ČELNICI njemačkih obavještajnih službi smatraju Rusiju najvećom izravnom prijetnjom Njemačkoj. Predsjednik Savezne obavještajne službe (BND) Martin Jäger je na javnom saslušanju u Bundestagu izjavio da Njemačkoj prijeti uvlačenje u nasilan sukob s Rusijom.

Jäger je kao primjer naveo pokušaj napada u Leipzigu. Tijekom tog incidenta 4. kolovoza, uz ukrajinski teretni zrakoplov u zračnoj luci Leipzig/Halle pronađen je dron s eksplozivom. Njemačka vlada je 1. rujna za incident optužila Rusiju i naredila zatvaranje posljednjeg ruskog generalnog konzulata te kulturnog centra u Berlinu.

Ruska vlada odbacila je optužbe kao neutemeljene i optužila Njemačku za krivotvorenje dokaza. Od invazije na Ukrajinu 2022. zapadne države sve češće optužuju Rusiju za hibridno ratovanje, koje uključuje kampanje dezinformiranja i napade.

"Napadnuti smo sada, a ne 2029."

"Trenutno nijedna druga zemlja ne predstavlja tako izravnu, sveobuhvatnu i konkretnu prijetnju Njemačkoj", rekao je Jäger. S njim se složio i šef Saveznog ureda za zaštitu ustava (BfV) Sinan Selen, koji je odbacio teze da se ruski napad očekuje tek za nekoliko godina.

"Napadnuti smo sada, a ne 2029.", poručio je. Selen je dodao da, iako su sigurnosne službe već spriječile neke napade, "situacija se i dalje pogoršava".

Glavni inspektor njemačkih oružanih snaga Carsten Breuer još je u proljeće izjavio kako bi Rusija uskoro mogla vojno izazvati NATO. Prema njegovim riječima, Moskva bi mogla biti spremna testirati Savez najkasnije do 2029. godine.

"Različiti pokazatelji - ponovno naoružavanje, povećanje broja osoblja, gospodarski i politički razvoj - vode prema jednoj točki: 2029. godini. Može li se to dogoditi i ranije? Da", rekao je Breuer za Süddeutsche Zeitung.

Hibridni napadi i restrukturiranje službi

Obavještajni čelnici iznijeli su ove tvrdnje tijekom javnog saslušanja pred Parlamentarnim kontrolnim odborom. Uz Jägera i Selena, na pitanja zastupnika odgovarala je i predsjednica Vojne protuobavještajne službe (MAD) Martina Rosenberg. I druge zapadne obavještajne agencije smatraju da je Rusija sve spremnija prihvatiti ljudske žrtve u hibridnim napadima u Europi.

"Rusija je svojim hibridnim napadima prešla crvene linije", rekao je Selen. "Koristi se cijeli arsenal, od dezinformacija do pokušaja napada, kao što pokazuje primjer iz Leipziga." Prema Jägerovom mišljenju, ova prijetnja zahtijeva preustroj BND-a, koji je započeo prošle jeseni.

"Fokusiramo se na naše protivnike, prije svega na Rusiju", kazao je. Vanjska obavještajna služba radi na tome da ostane tehnološki napredna i ojača svoju otpornost. Jäger je istaknuo smjer i poručio da BND mora biti "operativan čak i u uvjetima rata i krize".

Planovi za veće ovlasti i novi napadi

Vladajuća koalicija demokršćana (CDU/CSU), socijaldemokrata (SPD) i Zelenih smatra da BND i BfV trebaju veće ovlasti za borbu protiv sabotaža, špijunaže i kibernetičkih napada. To je postalo jasno tijekom prve rasprave o reformi obavještajnih službi u Bundestagu u rujnu. Ministrica u uredu kancelara Nina Warken (CDU) rekla je da u budućnosti, osim istrage prijetnji, mora biti moguće i "gasiti poslužitelje koji pripadaju hakerskim grupama pod pokroviteljstvom države".

Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt očekuje da će ruski saboteri i takozvani "potrošni agenti" pokušati napasti nove ciljeve u Njemačkoj. "Moramo i dalje svakodnevno očekivati scenarij napada u Njemačkoj", izjavio je Dobrindt nedavno nakon posebne sjednice Odbora za unutarnje poslove.

Hibridno ratovanje podrazumijeva kombinaciju vojnih, gospodarskih i propagandnih metoda, što uključuje kibernetičke napade i manipulaciju javnim mnijenjem, a počinitelji najčešće pokušavaju prikriti svoj identitet.

Povodom pokušaja podmetanja požara na lokaciji tvrtki iz obrambenog sektora u Münchenu početkom ovog mjeseca, Dobrindt je rekao da je to tipičan slučaj koji uključuje "potrošne agente". Dvoje osumnjičenika, 28-godišnja Bugarka i njezin deset godina stariji sunarodnjak, nalaze se u istražnom zatvoru.

Tereti ih se za oštećenje tuđe stvari i pokušaj podmetanja požara. Sumnja se da su bacali zapaljive naprave iz automobila, a tijekom istrage pretražena su tri stana u Münchenu. U blizini gradilišta nalaze se sjedišta proizvođača sigurnosne tehnologije Rohde & Schwarz i proizvođača dronova Helsing, koji opskrbljuje ukrajinske snage.

Cilj je podjela društva i uništenje demokracije

Predsjednica Vojne protuobavještajne službe Martina Rosenberg govorila je o temeljnoj promjeni sigurnosne situacije. "Dok smo ranije govorili o apstraktnoj prijetnji, danas smo suočeni s konkretnim napadima", rekla je. Objasnila je da ti napadi imaju za cilj potkopati povjerenje u obrambene sposobnosti države, širiti nesigurnost i oslabiti moral Bundeswehra. "Krajnji cilj je jasan: naši protivnici žele podijeliti društvo i uništiti demokratske strukture."

Obavještajne službe svoja upozorenja povezuju sa zahtjevima za promjenama. Selen traži da se ubrza restrukturiranje domaće obavještajne agencije i da se njezine sposobnosti usklade s onima europskih partnera. "Ne možemo povjeriti vlastitu zaštitu trećim stranama", kazao je. Ujedno je pozvao na tješnju suradnju sigurnosnih tijela.

"Samo promatranje situacije nije dovoljno. Moramo djelovati koordinirano", zaključio je Selen. Naglasio je da se sposobnosti obavještajnih službi i policije nadopunjuju te da se informacije moraju moći prikupljati i koristiti "tamo gdje je to ustavno dopušteno i nužno za otklanjanje opasnosti".