Foto: FAH

ČLANICE EU-a trebaju se ponašati u europskom duhu i rješenja tražiti razgovorom, a ne blokadama, rekao je za Deutsche Welle šef Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga Günther Krichbaum (CDU).

U intervjuu naslovljenom "Nemamo razumijevanja za hrvatsku blokadu", Krichbaum poručuje da blokiranje otvaranja pregovaračkih poglavlja u procesu eurointegracije Srbije nije dobro sredstvo.

"Nemam razumijevanja za zahtjeve iz Hrvatske jer se radi o bilateralnim temama za koje očekujemo da se riješe u za to predviđenim modulima i sudovima – za to i imamo međunarodne sudove. Ali nemam razumijevanja za to što su blokirana poglavlja 23 i 24", kazao je Krichbaum za Deutsche Welle.

Upitan zašto spominje sudove, odgovara da generalno za sve postoje mehanizmi rješenja pa i onda kada države vode diskusije ili svađe.

"U takvim slučajevima je normalno očekivati da države koje su u pitanju riješe probleme između sebe, a ne da Europska unija bude zloupotrijebljena u te svrhe, to jest da vlastito članstvo u EU bude šaka za provođenje bilateralnih zahtjeva koji postoje dulje vrijeme. Podsjećam da je Hrvatska bila u sličnoj situaciji u odnosu na Sloveniju, kada je sporan bio tok granice u Piranskom zaljevu. I tada smo utjecali na Sloveniju da odustane od blokade", podsjeća Krichbaum.

Pritisak sve jači

Na upit znači li to da već postoji pritisak na Zagreb, kaže:

"Postoji odgovarajući format Europskog vijeća u kojem će ovo pitanje svakako biti tematizirano. Nadam se da će Hrvatska popustiti. Tamo bi trebalo da se sjete kako je njima pomognuto kada su bili u sličnoj situaciji i da je Hrvatska obećala europskim partnerima da neće stvarati takve blokade. A to je, vidimo, ipak učinila", kazao je Krichbaum.

Lex Perković: Ništa nije zapisano u kamenu

Dodao je da zahtjevi Hrvatske "nemaju ništa s Europskom unijom, odnosno imaju samo u onoj mjeri da se u EU moraju štititi prava manjina".

"Ali nigdje nije zapisano da se to mora dogoditi kroz članstvo manjina u parlamentu. Manjine su na sasvim različite načine predstavljene u europskim parlamentima. Već u SR Njemačkoj može se vidjeti drugačiji model, ovdje predstavnici manjina mogu ući u parlament preko etabliranih i novih stranaka. Na mnogim izbornim listama su predstavnici manjina jer svaka stranka ima velik interes da se pobrine za tako nešto i pridobije nove pristaše. Dakle, njemački put je drugačiji, ali se ni na koji način ne kosi s europskim pravilima. U tom smislu je samostalna odluka Srbije kako će postupati na ovom polju", kaže.

"I Hrvatskoj treba EU i trebaju joj partneri iz EU-a, i Hrvatska će imati ciljeve koje želi ostvariti. Inače će Hrvatska brzo uvidjeti da se ni njenim idejama i projektima neće izlaziti u susret. Jer u Europskoj uniji važi pravilo da se uzima i daje.

Dat ću samo jedan primjer kod kojeg je Hrvatska popustila: pred samo pristupanje donesen je  takozvani Lex Perković. Njemački Bundestag je tada bio posljednji parlament koji je ratificirao pristup Hrvatske EU. Da je Lex Perković donesen tijekom pristupnih pregovora, pristup Hrvatske u Bundestagu svakako ne bi bio ratificiran. Ipak je pritisak poslije urodio plodom i Perković je izručen. To sve kazuje da ništa nije zapisano u kamenu. Zalažemo se da se rješenja traže razgovorima i pregovorima jer to čini europski duh i želimo da se i članice EU-a ponašaju u tom duhu", poručio je Krichbaum.