SPREMANJE ostataka hrane u aluminijsku foliju uobičajena je praksa, no za neke namirnice to nije dobar izbor. Kisela ili jako slana jela mogu reagirati s folijom tijekom skladištenja, što dovodi do stvaranja sitnih rupica i ponekad metalnog okusa. Takvu hranu sigurnije je čuvati u posudama s poklopcem ili paziti da folija ne dodiruje jelo.

Savjet se prvenstveno odnosi na pohranu, kada hrana ostaje u dodiru s folijom preko noći ili nekoliko dana. Kratkotrajan kontakt tijekom kuhanja ne predstavlja problem, a folija i dalje može poslužiti kao pokrov ako ne dodiruje izravno namirnice.

Kako kiselina i sol reagiraju s folijom

Površina aluminijske folije s obje strane ima tanak zaštitni sloj aluminijevog oksida. Kiselina može otopiti dijelove te barijere, dok klorid iz soli može uzrokovati njezino pucanje na određenim mjestima. Kada se aluminij ispod zaštitnog sloja izloži vlazi s površine hrane, može se otopiti. Zbog toga se na foliji koja je u dodiru s mokrim, kiselim ili jako slanim jelom mogu pojaviti tamne mrlje i sitne rupice, a hrana ponekad poprimi sive tragove ili metalni okus. Kombinacija kiseline i soli može biti posebno problematična.

Prema istraživanjima, aluminij unesen putem hrane ima nisku akutnu toksičnost. Iz tvrtke Reynolds, jednog od proizvođača folije, poručuju da je hrana na kojoj nastanu mrlje zbog reakcije i dalje sigurna za konzumaciju. Iako povremeni unos takve hrane uglavnom nije štetan, promjenom navika pri pohrani izbjegava se nepotreban unos aluminija. Ujedno se sprječava oštećenje folije i neugodan okus jela.

Ne postoji točno određeno vrijeme nakon kojeg će doći do reakcije. Na nju utječu kiselost i slanost hrane, vlaga, temperatura i trajanje kontakta. Istraživanja su zabilježila koroziju već nakon 24 do 120 sati kontakta s kiselim otopinama, čak i na niskim temperaturama, dok viša temperatura ubrzava proces. Kratak dodir folije nije isto što i višesatna pohrana jela s limunom ili rajčicom.

Četiri vrste jela koja se ne smiju umatati u foliju

Jela na bazi rajčice. Umaci poput marinare, chili con carne ili lazanja sadrže puno kiseline koja satima stoji uz foliju. Ostatke je stoga bolje prebaciti u posudu s poklopcem, a ne prekrivati ih folijom pritisnutom izravno na hranu, jer na mjestima dodira može nastati rupa.

Hrana s puno citrusa. To uključuje piletinu mariniranu u limunu, ribu s limetom ili čak prerezani limun čija je površina pritisnuta uz foliju. Limunska kiselina i vlaga čine izravno umatanje lošim izborom za dulje čuvanje.

Jela na bazi octa. Ukiseljeno povrće, salate s dresingom od octa ili meso u octenoj marinadi dovode kiselinu u kontakt s folijom. Kiseli krastavci često sadrže i mnogo soli. Najbolje ih je čuvati u posudama od materijala koji ne reagiraju s hranom, poput stakla.

Mokra i jako posoljena hrana. Meso peradi u salamuri, suhomesnati proizvodi u vlastitom soku i druga slana, vlažna hrana također mogu s vremenom uzrokovati mrlje ili rupice na foliji. Problem nije prstohvat soli na suhom sendviču, već dugotrajan kontakt sa slanom tekućinom.

Kako pravilno čuvati takvu hranu

Za sočne, kisele ili slane ostatke koristite staklene ili plastične posude s poklopcem. Staklo je posebno praktično za umake od rajčice i kisele krastavce. Također je preporučljivo ostatke iz otvorenih konzervi prebaciti u druge posude radi očuvanja okusa.

Ako posudu ipak prekrivate folijom, pazite da ona ne dodiruje hranu. Labav pokrov koji ne dira umak je prihvatljiv. Ako je kontakt neizbježan, između hrane i folije možete staviti sloj papira za pečenje.