Eksplozije su se čule u iranskom gradu Bušehru, izvijestila je iranska poluslužbena novinska agencija Fars.

Prema navodima agencije Fars, zasad nije poznata točna lokacija eksplozija.

U Bušehru se nalazi iranska nuklearna elektrana Bušehr. Međutim, agencija Nournews, povezana s iranskim Vrhovnim vijećem za nacionalnu sigurnost, objavila je da nuklearna elektrana nije oštećena.

Američki dužnosnik rekao je za Reuters da se očekuje da će američki napadi na Iran, koji su u tijeku, biti veći od onih izvedenih tijekom prošle noći.

Istodobno, iranski mediji večeras izvještavaju o eksplozijama na nekoliko lokacija duž obale.

Iranska državna televizija javlja da je u južnom lučkom gradu Čabaharu nestalo struje nakon što su Sjedinjene Američke Države objavile da su izvele novi val zračnih napada na Iran.

Prema navodima iranske državne novinske agencije IRNA, u Čabaharu i drugom obalnom gradu Konaraku odjeknulo je oko deset eksplozija.
 

Sjedinjene Američke Države počele su vraćati vojne zrakoplove za nadopunu gorivom u zrakoplovstvu na Bliski istok usred sve veće eskalacije sukoba s Iranom, javlja izraelska javna televizija Kan.

Ti su zrakoplovi posljednjih tjedana bili premješteni iz regije u Europu nakon što su se napetosti između dviju strana smanjile potpisivanjem memoranduma o razumijevanju, kojim je trebao biti trajno okončan rat između SAD-a i Izraela s jedne te Irana s druge strane.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan izjavio je da je od američkog predsjednika Donalda Trumpa dobio ohrabrujuće signale o mogućoj prodaji borbenih zrakoplova F-35 Turskoj.

>> Opširnije

Američki potpredsjednik JD Vance izjavio je da Iran ne poštuje memorandum o razumijevanju te upozorio da Sjedinjene Američke Države imaju pravo "uzvratiti snažnije nego ikad prije".

>> Opširnije

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres upozorio je na "katastrofalne posljedice" za svjetski mir zbog rastućih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana te pozvao obje strane da "hitno nastave pregovore".

Guterres je "zabrinut" zbog obnovljenih sukoba u području Perzijskog zaljeva, za koje smatra da bi mogli ugroziti diplomatski napredak postignut između Teherana i Washingtona, priopćio je njegov glasnogovornik Stéphane Dujarric.

"Glavni tajnik ponovno ističe da bi povratak sukobima punog intenziteta imao katastrofalne posljedice za narode regije, međunarodni mir i sigurnost te svjetsko gospodarstvo", naveo je Dujarric u priopćenju.

Guterres je pozvao obje zemlje da "nastave pregovore i preostala otvorena pitanja riješe diplomatskim putem", navodi se u priopćenju.

Iranski predsjednik Pezeškian uputio je zahvalu čelnicima Tadžikistana, Pakistana i Gruzije koji su sudjelovali u pogrebnoj povorci ajatolaha Alija Hameneija. Pezeškian je na svom profilu na platformi X objavio zasebne izjave na engleskom, farsiju i gruzijskom, u kojima je izrazio zahvalnost na sudjelovanju čelnika iz raznih zemalja.

U Iranu je i danas nastavljena pogrebna povorka za preminulog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen 28. veljače u početnim američko-izraelskim napadima kojima je započeo rat. Ovog tjedna na ulice su izašle tisuće ljudi kako bi odale počast vođi koji je zemljom vladao 36 godina. Prije povratka u Iran, povorka je s tisućama ožalošćenih prošla i svetim iračkim gradovima Nadžafom i Karbalom. Čini se da su diplomatski pregovori između Irana i SAD-a na čekanju do završetka pogreba.

Iako su u pratnji tijela bili iranski predsjednik Masoud Pezeshkian i ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, pozornost privlači to što sadašnji vrhovni vođa, Hameneijev sin Modžtaba, još uvijek nije viđen u javnosti. Vjeruje se da se on skriva nakon što je navodno ranjen u istom zračnom napadu u kojem je ubijen njegov otac.

Za vrijeme prolaska povorke, neki od pristaša na ulicama su se samobičevali. Drugi su mahali iranskim zastavama te crvenim i crnim stjegovima koji simboliziraju žalost i osvetu.

Dvije su osobe poginule u izraelskom napadu dronom na jugu Libanona, koji se dogodio u blizini bolnice u mjestu Nabatieh al Fawqa, javljaju libanonski državni mediji. Do napada je došlo unatoč navodnom prekidu vatre čiji je cilj bio obuzdavanje sukoba. Izrael i dalje drži pod okupacijom dijelove južnog Libanona te na tom području razmjenjuje vatru s Hezbollahom.

Izrael je priopćio da takvim djelovanjem osigurava sigurnost na sjeveru.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni ponovila je kako Italija neće sudjelovati u vojnim operacijama protiv Irana, potvrdivši time stav Rima usred eskalacije napetosti u regiji. "Od početka ove krize imamo vrlo jasan stav: nećemo sudjelovati u napadima na Iran", izjavila je Meloni novinarima na summitu NATO-a u Ankari.

Ova izjava slijedi raniju odluku iz ožujka, kada je Italija odbila dati dozvolu za slijetanje američkim vojnim zrakoplovima u zračnu bazu Sigonella na Siciliji. Zrakoplovi su bili na putu za Bliski istok.

Administracija Donalda Trumpa obavijestila je američki Kongres o svojoj odluci da Siriju skine s popisa država koje sponzoriraju terorizam. Informaciju je za Reuters potvrdio neimenovani dužnosnik administracije, piše Reuters. Američki zakonodavci sada imaju rok od 45 dana da razmotre tu odluku. Nakon isteka tog razdoblja, donijet će konačnu odluku o prijedlogu administracije.

Donald Trump je potvrdio da novi Air Force One, financiran od Katara, šalje na turneju po europskim vojnim bazama kako bi ga vojnici mogli vidjeti. On će se u SAD vratiti starim zrakoplovom.

>> Opširnije

Pakistan, koji ima ključnu posredničku ulogu u sukobu Teherana i Washingtona, pozvao je na deeskalaciju uslijed porasta napetosti. Islamabad je ranije pomogao u sklapanju memoranduma o razumijevanju, kojim je dogovoren prekid vatre kako bi se stvorio prostor za pregovore o osjetljivim pitanjima poput iranskog nuklearnog programa i zamrznutih financijskih sredstava. Međutim, provedbu sporazuma u praksi su pratile opetovane povrede s obje strane.

Zbog najnovije eskalacije, pakistansko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "duboku zabrinutost" te poručilo kako "obnovljeni sukob nije ni u čijem interesu". U službenom priopćenju pozvali su sve strane da se pridržavaju obveza iz Islamabadskog memoranduma. "Pakistan poziva sve strane da pokažu suzdržanost i suzdrže se od bilo kakvih radnji koje bi mogle dodatno potkopati regionalni mir i stabilnost", stoji u izjavi.

Iz Islamabada su također naglasili kako za postizanje mira "ne postoji alternativa kontinuiranom angažmanu, dijalogu i diplomaciji". Memorandum su opisali kao "trajan temelj za razumijevanje, međusobno poštovanje i zajednički prosperitet za regiju i šire". Pakistan je na kraju potvrdio da je spreman nastaviti igrati svoju posredničku ulogu.

Visoki iranski dužnosnici oštro su reagirali na najnovije izjave i prijetnje Donalda Trumpa, a svoje su odgovore objavili danas na društvenoj mreži X.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Gharibabadi objavio je da Trumpove izjave "nisu znak snage", već "priznanje neuspjeha politike". Glasnogovornik ministarstva Esmael Baghaei poručio je kako od početka pregovora sa strane SAD-a nikad nije bilo "znaka dobre volje" te je ponovio optužbu da je Washington prekršio Memorandum o razumijevanju. Na kraju se oglasio i sam ministar vanjskih poslova Abbas Aragchi, koji je napisao da Iran "neće odgovoriti vulgarnošću na vulgarnost, već djelovanjem".

Podsjetimo, Trump je ranije danas zaprijetio da će Sjedinjene Države ponovno napasti Iran još večeras te je uputio uvrede iranskom vodstvu. Ustvrdio je i da Teheran ne može učiniti ništa kako bi zaustavio napade te upozorio da je primirje završeno.

Trumpova administracija priprema mogući embargo na španjolske proizvode kao odgovor na odbijanje Madrida da poveća izdvajanja za obranu, što ugrožava trgovinski sporazum SAD-a i EU.

>> Opširnije

Donald Trump komentirao je opasnosti komunizma, koji se po njemu stvara i u SAD-u, objasnio podršku Latinoamerikanaca te ponovio da su mu politički protivnici veća prijetnja od svjetskih ratova.

>> Opširnije

Trump je tijekom obraćanja ponovno oštro govorio o Iranu, ustvrdivši da Teheran želi postići dogovor sa Sjedinjenim Državama, ali da istodobno nastavlja napadati brodove u Hormuškom tjesnacu. "Žele postići dogovor, ali ne znaju kako. A onda noću izlaze i pucaju na brodove. To mi se ne sviđa. Pregovaraju s vrlo uglednim ljudima – Steveom Witkoffom, Jaredom Kushnerom, JD-jem Vanceom, Marcom Rubiom i Scottom Bessentom. Imaju posla sa sjajnim ljudima, ali mislim da su pomalo ludi. Malo su pomahnitali", rekao je.

Govoreći o američkim napadima, ustvrdio je da je Iran pretrpio težak vojni poraz. "U jednom danu ostali su bez gotovo cijele protuzračne obrane. To ne znači da jednog dana neće kupiti nove zrakoplove, ali sve što su imali nestalo je. Njihovi vođe su nestali. Imali su jedne vođe – nestali su. Imali su druge vođe – i oni su nestali. Sada imaju treće. Možda će i oni nestati. Tko zna?"

Dodao je kako vjeruje da je upravo on glavna meta Teherana. "A znate što? Možda ću jednog dana i ja nestati, jer sam njihova meta broj jedan. To otvoreno govore. Ali oni su ološ. Tako se ponašaju već 47 godina. Ja radim ono što je ispravno za Ameriku. Zapravo, radim ono što je ispravno za cijeli svijet. Njih treba zaustaviti."

Trump je pritom ustvrdio da je Iran odgovoran za smrt velikog broja ljudi. "Ubili su stotine tisuća ljudi. U posljednja tri mjeseca ubili su 52.000 prosvjednika. Zato, kada kažete da nam ne ide dobro, mislim da nam ide izvanredno dobro. Naša vojska bila je nevjerojatna."

Na pitanje novinara smatra li da je rat s Iranom postao strateška slijepa ulica, Trump je odgovorio da je uvjeren upravo u suprotno.

"Mislim da je upravo suprotno. Rat u Iranu je ogroman vojni uspjeh. Tamo smo iz jednog razloga - kako Iran ne bi imao nuklearno oružje. Ja to zovem denuklearizacijom Irana. I to se dogodilo. Iran nikada neće imati nuklearno oružje", rekao je Trump.

Dodao je da su iranska nuklearna postrojenja teško oštećena. "Sve je to duboko pod zemljom. Na njih se urušila granitna planina. Trebat će mjeseci da se sve raščisti. Mislim da je to ogroman uspjeh", poručio je američki predsjednik.

"Velik dio novca koji europske zemlje i Kanada izdvajaju za obranu troši se na opremu proizvedenu u Sjedinjenim Državama. To znači oružje, streljivo i drugu opremu koja podupire tisuće američkih radnih mjesta.

Danas imamo najveći broj zaposlenih u povijesti naše zemlje. Istodobno imamo i najveća ulaganja ikad - čak 19,2 bilijuna dolara. To je šest puta više nego ikada prije. Sve je to rezultat carina. Bez njih bismo možda ostvarili dva ili tri bilijuna dolara ulaganja. Prethodna administracija imala je manje od jednog bilijuna dolara ulaganja tijekom četiri godine. Mi imamo 19,2 bilijuna u otprilike godinu i pol.

Kao što ste jučer mogli vidjeti, Toyota napušta Meksiko i gradit će jedan od najvećih automobilskih proizvodnih pogona na svijetu u Teksasu. To je rezultat naših carina. Nemamo ništa protiv toga da tvrtke proizvode u Meksiku, ali ako ondje proizvode i žele prodavati u SAD-u, morat će platiti carinu od 25 posto. Za neke zemlje, poput Kine, carine su i znatno više.

Ne želimo da američki radnici gube radna mjesta. Zato danas imamo više tvornica u izgradnji nego ikad prije - automobilskih, farmaceutskih, tvornica čipova i pogona za umjetnu inteligenciju.

Tvrtkama ne dajemo novac. Samo im kažemo da imaju godinu i pol do dvije godine da izgrade pogone u SAD-u. Ako to ne učine, plaćat će carine od 100, 200, pa čak i 250 posto na čipove, automobile ili farmaceutske proizvode koje uvoze. Nikada u povijesti nijedna zemlja nije doživjela ovakav investicijski val. Toliko se proizvodnih pogona nikada nije gradilo odjednom.

Kod velikih projekata umjetne inteligencije dopuštamo tvrtkama da grade vlastite elektrane jer postojeća elektroenergetska mreža ne može podnijeti toliku potrošnju. Ta industrija traži više energije nego što Sjedinjene Države danas proizvode. Neki čak tvrde da će joj trebati gotovo dvostruko više. Zato sam rekao da moraju graditi vlastite izvore energije. Mrežu možete unaprijediti, ali ne dovoljno za takve potrebe. Trenutačno smo ispred Kine u području umjetne inteligencije.

Čak i kad je riječ o TikToku, vidio sam komentare da je dogovor loš. Međutim, upravo su objavljeni podaci prema kojima sam broj jedan na TikToku. Ne znam ni sam kako, ali moja poruka dopire do ljudi. Govorim o tome koliko je Amerika uspješna, koliko je komunizam loš i koliko su loši ljudi koji se danas kandidiraju na izborima. To nisu socijaldemokrati. To su komunisti. Ne žele Boga, ne žele uspješnu Ameriku. Mislim da su pomalo ludi."

"Iran je imao stotine zrakoplova. Svi su nestali. Svi su izgorjeli na pistama. Potpuno su uništeni. Njihovi vođe su nestali. A njihova borbena sposobnost je prilično niska. Ostao im je mala postotak projektila. Imaju još neke lansere za rakete, lansere za projektile, ali većina toga je također uništena. Dakle, mi imamo najjaču vojsku na svijetu, daleko najjaču. Svi to priznaju. Prošlogodišnji summit u Nizozemskoj također je bio sjajan. I postigli smo neviđen dogovor da povećamo godišnje obrambene izdatke. A referentna razina je podizanje toga s 2 posto na 5 posto BDP-a, što je svima bilo nemoguće. A sada mi se svi zahvaljuju i većina zemalja je pristala na to" kazao je Trump.

"Sjedinjene Države i dalje su, daleko više od svih ostalih, najveći financijski doprinositelj NATO-u, a možda i na druge načine. Imamo i najjaču vojsku na svijetu. Kao državu nas poštuju. Prije dvije godine nisu nas poštovali. Smijali su nam se. NATO nam se smijao. Svi su nam se smijali. Sada se više ne smiju. Ove godine uložili smo rekordnih bilijun dolara u naše oružane snage, a tražit ćemo i 1,5 bilijuna dolara. Taj će se novac uskoro trošiti na najbolju vojnu opremu na svijetu.

Na jutrošnjoj radnoj sjednici razgovarali smo o napretku koji su ostale članice ostvarile prema cilju izdvajanja od pet posto BDP-a za obranu. Ostvaruju velik napredak. Mnoge od tih zemalja su vrlo bogate. Ne moramo ih sažalijevati. Ali to ne znači da su dovoljno zaštićene. To je velika razlika.

Neke su zemlje doista odgovorile na poziv, a druge provode velike promjene. I nastavit će odgovarati na poziv. Mislim da mogu reći kako će to učiniti sve članice. Da ste bili u toj prostoriji, mogli ste osjetiti poštovanje i ljubav. Zapravo, ljubav prema našoj zemlji. Ne želim reći prema meni, jer ćete onda reći: 'Oh, kako je ohol.' Ali oni vole posao koji radim. Rekli su mi: 'Volimo vas, gospodine.' To je lijepo čuti. Možda me samo pokušavaju pridobiti, ne znam. Ali u toj prostoriji vladalo je veliko jedinstvo.

Pozivam sve članice da što prije ostvare cilj izdvajanja od pet posto BDP-a za obranu. To je razina koja je trebala biti dosegnuta još prije mnogo godina.

Kao rezultat obveza koje smo dogovorili prošle godine, obrambena potrošnja ostalih članica NATO-a u 2025. porasla je za gotovo 150 milijardi dolara. Velik dio tog novca troši se na opremu proizvedenu u Sjedinjenim Državama. Svi žele američku opremu. Snažno potičemo naše obrambene tvrtke. One su izvrsne. Proizvodimo najbolju opremu. Patriote, Tomahawke i sve ostalo što proizvodimo smatra se najboljim. To ne kažem samo ja, svi to žele.

Volio bih da smo proizvodnju ubrzali jer bismo mogli prodati koliko god možemo proizvesti. Razgovarao sam s Lockheedom, Raytheonom, Boeingom i svim drugim velikim tvrtkama. Sada grade nove pogone. Imali su velike tvornice, ali radile su 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Rekao sam im: 'To nije rješenje. Morate graditi nove pogone, a ne samo raditi prekovremeno'" dodao je američki predsjednik.

"Upravo smo završili vrlo uspješan NATO-summit ovdje u Turskoj, i želim zahvaliti predsjedniku Erdoğanu, koji je zaista sjajan čovjek. On je sjajan vođa. On je moj prijatelj, moj prijatelj već dugo vremena. On je snažan čovjek, vrlo snažna osobnost, i zato vodi tako uspješnu zemlju. Vojno gledano, on je vrlo moćan" kazao je američki predsjednik.

"Sve je bilo prekrasno. I zato želim zahvaliti predsjedniku Erdoğanu, koji je odradio fantastičan posao. I također želim zahvaliti generalnom tajniku NATO-a Marku Rutteu, Mark je izvanredna osoba, pametan, sjajan vođa. Nije lako voditi toliko vođa poput njega" dodao je.

 Ima puno vođa i oni su snažne osobnosti. Svaki od njih. A Mark, ovaj, Mark radi nevjerojatan posao. Nisam mogao pronaći nikoga boljeg. Samo želim reći da je to bila golema ljubav u toj prostoriji. Mediji su mogli vidjet

"Kao što znate, cijena nafte je pala. Vidjet ćemo hoćemo li cijenu zadržati niskom ili ne. Trebali bismo je zadržati niskom. Radimo stvari koje su trebale biti učinjene prije 47 godina s Iranom. I samo želim reći da tijekom svog prvog mandata i tijekom proteklih 18 mjeseci, Sjedinjene Države napravile su povijesni napor da drastično povećaju obrambene izdatke. I da imaju opremu koju nijedna druga zemlja na svijetu nema. Kad pogledate Venezuelu, kad pogledate Iran, u biti su im srušili vojnu bazu i za par tjedana. Imali su dobru vojsku. Imali su dobru mornaricu. Imali su 159 brodova koji su na dnu mora" dodao je.

Na NATO summitu, Donald Trump je javno kritizirao saveznike, no iza zatvorenih vrata bio je znatno pozitivniji, hvaleći suradnju i zbunjujući europske čelnike svojom nepredvidljivošću.

>> Opširnije

U najnovijim američkim napadima na Iran ubijeno je osam iranskih vojnika, izvijestili su poslijepodne iranski državni mediji, prenosi Sky News. Ured za odnose s javnošću iranske vojske priopćio je da se radi o pripadnicima zračnih i pomorskih snaga koji su poginuli u Bandar Abbasu i Bushehru. Vlasti su objavile i imena stradalih vojnika.

Uz imena poginulih, vojska je objavila i priopćenje u kojem poručuje: "Vojska Islamske Republike Iran, ističući svoju odlučnost da se do posljednjeg daha čvrsto suprotstavlja neprijateljima, objavila je da će se neprijateljima ove zemlje osvetiti za krv mučenika islamske domovine."

U Ankari se s nestrpljenjem iščekuje obraćanje američkog predsjednika na summitu NATO-a. Prostorija za medije je ispunjena, a pozornica sa zastavama spremna je za njegov dolazak, no točno vrijeme pojavljivanja još je nepoznato jer su prethodni sastanci potrajali dulje od planiranog. Ovo bi trebalo biti njegovo četvrto obraćanje javnosti danas, nakon sastanaka s glavnim tajnikom Saveza Markom Rutteom te s čelnicima Ukrajine i Sirije.

Njemački kancelar Merz komentirao je pristup Donalda Trumpa, koji snažnim pritiskom potiče saveznike na veća izdvajanja za obranu, ocijenivši ga opravdanim. Merz je usporedio Trumpovu izravnost s blažim tonom njegovih prethodnika, čiji su apeli u Europi ostali bez odgovora.

"Prethodni američki predsjednici ljubazno su nas molili: 'Molim vas, učinite napokon nešto više za vlastitu obranu', no ti su zahtjevi diljem Europe uglavnom nailazili na gluhe uši", rekao je Merz. "Sada imamo američkog predsjednika koji prilično izravno kaže: 'Sad je dosta'. I ne mogu mu to zamjeriti."

"Dovoljno je pogledati brojke: Sjedinjene Države troše oko 80 posto obrambenih resursa NATO-a, dok na Europu otpada samo oko 20 posto", istaknuo je kancelar. "To je neprihvatljivo. Uvijek je bilo neprihvatljivo."

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako misli da će ukloniti Siriju s američkog popisa država koje sponzoriraju terorizam. Na pitanje novinara hoće li to učiniti, Trump je tijekom sastanka sa sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Sharaaom kratko odgovorio: "Mislim da hoću".

Sjedinjene Države ranije su objavile da preispituju status Sirije. Biti na popisu država sponzora terorizma povlači za sobom značajna ograničenja, poput zabrane američke inozemne pomoći, izvoza obrambene opreme i određenih financijskih transakcija.

Najnovija izjava nadovezuje se na Trumpovu odluku od prošlog mjeseca, kada je izvršnom uredbom ukinuo američki program sankcija Siriji. Taj je potez omogućio prekid izolacije te zemlje iz međunarodnog financijskog sustava i u skladu je s obećanjem Washingtona da će pomoći u njezinoj obnovi nakon razornog građanskog rata.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako vjeruje da će se Izrael povući iz južnog Libanona. Komentar je uslijedio nakon razgovora sa sirijskim vođom Ahmedom al-Sharaaom, koji ga je upitao o budućnosti izraelske okupacije s obzirom na to da su izraelske snage prodrle dublje u libanonski teritorij tijekom Iranskog rata.

"Razgovarao sam o tome s Bibijem [Benjaminom Netanyahuom]. Mislim da će to učiniti, vjerujem da to i žele", rekao je Trump. "Oni se dobro slažu s Libanonom. I Marco [Rubio] govori o tome." Na Trumpove riječi nadovezao se i američki državni tajnik, koji je spomenuo sporazum između Izraela i Libanona, nakon čega je Trump zaključio: "Mislim da će sve to ispasti jako dobro."

Ipak, unatoč optimističnim izjavama, izraelski rat protiv Hezbolaha u južnom Libanonu i dalje je jedno od ključnih žarišta u sklopu Iranskog rata. Službeni Teheran poručio je da je izraelsko povlačenje s tog teritorija "crvena linija" i nezaobilazan dio svakog trajnog mirovnog sporazuma.

U međuvremenu, Izrael nastavlja s napadima na Hezbollah u južnom Libanonu, što održava visoku razinu napetosti. Dužnosnici izraelske vlade više su puta ponovili kako žele stvoriti tampon-zonu na jugu Libanona kako bi osigurali sjeverni dio svoje zemlje.

Meloni ne žali što je težila dobrim odnosima s Trumpom unatoč njegovim provokacijama, a Italija će poštovati obveze NATO-a o obrani.

>> Opširnije

Rutte se suočio s danskim novinarom oko svoje šutnje uz Trumpa (Grenland, saveznici), braneći ga zaslugama za jačanje NATO-a.

>> Opširnije

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da se Savez neće uključiti u mogući rat SAD-a i Irana jer je Iran izvan teritorija NATO-a, unatoč kritikama američkog predsjednika Trumpa.

>> Opširnije

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je na summitu NATO-a u Ankari da će se privremeni mirovni pregovori između Sjedinjenih Država i Irana nastaviti. Ta izjava dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump poručio da je primirje s Iranom "okončano".

Macron je potvrdio da će se sastanci dviju strana održavati i dalje, unutar prethodno dogovorenog razdoblja od 60 dana. Prema njegovim riječima, privremeni mirovni sporazum prekršen je iranskim osvetničkim napadima na američke baze u području Zaljeva.

SAD i Iran su se memorandumom o razumijevanju obvezali na pregovore s ciljem postizanja trajnog mirovnog rješenja. Dokument su digitalno potpisali američki predsjednik Trump i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian 17. lipnja, što znači da je za postizanje konačnog sporazuma preostalo još 39 dana.

Na NATO summitu, Donald Trump je, govoreći o napadu na američki nosač zrakoplova, umjesto Irana pogrešno imenovao Japan kao napadača, nazvavši ga 'Islamska Republika Japan'.

>> Opširnije

Donald Trump je komentirao američki napad na iranski otok Kharg, prijeteći da bi ga SAD mogao preuzeti. Postoji neslaganje u broju pogođenih iranskih brodova između Trumpa i američke vojske.

>> Opširnije

Čelnici NATO-a na summitu u Ankari usuglasili su se oko jačanja vojnih sposobnosti Saveza te uputili niz poruka Iranu, stoji u završnoj izjavi skupa. Savez se obvezao na povećanje izdataka za obranu i proširenje vojnoindustrijskih kapaciteta.

Usvojenom izjavom NATO poziva Iran da poštuje slobodu plovidbe Hormuškim tjesnacem te ponavlja stav da Teheranu ne smije biti dopušteno da razvije nuklearno oružje. Također, članice su se složile oko daljnjeg razvoja vojnih sposobnosti Saveza, što uključuje protuzračnu i proturaketnu obranu.

Samit u Ankari od početka je bio zasjenjen eskalacijom sukoba između SAD-a i Irana. Američki predsjednik Trump iskoristio je prigodu da objavi kako je Memorandum o razumijevanju o prekidu vatre s Iranom "završen".

Uoči summita NATO-a u Ankari, Donald Trump je u razgovoru s novinarima uputio niz uvreda na račun Irana i poručio da smatra kako je primirje sa SAD-om "okončano". Ipak, američki predsjednik te komentare nije ponovio tijekom samog sastanka čelnika saveza, doznaje Reuters od izvora upoznatog s razgovorima.

Međutim, to ne znači da je priča zaključena, budući da bi Trump kasnije poslijepodne trebao održati konferenciju za novinare.

Satelitske snimke NASA-e otkrile su nekoliko pogođenih lokacija u Iranu nakon novih američkih zračnih napada izvedenih tijekom noći. Američka vojska pokrenula je sinoć oko 22 sata seriju "snažnih" udara na južni Iran, navodeći da je riječ o odmazdi za jučerašnji napad na tri tankera u Hormuškom tjesnacu, piše Sky News.

Podatke iz NASA-inog sustava za praćenje požara (FIRMS) analizirao je tim za podatke i forenziku Sky Newsa. Taj sustav bilježi toplinske anomalije pomoću satelita.

Iako je FIRMS primarno osmišljen za identifikaciju šumskih požara, može detektirati i intenzivnu toplinu uzrokovanu eksplozijama, požarima i drugim značajnim toplinskim događajima. Podaci upućuju na to da su mnoge pogođene lokacije bile u blizini obale Perzijskog zaljeva.

Među pogođenim ciljevima je i luka u Bandar Abbasu, obalnom gradu na sjevernoj obali Hormuškog tjesnaca. Sustav FIRMS zabilježio je ondje najmanje dvije toplinske anomalije koje ukazuju na udare. Na društvenim mrežama također su podijeljene snimke koje navodno prikazuju trenutak napada, kao i fotografija broda u plamenu nakon udara.

Izrael pomno prati razvoj događaja u Perzijskom zaljevu, ali nije iznenađen najnovijom eskalacijom, jer smatra da Iran neće moći ispuniti zahtjeve Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je izvor iz izraelske vojske za izraelski portal Maariv.

"Izraelske obrambene snage (IDF) spremne su za svaki razvoj događaja u Iranu. Na istoj smo razini pripravnosti i spremnosti kao jučer i dan ranije", rekao je vojni izvor.

"Ako bude potrebno djelovati, bilo u napadu ili obrani, spremni smo", dodao je.

Izvor je istaknuo da trenutačno Sjedinjene Američke Države vode pregovore s Iranom te da su upravo američke snage bile te koje su izvele napade na Iran tijekom protekle noći.

"U ovom trenutku Amerikanci vode pregovore, a oni su također ti koji su sinoć djelovali u Iranu", rekao je izvor.

Američki ministar obrane Pete Hegseth otkazao je planirani posjet Izraelu, izvijestio je izraelski Kanal 12.

Izraelski mediji ranije su objavili da je Hegsethov posjet, prvi nakon što je preuzeo dužnost, trebao ublažiti zabrinutost Izraela zbog mogućnosti prodaje borbenih zrakoplova F-35 Turskoj.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu početkom tjedna upozorio je da bi isporuka tih naprednih nevidljivih borbenih zrakoplova Ankari "uništila ravnotežu snaga na Bliskom istoku" jer bi oslabila izraelsku vojnu prednost u regiji.

Netanyahu je pritom istaknuo da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u više navrata prijetio Izraelu, ocijenivši da Turska "nije prijateljska država".

Tursko Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je na te tvrdnje, nazvavši Netanyahuove izjave "kampanjom dezinformiranja" čiji je cilj oslabiti turske obrambene zahtjeve i skrenuti pozornost s aktualnih regionalnih sukoba.

Najnoviji američki i iranski napadi mogli bi imati jednostavniji cilj nego što se na prvi pogled čini, ocijenio je vojni stručnjak.

Matthew Savill, direktor odjela za vojne znanosti pri Kraljevskom institutu za obrambene i sigurnosne studije (RUSI), rekao je da je privremeni mirovni sporazum postignut prošlog mjeseca prikrio vrlo krhku situaciju jer je, kako tvrdi, "uglavnom samo odgodio sve ključne rasprave, umjesto da je riješio probleme".

"Potpuno je moguće da ćemo skliznuti prema široj eskalaciji sukoba", rekao je Savill komentirajući noćašnje napade.

"Jednako je moguće da je ovo samo pokušaj i Irana i Sjedinjenih Država da osiguraju bolju pregovaračku poziciju oko velikih pitanja koja još uvijek zapravo ne znaju kako riješiti", dodao je.

Savill je ocijenio da je Iran poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa o sukobu protumačio kao znak slabosti ili kao pokušaj dodatnog jačanja pregovaračkog utjecaja.

Prema njegovim riječima, Trumpove "vrlo pomiješane poruke" o odnosima s Iranom ostavile su prostor za različita tumačenja u Teheranu, uključujući procjenu da Washington možda pokušava poboljšati svoju poziciju prije novih pregovora.

Brodovi bi trebali izbjegavati plovidbu Hormuškim tjesnacem zbog "nestabilne" sigurnosne situacije u tom području, upozorio je čelnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO).

Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez osudio je "nepromišljene" napade na tri tankera koji su plovili u blizini tjesnaca, poručivši da "nijedan pomorac ne bi trebao riskirati svoj život samo zato što obavlja svoj posao".

"Dok se ne može zajamčiti sigurnost posada, pozivam države zastave brodova, vlasnike plovila, operatere i sve nadležne vlasti da izbjegavaju izlaganje pomoraca nepotrebnoj opasnosti prolaskom kroz Hormuški tjesnac", rekao je Dominguez u priopćenju.

U priopćenju IMO-a dodaje se da "situacija u regiji i dalje ostaje nestabilna".

Dominguez je upozorio da je najnoviji val napada dodatno pojačao "strah, neizvjesnost i psihološki pritisak" među pomorcima koji su i dalje zarobljeni na brodovima u vodama oko tjesnaca.

Međunarodna pomorska organizacija, agencija Ujedinjenih naroda, počela je nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana prošlog mjeseca evakuirati oko 11.000 pomoraca koji su ostali blokirani u području Hormuškog tjesnaca.

Visoki dužnosnik iranskog parlamenta izjavio je da Sjedinjene Američke Države moraju "priznati novi iranski režim u Hormuškom tjesnacu", nakon što je Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila da je izvela napade na 85 američkih vojnih objekata u regiji.

Ebrahim Azizi, predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta, objavio je tu poruku na društvenoj mreži X reagirajući na priopćenje Revolucionarne garde o, kako su ga nazvali, "prvom odgovoru" na američku agresiju, prenijeli su iranski državni mediji.

"Nema drugog puta: priznajte novi iranski režim u Hormuškom tjesnacu", napisao je Azizi.

Njegova izjava uslijedila je nakon najnovije eskalacije napetosti između Washingtona i Teherana, uključujući američke napade na iranske ciljeve i iranske prijetnje odgovorom protiv američkih interesa u regiji.

IRANSKA državna radiotelevizija IRIB objavila je fotografije za koje tvrdi da prikazuju olupinu američke bespilotne letjelice srušene na iranskoj obali.

>> Opširnije

Sjedinjene Američke Države ponovno su pokrenule vojne udare na Iran nakon što je američka vojska priopćila da je napala više od 80 ciljeva u toj zemlji, navodeći da je riječ o "neposrednom odgovoru na najnovije iranske napade na trgovačke brodove koji su prolazili Hormuškim tjesnacem".

>> Opširnije

Cijene nafte naglo su porasle, dok su burzovni indeksi pali nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da je memorandum o razumijevanju koji je predstavljao temelj primirja s Iranom "završen", nakon noćne razmjene napada između dviju strana.

Trump je to izjavio tijekom sastanka na vrhu NATO-a u Ankari u Turskoj.

Cijena sirove nafte Brent porasla je šest posto, na oko 78 dolara po barelu, dok su europske burze tijekom dana oslabjele 1,6 posto.

Istodobno je ojačao američki dolar, a prinosi na državne obveznice porasli su jer ulagači procjenjuju rizik od ponovnog jačanja inflacijskih pritisaka u slučaju nastavka sukoba i poremećaja na energetskim tržištima.

Američka mornarica sinoć je objavila identitet časnika nestalog nakon pada helikoptera u Arapskom moru 1. srpnja. Riječ

>> Opširnije

Američki predsjednik Donald Trump kritizirao je pojedine članice NATO-a zbog, kako je rekao, nedovoljne potpore Sjedinjenim Američkim Državama tijekom rata s Iranom, govoreći na sastanku na vrhu Saveza u Ankari.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji je sjedio uz Trumpa te je ranije podržao nove američke napade na Iran, ustvrdio je da je Europa pružila značajnu logističku potporu američkim vojnim operacijama.

"Pet tisuća zrakoplova poletjelo je iz europskih zračnih luka kao potpora američkim operacijama u Iranu. Europa je bila velika platforma za projekciju američke vojne moći", rekao je Rutte.

Trump se nije složio s takvom ocjenom te je izdvojio pojedine saveznike zbog, kako smatra, nedovoljne suradnje.

Kazao je da Ujedinjena Kraljevina nije dopustila korištenje svih svojih vojnih baza za američke operacije, dok je za Italiju rekao da je bila "vrlo loša" kada je riječ o pružanju potpore korištenjem vojnih baza.

U Hormuškom tjesnacu raketom je pogođen katarski LNG tanker Al-Rekayyat na kojem je bilo i šestero hrvatskih pomoraca.

>> Opširnije

Iransko Ministarstvo vanjskih poslova najoštrije je osudilo američke vojne napade na ciljeve na jugu Irana, ocijenivši ih "agresivnim napadima i grubim kršenjem Memoranduma o razumijevanju".

U priopćenju Ministarstva navodi se da je američka vojska u ranim jutarnjim satima u srijedu, "uz očito kršenje članka 2., stavka 4. Povelje Ujedinjenih naroda", izvela napade na nekoliko centara za nadzor i praćenje na južnoj obali Irana.

Teheran tvrdi da ti napadi predstavljaju "grubo kršenje članka 1. Memoranduma o razumijevanju o završetku rata", kojim je predviđen prekid svih vojnih operacija.

Iransko Ministarstvo vanjskih poslova također je istaknulo da sve države, osobito susjedne zemlje na južnoj obali Perzijskog zaljeva, imaju međunarodnopravnu obvezu spriječiti da njihovo područje ili infrastruktura budu korišteni za izvođenje napada na Iran.

"Svaka suradnja u počinjenju čina agresije protiv Irana predstavlja suučesništvo i sudjelovanje u tom zločinu", poručilo je Ministarstvo.

Istodobno je podsjetilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i glavnog tajnika UN-a na njihove odgovornosti te poručilo da iranske oružane snage, pozivajući se na pravo na samoobranu iz članka 51. Povelje UN-a, "neće oklijevati braniti teritorijalni integritet, nacionalni suverenitet i sigurnost Irana od američke vojne agresije te će odgovoriti gađanjem izvora i ishodišta napada".

U iranskom lučkom gradu Bušehru jutros su izvedeni novi napadi, izvijestile su dvije iranske poluslužbene novinske agencije.

Prema navodima agencije Mehr, u Bušehru na jugozapadu Irana te u okolnim područjima odjeknulo je više eksplozija.

Istodobno, visoki sigurnosni dužnosnik u Bušehru izjavio je za agenciju Fars da su "neprijateljski projektili" pogodili dva vojna stožera, jedan u okrugu Dašti, a drugi u blizini grada Čogadaka.

Prema njegovim riječima, u napadima nije bilo poginulih ni ozlijeđenih.

Pojavile su se i informacije o navodnom napadu na otok Harg, jedno od najvažnijih iranskih naftnih izvoznih terminala u Perzijskom zaljevu. Međutim, agencija Mehr odbacila je te tvrdnje kao netočne.

Ovo predstavlja najozbiljniju razmjenu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana otkako su dvije zemlje 17. lipnja potpisale memorandum o razumijevanju, piše analitičar BBC-a Frank Gardner.

Ipak, sama po sebi ova eskalacija ne znači da privremeno primirje mora biti prekinuto. Ni Washington ni Teheran nemaju interes za povratak u otvoreni sukob koji je trajao pet tjedana ranije ove godine.

Za sada nije jasno zbog čega je Iran gađao tri broda koja su plovila Hormuškim tjesnacem. Jedna je mogućnost da je želio ispitati reakciju Sjedinjenih Država, dok je druga da je pokušao prisiliti trgovačke brodove na korištenje nove plovidbene rute koju je odredio Teheran.

Američki napadi na iranske obalne položaje, izvedeni kao odgovor, trebali su poslužiti kao upozorenje i odvratiti Iran od novih napada.

Međutim, iranski odgovor, lansiranje projektila prema Bahreinu i Kuvajtu, pokazuje da se mir i stabilnost u Perzijskom zaljevu još nisu u potpunosti vratili te da napetosti između dviju država i dalje predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik za regiju.

Iransko Ministarstvo vanjskih poslova oštro je osudilo američke vojne napade na teritorij Irana, ocijenivši da su njima ključni dijelovi privremenog mirovnog sporazuma između dviju država postali neprovedivi.

U priopćenju koje su prenijeli iranski državni mediji navodi se da je američka vojska gađala nekoliko centara za nadzor i praćenje uz južnu obalu Irana.

"Ti agresivni napadi predstavljaju i grubo kršenje članka 1. Memoranduma o razumijevanju o završetku rata, kojim je predviđen prekid svih vojnih operacija", stoji u priopćenju Ministarstva.

Memorandum, koji su 17. lipnja na daljinu potpisali američki predsjednik Donald Trump i iranski predsjednik Masoud Pezeškian, predviđa 60-dnevno razdoblje pregovora s ciljem postizanja konačnog i trajnog mirovnog sporazuma.

Iransko Ministarstvo vanjskih poslova također navodi da su pojedini potezi Sjedinjenih Američkih Država, uključujući odluku o ukidanju privremene dozvole za prodaju iranske nafte, "učinili važne i temeljne dijelove memoranduma neprovedivima".

U potezu koji bi mogao ozbiljno ugroziti sporazum o primirju, Washington je jučer ukinuo ključnu iznimku koja je Iranu omogućavala prodaju nafte na međunarodnom tržištu. Nakon te objave cijene nafte porasle su više od tri posto.

Američki dužnosnici istodobno tvrde da pregovarači i dalje u dobroj vjeri rade na postizanju konačnog sporazuma s Iranom. No kontrola nad Hormuškim tjesnacem Teheranu daje snažan pregovarački adut jer može ozbiljno utjecati na svjetske energetske tokove. Analitičari smatraju da Iran napadima na trgovačke brodove želi pokazati upravo tu pregovaračku moć tijekom razgovora sa SAD-om o trajnom mirovnom sporazumu.

Prema privremenom dogovoru između Washingtona i Teherana, američko ministarstvo financija 22. lipnja izdalo je opću dozvolu kojom je do 21. kolovoza bio omogućen izvoz iranske nafte i petrokemijskih proizvoda. Odlukom od utorka ta je dozvola ukinuta, a Iranu je ostavljen rok do 17. srpnja za dovršetak postojećih transakcija.

Nakon novih američkih udara na Iran, bivši zapovjednik NATO-a James Stavridis iznio je tri opcije za Trumpa: povlačenje, masovni napadi ili pojačani pritisak za promjenu iranskog ponašanja.

>> Opširnije

Nakon šefa NATO-a Marka Ruttea, i nizozemski premijer Rob Jetten pružio je podršku američkim zračnim udarima na Iran. Jetten je o napadima upitan na samitu NATO-a u Ankari.

"Važno je pokazati da ne prihvaćate kršenja primirja", izjavio je Jetten novinarima. "Istovremeno, mora se primijeniti maksimalan diplomatski pritisak kako bi se osiguralo da se razgovori nastave i da se dođe do rješenja."

Američki predsjednik Donald Trump još se uvijek nije službeno očitovao o napadima, no očekuje se da će kasnije tijekom dana održati konferenciju za medije u Ankari.

Iranski mediji izvještavaju o novim eksplozijama na jugu zemlje, u lučkom gradu Bušehru koji se nalazi na obali Perzijskog zaljeva.

U isto vrijeme, iranska poluslužbena novinska agencija Mehr navodi kako stižu i izvješća o napadu na otok Harg. Riječ je o strateški iznimno važnom otoku u Zaljevu preko kojeg ide oko 90 posto ukupnog iranskog izvoza nafte.

Novinske agencije javljaju kako su se u Bahreinu jutros oglasile sirene za zračnu uzbunu već treći put. Do novih uzbuna dolazi u trenucima dok Iran nastavlja s napadima u Zaljevu, koje Teheran opisuje kao odmazdu za američke zračne udare.

Iranska vojska priopćila je da je izvela napade bespilotnim letjelicama na američke snage u zračnoj bazi Sheikh Isa u Bahreinu, što je, kako navode, odgovor na napade Washingtona na jug Irana.

"Nakon neprijateljske agresije američkog neprijatelja na vojna i civilna područja na jugu zemlje i kršenja memoranduma od 14 točaka, jurišni dronovi vojske Islamske Republike Iran jutros su napali položaje neprijateljskih američkih snaga u bazi Sheikh Isa u Bahreinu", stoji u priopćenju vojske koje je prenijela iranska službena novinska agencija IRNA.

"Ovo je posljedica drskog i opetovanog kršenja primirja od strane zločinačke američke vlade, a sve američke baze u regiji bit će legitimne mete za naše vojne dronove", dodaje se u priopćenju.

Nešto ranije, iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) objavila je da je ciljala 85 američkih vojnih objekata u Bahreinu i Kuvajtu.

Iranska javna televizija IRIB objavila je da je maloprije srušen američki dron MQ-9 Reaper. 

Noćni udari Sjedinjenih Američkih Država i Irana predstavljaju "ozbiljnu eskalaciju nakon relativno mirnog razdoblja", ocjenjuje dopisnik Sky Newsa Adam Parsons.

"Razgovarao sam s brojnim ljudima ovdje u Izraelu koji su isticali da vlada zatišje, i upravo to ih je brinulo. Naime, čini se da je to zatišje prekinuto i da se sada sručila oluja. Ključno pitanje je, očito, u kojoj je mjeri ovo samo prolazni incident - odnosno američka odmazda nakon koje je uslijedio neizbježan odgovor Irana, a u kojoj uvod u novu veliku eskalaciju sukoba", zaključuje Parsons, koji se javio iz Jeruzalema.

Sinoćnju američki zračni udari na Iran bili su "četiri ili pet puta" jači u usporedbi s prijašnjim odgovorima SAD-a na iranska kršenja memoranduma o razumijevanju, objavio je novinar Axiosa Barak Ravid, pozivajući se na američkog dužnosnika.

Prema njegovim navodima, mete današnjih napada bile su lokacije protuzračne obrane, projektili zemlja-zrak, obalni nadzorni sustavi, mjesta za lansiranje bespilotnih letjelica, lučki objekti te lanseri protubrodskih krstarećih raketa.

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) izjavio je da je izveo zajedničku operaciju raketama i dronovima protiv ključnih američkih vojnih lokacija pete američke flote u Bahreinu i zračne baze Ali Al Salem u Kuvajtu, te oborio američki dron MQ9 u pokušaju ometanja američke operacije.

Američke su snage ciljale sustave protuzračne obrane, protubrodske rakete i više od 60 malih brodova koji pripadaju iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC) u Hormuškom tjesnacu ili u njegovoj blizini, izjavilo je američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) u objavi na X-u.

U Bahreinu se ponovno oglašavaju sirene za uzbunu, priopćilo je tamošnje Ministarstvo unutarnjih poslova u novoj objavi na društvenoj mreži X. Ministarstvo je hitno pozvalo građane da odmah potraže siguran zaklon. Ovo je već drugo službeno upozorenje koje je ministarstvo objavilo u razmaku od otprilike dva sata.

Nešto ranije, iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) objavila je da je lansirala rakete i bespilotne letjelice na 85 američkih vojnih lokacija diljem Bahreina i Kuvajta. Teheran tvrdi da je to odgovor na posljednji val američkih zračnih udara na Iran.

Na društvenim mrežama šire se snimke sinoćnjih američkih udara na iransku luku Bandar Abbas. 

Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač u razgovorima sa SAD-om Mohammad Ghalibaf oglasio se na društvenim mrežama nakon zračnih udara na Iran.

Ghalibaf je optužio SAD za "teško kršenje" Islamabadskog sporazuma, odnosno mirovnog okvira koji su dvije strane dogovorile prošlog mjeseca. U svojoj izjavi Ghalibaf je izravno naveo američke napade na Iran, ponovno uvođenje naftnih sankcija i prijetnje novim udarima.

"Era zlostavljanja i iznuda je gotova. To nikamo ne vodi. Nećemo pokleknuti", poručio je Ghalibaf.

Kuvajtska vojska službeno je priopćila da njezina protuzračna obrana trenutačno "odbija neprijateljske napade raketama i bespilotnim letjelicama". U službenom priopćenju navodi se kako su svi zvukovi eksplozija koji se čuju u zemlji rezultat djelovanja obrambenih sustava koji presreću i ruše projektile. Vojska u ovom trenutku nije izričito navela tko je pokrenuo napade, iako je gotovo sigurno da se radi o iranskom odgovoru na sinoćnje američke napade.

"Molimo sve građane i stanovnike da se strogo pridržavaju sigurnosnih uputa koje izdaju nadležna tijela", dodaje se u priopćenju kuvajtske vojske. Ovaj napad na Kuvajt uslijedio je neposredno nakon što su se sirene za uzbunu od raketnih udara oglasile i u susjednom Bahreinu.

U Bahreinu, državi u kojoj je smještena Peta flota američke ratne mornarice, oglasile se sirene za uzbunu od raketnog napada. Tamošnje Ministarstvo unutarnjih poslova pozvalo je građane da "ostanu mirni". Ministarstvo je u objavi na društvenim mrežama apeliralo na stanovnike da se odmah "upute prema najbližem sigurnom mjestu i prate objave putem službenih kanala", no nikakvi drugi detalji zasad nisu navedeni.

Ova uzbuna stiže nakon što su Sjedinjene Američke Države sinoć pokrenule masovni val zračnih udara na južni Iran, u kojima je, prema tvrdnjama Washingtona, pogođeno više od 80 ciljeva.

Iran je oštro osudio ove napade optuživši Washington za kršenje mirovnog okvira dogovorenog prošlog mjeseca. Iranska vojska odmah je zaprijetila "razarajućim odgovorom", dok je glavni iranski pregovarač poručio da Teheran "neće pokleknuti".

Snimke je objavio Centcom, Središnje zapovjedništvo američke vojske.