KRAJ godine obično je doba kad se objavljuju turobna predviđanja najvećih globalnih opasnosti koje prijete u sljedećoj godini. Naravno, i ove je godine mnogo kandidata: od Irana do Sjeverne Koreje, od američkih izbora u sjeni opoziva Donalda Trumpa i sve većeg političkog rascijepa u toj zemlji do globalnog zatopljenja čije posljedice svake godine osjećamo sve više.

No analitičar CNBC-ja Frederick Kempe ove je godine odlučio napraviti jedan drugačiji popis - šest razloga za optimizam u 2020.

Pritom se, kako sam kaže, vodio maksimom čuvenog britanskog premijera Winstona Churchilla: "Pesimist vidi teškoće u svakoj prilici, a optimist priliku u svakoj teškoći."

1. Globalni prosperitet raste

Prvi razlog na ovom popisu može se jednostavno sažeti: Nikad nam nije bilo ovoliko dobro. Doduše, možda ne nama u Hrvatskoj, ali globalno gledano, prosperitet je dosegao najvišu razinu ikad zabilježenu, barem prema Indeksu prosperiteta britanskog Instituta Legatum.

Ovaj indeks svake godine mjeri prosperitet u 167 zemalja svijeta, i to na temelju čak 300 indikatora, a ove godine zabilježio je napredak u 148 i nazadovanje u samo 19 od navedenih 167 zemalja. Napredak je zabilježen na područjima od zdravstva, obrazovanja i osnovnih usluga do veće financijske sigurnosti. 

"Poboljšanje globalnog prosperiteta potaknuto je otvorenijim ekonomijama i poboljšanjem životnog iskustva ljudi", zaključuje se u ovogodišnjem izvještaju. A mjereno u posljednjih 10 godina, prosperitet je u blagom, ali konstantnom porastu. 

Isto tako, više od milijardu ljudi izašlo je iz ekstremnog siromaštva od 1990. do danas, prema podacima Svjetske banke. Još samo 10% svjetske populacije živi u ekstremnom siromaštvu, što je najmanji postotak ikad zabilježen. 

2. Neka od najgorih mjesta na svijetu se popravljaju 

Ugledni britanski list The Economist svake godine bira zemlju godine, a prilično je znakovito da je ove godine kao zemlju koja je postigla najveći napredak izabrao Uzbekistan. Nakon što je diktator Islam Karimov umro 2016., reforme premijera Šavkata Mrizijojeva počele su davati rezultata.

Dok Karimov nije umro, Uzbekistan je bio "zatvoreno društvo vođeno osobitom brutalnošću i nekompetentnošću", a režim je "navodno kuhao disidente žive u kipućoj vodi, a sigurno tjerao mnoštvo muškaraca, žena i djece da crnče u poljima pamuka", piše The Economist. Uzbekistan je otada uglavnom okončao prisilni rad, zatvorio najzloglasniji zatvor, otvorio zemlju stranim novinarima i obračunao se s birokratima koji reketare male poduzetnike tražeći mito.

Sve su ovo, naravno, stvari poznate stanovnicima brojnih drugih autoritarnih država diljem svijeta. Drugi na Economistovoj listi je Sudan, čiji diktator Omar al-Bašir, "jedan od najopakijih tiranina na svijetu", nije umro, nego ga je narod protjerao masovnim prosvjedima. Novi premijer tehničke vlade obećao je izbore kroz sljedeća tri mjeseca

3. Globalna srednja klasa nikad nije bila veća, a polovica svijeta živi u demokraciji

Iako postoji opravdana zabrinutost za rastuću nejednakost unutar zemalja, kako u zemljama u razvoju tako i u razvijenima, ne smije se zanemariti ni pozitivan trend smanjenja nejednakosti među zemljama. A taj trend je prisutan već desetljećima. 

Zapravo, prvi put od Industrijske revolucije oko polovica svjetskog stanovništva može se smatrati srednjom klasom. 

Osim toga, polovica svjetskog stanovništva sad živi u demokraciji - za razliku od najvećeg dijela ljudske povijesti, kad demokracija ili nije postojala ili je bila samo otočić u oceanu diktature. 

90% ljudi koji danas žive u diktaturi su stanovnici Kine. Ali i ova nominalno komunistička velesila (koja je to postala tek kad je prigrlila tržišne reforme) danas se suočava s demokratskim izazovima masovnih prosvjeda u Hong Kongu i inzistiranja na neovisnosti na Tajvanu. Prosvjedi protiv autoritarnih i korumpiranih vlada izbili su diljem svijeta, osobito na Bliskom istoku: u Iranu, Iraku i Libanonu. To bi mogla biti uvertira u daljnje demokratske promjene.

4. Nasilni sukobi su u padu

Kad je o ratovima riječ, slika je također dvojaka. S jedne strane, užasni ratovi u Siriji, Jemenu i Afganistanu i dalje traju, a svjedočili smo i brutalnom etničkom čišćenju muslimanskih Rohindža iz budističkog Mjanmara, koje je UN nazvao genocidom.

Tu su uvijek i strahovi da bi velike sile, Amerika i Rusija ili Kina, mogle izazvati novi svjetski rat ili pak da bi Brexit mogao izazvati raspad Europske unije i tako otvoriti put novom sukobu na Starom kontinentu. No ne treba zaboraviti da nijedna sila ne želi rat zaista, s obzirom na njegove katastrofalne posljedice. Da su zaista htjele zaratiti, posljednjih godina su imale više nego dovoljno prilika.

Osim toga, povijest svijeta od 1500. do danas pokazuje da su velike svjetske sile međusobno ratovale više od polovice vremena, prema grafikonu koji je izradila stranica Our World in Data. 

5. Postajemo pametniji i tolerantniji 

Milijarder i filantrop Bill Gates, citirajući knjigu psihologa i lingvista Stevena Pinkera Prosvjetiteljstvo našeg doba, piše da globalni prosječni IQ raste za oko 3 boda svakog desetljeća. "Mozgovi djece razvijaju se sve više zahvaljujući poboljšanoj prehrani i čišćem okolišu", piše Gates. 

"Razmislite o tome koliko simbola interpretirate svaki put kad provjerite ekran svog mobitela ili pogledate kartu podzemne željeznice. Naš svijet danas potiče apstraktnu misao od mlade dobi i to nas čini pametnijima", dodaje Gates. 

Nadalje, Gates ističe kako je prije stotinu godina biti gej bilo legalno u samo 20 zemalja svijeta, a danas je u više od 100 zemalja svijeta. Istraživanje Legatuma također pokazuje da su stanovnici 11 zemalja postali tolerantniji u posljednjih 10 godina, posebno prema LGBT zajednici.

No u isto vrijeme Legatum zaključuje da se osobna sloboda govora, udruživanja i okupljanja sve više ograničava, s čak 122 zemlje gdje je danas ima manje nego prije 10 godina.

6. Tehnologija može spasiti planet

Da, mnogo toga u vezi s umjetnom inteligencijom je zastrašujuće. Umjetna inteligencija bi mogla ojačati tirane, ugroziti poslove za dobar dio ljudi i učvrstiti predrasude koje već imamo.

U isto vrijeme povijest je puna primjera gdje su tehnološke promjene donijele više napretka nego opasnosti. Napredne tehnologije mogu nam pomoći u mnogim domenama, od zdravstva do borbe protiv klimatskih promjena. 

Primerice, kvantna računala mogla bi pomoći u zaustavljanju klimatskih promjena kroz simulacije koje mogu otkriti nove i učinkovitije katalizatore za "hvatanje ugljika", eksperimentalnu tehnologiju koja bi trebala zaustaviti gomilanje stakleničkih plinova u atmosferi.