Nova velika financijska kriza mogla bi započeti u Italiji

Nova velika financijska kriza mogla bi započeti u Italiji
Foto: EPA

DOK traju rasprave kada će se dogoditi nova iduća velika financijska kriza, domaći i strani mediji počeli su prenositi analize koje upućuju na to da bi ona mogla početi u Italiji, gdje već dulje eskaliraju gospodarski problemi.

New York Times tako je objavio analizu koja pokazuje da upravo Italija ima sve potrebne čimbenike za krizu. Hrpa upitnog duga, slabe banke, neujednačena vlada i ekonomija toliko velika da može nanijeti kolateralnu štetu izvan talijanskih granica.

Europski mediji, pak, prenose analize o novom prijedlogu talijanskog proračuna koji bi mogao "razrušiti Europu" jer je riječ o populističkoj namjeri trošenja novca poreznih obveznika, odnosno planu koji nazivaju "bezobzirnim".

Puno opasnija situacija nego u slučaju Grčke

Profesor ekonomije u London Business School Richard Portes izjavio je, prenosi NY Times, kako smatra da Europska banka neće moći više spašavati stvar kad počne kriza jer su sredstva već potrošena na saniranje prošle krize.

Zato su investitori toliko zabrinuti zbog Italije. Eurozona se još uvijek oporavlja od dužničke krize koja je započela u Grčkoj 2010. godine. Italija, treće po veličini gospodarstvo valutnog bloka, čini 11 posto bruto domaćeg proizvoda Europske unije - 10 puta više od Grčke - i ima potencijal stvoriti daleko više štete.

Iako pogođena krizom, trenutna talijanska vlada (koalicija Lige i Pokreta pet zvijezda) oštro se protivi europskim mjerama štednje, najavljujući ispunjenje predizbornih obećanja o širokom socijalnom programu koji bi trebao pogotovo zadovoljiti njihove mlade, nezaposlene birače.

U proračunu je planiran temeljni dohodak za siromašne, spuštena je dob za odlazak u mirovinu te je predviđena i djelomična amnestija za nagodbe oko poreznih sporova. S druge strane, talijanski studenti su prosvjedovali zbog proračuna tvrdeći da se njime ne predviđaju potrebna izdvajanja za znanost i pravo na studiranje.

Planirani proračun mimo europskih pravila, skočile kamate kredita

Predloženi plan izdataka predviđa deficit od 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda, što je previše za zemlju čiji ukupni državni dug iznosi 132 posto BDP-a, više od dvostruke granice eurozone od 60 posto. Nakon Grčke, Italija ima najveći javni dug u EU.

Prethodna vlada lijevog centra predložila je proračun s 0,8 posto deficita u 2019. godini, što bi dopustilo Italiji da nastavi sa smanjenjem ukupnog duga.

No prijedlogom proračuna mimo fiskalnog pravila EU-a nova vlada je dodatno potaknula nervozu ulagača, a cijena zaduživanja dosegnula je najvišu razinu u zadnjih pet godina.

Time je zatvoren krug, odnosno stekli su se svi preduvjeti da se Italiju počne ponovno spominjati kao moguće ishodište velike bankarske krize.

Ponovni rast prinosa na talijanske obveznice mogao bi, prema MMF-u, biti destabilizirajući za tržišta, a pogotovo poguban za banke koje imaju velik broj državnih obveznica. One su ionako pogođene velikim brojem nenaplativih kredita, koji su tek ove godine pali na 11,4 posto, s visokih 18 posto iz 2015.

Neke banke su u međuvremenu već izgubile bitku i ugašene su.

Dodatna bankarska kriza bi se sigurno odrazila i na Hrvatsku jer su i njezine dvije velike banke, Zagrebačka i PBZ, također završile u vlasništvu talijanskih banaka, UniCredita, odnosno Intese Sanpaolo.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara