NJEMAČKA se usprotivila planu Europske komisije da se električna energija oporezuje po nižoj stopi od prirodnog plina. Berlin tvrdi da Bruxelles pokušava iskoristiti zakone o tržištu električne energije kako bi nametnuo pravila koja spadaju u sferu poreznog prava Europske unije, što stoji u pismu u koje je Euronews imao uvid.

Berlin smatra da Komisija želi uvesti važne porezne odredbe kroz pravni instrument za koji je dovoljna kvalificirana većina, dok je za porezna pitanja u EU tradicionalno potrebna jednoglasna odluka svih članica. Ovim potezom Bruxelles pokušava ubrzati elektrifikaciju industrije, prometa i energetike u vrijeme dok su cijene struje i dalje visoke.

Ubrzana elektrifikacija

"Ozbiljno sumnjam da se prijedlog može usvojiti kvalificiranom većinom. To je protivno zahtjevu za jednoglasnošću u poreznom pravu. Njime se uvode značajne porezne odredbe i izravno zadire u nacionalni porezni i proračunski suverenitet", navodi se u pismu koje potpisuje Bastian Fleig, glavni direktor u njemačkom Ministarstvu financija.

Pitanje je posebno osjetljivo jer Europska unija inzistira na ubrzanoj elektrifikaciji i nedavno je postavila cilj od 46 posto do 2040. godine kako bi smanjila ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima.

Povjerenik za energetiku Dan Jørgensen izjavio je da je EU u 48 dana od izbijanja rata na Bliskom istoku platila više od 22 milijarde eura za energiju, ali za taj novac nije osigurala nikakve nove zalihe.

Nesigurna budućnost Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta, dodatno potiče Bruxelles na elektrifikaciju i smanjenje ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima. Unatoč tome, električna energija u cijeloj je Europskoj uniji i dalje osjetno skuplja od plina, često i tri do pet puta, što kućanstvima i tvrtkama otežava prelazak na čiste tehnologije.

Sporna pravna osnova

Bruxelles u takvim okolnostima želi struju učiniti privlačnijom alternativom fosilnim gorivima. Njemačka, s druge strane, upozorava da se taj cilj ne smije koristiti za ponovno otvaranje dogovora koji su države članice već postigle tijekom pregovora o Direktivi o oporezivanju energije.

Ranijim kompromisom vladama je namjerno ostavljen prostor da same odrede kako će oporezivati struju, a električna energija je tada izuzeta iz Komisijinog prijedloga o ekološkom rangiranju energenata. Njemačka tvrdi da bi novi prijedlog to rangiranje zapravo vratio zaobilaznim putem.

Njemački prigovor ukazuje na mogući sukob između nastojanja Komisije da elektrifikaciju učini financijski isplativom i odlučnosti država članica da zadrže kontrolu nad poreznom politikom. Riječ je o pitanju koje nadilazi raspravu o računima za struju i ima znatno veći politički značaj.

Njemačka ipak ističe da podržava cilj transformacije i elektrifikacije. Prema pismu, prigovor se odnosi isključivo na namjeru Komisije da regulaciju tržišta struje iskoristi kao alat za postizanje tog cilja. "Svi dijelimo cilj transformacije i elektrifikacije. Ne slažem se s pristupom Europske komisije", piše u pismu.

Cijena struje

Berlin stoga predlaže da se iz zakona o dizajnu tržišta električne energije izbaci odredba o višem oporezivanju plina u odnosu na struju. Smatraju da se o porezima na struju treba pregovarati isključivo u okviru nadležnog zakona, to jest Direktive o oporezivanju energije.

Tom Lewis, koordinator energetske politike u nevladinoj organizaciji Climate Action Network Europe, smatra da bi Njemačka trebala podržati prijedlog Komisije za reformu oporezivanja energije kako bi se smanjila razlika u cijeni struje i plina.

"Danas njemačko kućanstvo u prosjeku plaća i više od tri puta višu cijenu po jedinici električne energije nego za plin. Zbog toga je nužna elektrifikacija, poput ugradnje toplinskih pumpi, manje privlačna od plinskih kotlova koji zagađuju okoliš", rekao je Lewis.

Razlika u iznosa

Unutar EU, Finska i Švedska jedine su države koje plin oporezuju više od struje. Saverio Papa iz Europskog udruženja toplinskih pumpi ističe da su porezi na energiju i mrežne naknade ključni faktori koji utječu na veliku razliku u cijeni između struje i plina u Europi.

Prema podacima Komisije, mrežne naknade i porezi zajedno često premašuju cijenu same potrošene električne energije. Mrežne naknade čine 27 posto računa za struju za kućanstva i 21 posto za tvrtke, a nacionalni porezi i nameti dodatnih 24 posto za kućanstva, odnosno 16 posto za tvrtke.

Europski parlament i Vijeće, kao suzakonodavci EU, trebali bi započeti pregovore o ovom pitanju nakon ljetne stanke, za vrijeme irskog predsjedanja Unijom.