PREMA najnovijim podacima njemačkog Zavoda za statistiku Destatis, njemački BDP je u drugom kvartalu ove godine zabilježio rekordan pad.

Bruto domaći proizvod (BDP) je u odnosu na prethodno tromjesečje pao za 10,1%, a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, odnosno prema drugom kvartalu 2019. godine, za 11,7%. Radi se o najoštrijem padu od početka tromjesečnih izračuna BDP-a za Njemačku 1970. godine koji je čak izraženiji od onog tijekom ekonomske krize 2008./2009. godine.

Upozorenja stručnjaka

Podsjetimo, mnogi stručnjaci su predvidjeli da će Njemačka ove godine osjetiti popriličan pad gospodarstva. Još krajem travnja Njemačka je vlada priopćila kako očekuje da će gospodarstvo ove godine zbog pandemije koronavirusa pasti 6,3 posto, najviše od proglašenja savezne republike 1949. godine.

Ekonomski stručnjaci su kazali kako, unatoč značajnoj državnoj pomoći, očekuju veliki val stečajeva i tri milijuna nezaposlenih.

Istraživački institut za zaposlenost, sa sjedištem u Nürnbergu, je također u travnju predvidio da će njemačko gospodarstvo ove godine pasti za 8,4 posto.

Oporavak već krenuo

Izvješće njemačke središnje banke Bundesbank je prije par dana pokazalo da će njemačko gospodarstvo u drugom tromjesečju vjerojatno završiti s padom aktivnosti bez presedana.

Najveći pad njemačkog BDP-a na godišnjoj razini, od 7,9 posto, zbio se u drugom tromjesečju 2009., na samom vrhuncu financijske krize.

Bundesbank u najnovijem izvješću ipak ulijeva malo nade, napominjući da je "najniža točka gospodarske aktivnosti vjerojatno dotaknuta već u travnju" i da se njemačko gospodarstvo počelo oporavljati od sredine svibnja kada su polako ukidane ili ublažavane stroge mjere ograničenja koje su vlasti uvele u ožujku radi suzbijanja širenja koronavirusa.

"Očekuje se nastavak gospodarskog oporavka u drugoj polovini godine”, napisali su ekonomisti Bundesbanka, dodajući kako će tome pripomoći državni paket pomoći za gospodarstvo nedavno usvojen u parlamentu.

Njemačka vlada utvrdila je mjere za ovu i iduću godinu u paketu poticaja teškom 130 milijardi eura. One uključuju smanjenje poreza na dodanu vrijednost (PDV) s 19 na 16 posto, odnosno sa sedam na pet posto za osnovne artikle, a cilj im je potaknuti potrošnju.