju.

Abramowitz je u razgovoru s novinarkom NY Timesa također istaknuo porast korupcije i pad transparentnosti vlade kao bitna obilježja Trumpove administracije, što su "često rani indikatori upozorenja na probleme u demokraciji", budući da potkopavaju povjerenje javnosti u legitimnost sustava.

Osim toga, čak i ako Amerikanci sve češće ignoriraju Trumpove riječi, strani lideri ih shvaćaju ozbiljno. Autoritarizam je u porastu diljem svijeta - prema Freedom Houseu, ovo je 13. godina u nizu u kojoj je globalna sloboda u padu. Trumpovo predsjedništvo je posljedica tog trenda, ali je u isto vrijeme postalo i njegov katalizator.

Freedom House: Zemlje diljem svijeta uvode zakone protiv lažnih vijesti kao izliku za cenzuru

Postoje dobri razlozi za cinizam prema ideji da je sveta dužnost Amerike promicati demokraciju diljem svijeta. Jedan od izgovora za američku invaziju na Irak, na kraju krajeva, bio je širenje demokracije na Bliskom istoku. No pod Trumpom smo naučili da američki pristup svijetu koji je potpuno amoralan i transakcijski nosi vlastite opasnosti sa sobom. Diljem svijeta, autokrati su naučili da neće snositi ozbiljne diplomatske posljedice za represiju, pa čak i ubojstva novinara. Znakovita je izjava kambodžanskog autokrata Hun Sena da "Donald Trump razumije da su oni (novinari) anarhična grupa".

SAD je, što je posebno zabrinjavajuće, ostao odan Saudijskoj Arabiji i njenom princu prijestolonasljedniku Muhamedu bin Salmanu, unatoč procjeni CIA-e da je upravo on naredio brutalno ubojstvo saudijskog novinara i kolumnista Washington Posta Jamala Khashoggija u konzulatu u Istanbulu.

Abramowitz, zanimljivo, upozorava i na to da su u najmanje 17 zemalja predloženi zakoni kojima se cenzurira internet uime borbe protiv "lažnih vijesti". "Oni se nisu toga sami sjetili", kaže Abramowitz, aludirajući na Trumpovo neumorno korištenje ovog izraza u napadima na medije koji o njemu pišu kritički.

Ako demokrat pobijedi na predsjedničkim izborima 2020., postojat će snažni pritisak da se ova kriza američke demokracije, kao i oni koji su odgovorni za nju, jednostavno zaboravi. Amerikanci, ipak, nisu dobri u pozivanju na odgovornost elita - arhitekti rata u Iraku, kao i arhitekti financijske krize 2008., prošli su uglavnom nekažnjeno, zaključuje Goldberg.

Ipak, kolumnistica NY Timesa nada se da će se u SAD-u naći dovoljno političke volje za suočavanje s razmjerima izdaje najviših američkih ideala i koroziju institucija pod Trumpom kao predsjednikom, kao i propitivanjem zarade njega i njegovih suradnika. Amerika možda nikad više neće biti gledana kao prvak liberalne demokracije, ali možda barem može iznaći sustavni način za odbijanje antiliberalizma jer nije jedina zemlja kojoj će to trebati. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara