UDRUŽENJE Humanists International (Humanistička internacionala) objavilo je svoj redoviti godišnji izvještaj Freedom of Thought Report (Izvještaj o slobodi misli).

U njemu istražuje vezu između razina državnog sekularizma i diskriminacije s kojom se suočavaju nereligiozni ljudi.

Samo 4 posto svjetske populacije živi u društvima koja su doista sekularna

Istraživanje Humanists Internationala otkriva da samo 4 posto ljudi na svijetu živi u društvima koja su istinski sekularna, u kojima postoji jasna odvojenost vjerskih i političkih vlasti i koja ne diskriminiraju nijednu religiju ili zajednicu uvjerenja.

Izvješće o slobodi mišljenja Humanists Internationala, koje je sada u svom 11. izdanju, razotkriva učinke nepostojanja državnog sekularizma na nereligiozne ljude naglašavajući da su nereligiozni ljudi suočeni s najtežim kršenjima ljudskih prava.

Prema istraživanju ove organizacije, 70 posto svjetske populacije živi u zemljama u kojima je izražavanje humanističkih vrijednosti strogo potisnuto i u kojima je potpuno ostvarenje prava na slobodu vjere ili uvjerenja nemoguće. "Rezultat toga su oštre kazne za otpadnike, veća vjerojatnost nastavka štetnih tradicionalnih običaja i vjerski nacionalizam koji učvršćuje konzervativne vrijednosti unutar društva", navodi se u izvještaju.

U Hrvatskoj postoji "sustavno privilegiranje religije"

Naravno, zanimalo nas je kako je u izvještaju prošla Republika Hrvatska. Odgovor je - ne baš dobro.

U izvještaju se ističe da u kategoriji Ustava i vlasti postoje "sustavno privilegiranje religije, preferencijalan tretman određene religije te državno financiranje religioznih institucija, kao i njihova izuzetost od plaćanja poreza". Dodatni je problem i to što se vlasti prema religijskim autoritetima odnose sa simboličnom poniznošću.

Kad je riječ o obrazovanju i pravima djece, Hrvatskoj se najviše zamjera to što je "religiozni odgoj obavezan u skoro svim javnim školama, koje, pak, ne nude sekularnu ili humanističku alternativu učenicima". To bi se moglo promijeniti najavljenim uvođenjem novog predmeta koji potiče kritičko razmišljanje.

Problematično korištenje priziva savjesti

Hrvatska ima loše ocjene i u kategoriji koja pokriva obitelj, zajednicu i društvo. "Dominantni utjecaj religije u javnom životu podriva pravo svih građana na jednakost i nediskriminaciju", navodi se.

Ističe se i da se "priziv savjesti koristi kako bi se ženama i LGBT ljudima uskratio pristup pravima", kao i da se "vjerskim tradicijama, organizacijama i liderima daje diskriminatorna prominentnost" u društvu. 

Naravno, sve to se prvenstveno odnosi na privilegirani položaj Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Dodaju da Hrvatska ima i problem sa slobodom medija, što potvrđuje i niz drugih međunarodnih izvještaja i indeksa.