EUROPSKA komisija jučer je objavila tzv. jesenski paket Europskog semestra, procese evaluacije ekonomske i socijalne politike u članicama Europske unije, odnosno kako su usklađeni s konkretnim ciljevima EU-a. Godišnji izvještaj Europskog semestra redovito se predstavlja u ožujku i sadrži detaljne analize za svaku članicu EU-a, a ovogodišnji nije bio pozitivan kada je riječ o Hrvatskoj.

Podsjetimo, Hrvatskoj je u ožujku posvećeno 73 stranice, u kojima su eurokrati iz službi Jean-Claudea Junckera precizno i nemilosrdno, koristeći činjenice i egzaktne podatke, razotkrili politiku vlade Andreja Plenkovića kao potpuni promašaj. 

Katastrofalne ocjene iz ožujka ove godine

Po analizi EK, Plenkovićeva vlada u dvije godine mandata nije učinila skoro pa ništa kako bi poboljšala stanje u Hrvatskoj, nego je neke stvari čak i pogoršala, napose kada je riječ o društvenoj nepravdi koju generiraju nove i basnoslovne privilegije veteranskoj populaciji i udrugama. 

Dvije najčešće korištene sintagme u izvještaju iz ožujka su “limited progress” i “no progress”, odnosno “ograničeni napredak” ili “nema napretka” kojima EK ocjenjuje potrebne reforme koje hrvatska vlada provodi. Odnosno, ne provodi. Fraza “limited progress” na 73 stranice pojavljuje se 27 puta, dok se “no progress” pojavljuje 15 puta.

Stoga vrijedi obratiti pažnju na to što stoji u jesenskom paketu Europskog semestra o Hrvatskoj, odnosno provjeriti je li se situacija u proteklih pola godine  poboljšala. Treba napomenuti kako je Hrvatska jedna od članica EU-a u kojima Europska komisija prepoznaje zabrinjavajuće makroekonomske neravnoteže te se i zato nalazimo na radaru Junckerovih stručnjaka.

U svakom slučaju, od nekoliko dokumenata koje je jučer objavio EK, za Hrvatsku je najvažniji 55-stranični Alert Mechanism Report (AMR), u kojemu se Hrvatska spominje 22 puta. AMR je početna točka godišnje procedure koja se bavi makroekonomskim neravnotežama članica Europske unije, izvještaj u kojem se kroz niz zadanih kriterija procjenjuje stanje u članicama te procjenjuje kojim su makroekonomskim rizicima izložene.

Sljedeće članice Europske unije imaju značajne makroekonomske neravnoteže, uz napomenu kako su te neravnoteže nastale iz različitih razloga i nisu istovjetne: Hrvatska, Bugarska, Cipar, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska.

U Hrvatskoj plaće rastu iz loših razloga

U ovom AMR-u za Hrvatsku ima nekih dobrih vijesti. Primjerice, iako je Hrvatska dio skupine europskih država koje imaju negativan rezultat NIIP-a (Net International Investment Position), tj. odnos inozemne financijske imovine i zaduženja, taj razmjer počeo se smanjivati “zadovoljavajućim tempom”, kako pišu stručnjaci iz EK. Znakovito je i to da je Hrvatska jedna od nekoliko članica u kojima se potencijalni rast plaća povezuje s “nedostatkom radne snage zbog iseljavanje, nedostatka kvalificirane radne snage i kvalifikacijama koje ne odgovaraju potrebama tržišta rada”. Jednostavnije rečeno, plaće u Hrvatskoj ako rastu, onda rastu iz loših razloga.

Dobra vijest za Hrvatsku je to što bilježi gospodarski rast, ali i tu ima jedan veliki problem: EK procjenjuje da je rast koji se događa u Hrvatskoj ciklički pa se neće moći nastaviti smanjivanje zaduženja. Hrvatska gospodarski raste zbog toga što raste cijela Europska unija, a ne zato što država postaje gospodarski snažnija, što znači da bi sljedeća recesija mogla imati još fatalnije posljedice za Hrvatsku od prethodne koja je počela 2008. i trajala rekordno dugo unutar EU-a.

Za Hrvatsku se u AMR-u između ostaloga navodi kako je u njoj zabilježen porast cijena nekretnina, i to u pozitivnom kontekstu da se cijena nekretnina ne precjenjuje, kao u državama poput Danske, Švedske i Velike Britanije. Kao pozitivna stvar se navodi i pad nezaposlenosti koji je značajno uvjetovan masovnim iseljavanjem.

AMR konstatira da za Hrvatsku i dalje postoje značajni makroekonomski rizici i da je ranjiva zbog naslijeđa promašenih ekonomskih politika koje su proizvele međusobnu povezanost. EK zaključuje da je Hrvatska doživjela određeni napredak, ali i upozorava da “participacija na tržištu rada ostaje niska i da je slabo povećanje produktivnosti”, što otežava gospodarski rast. 

Ipak, EK smatra da su se značajno smanjili rici povezani s Agrokorom “nakon što su kreditori prihvatili plan restrukturiranja duga”.

EK je primijetio neke pozitivne trendove u Hrvatskoj

Unatoč tome, EK i dalje smatra da se hrvatska ekonomija nalazi u stanju pretjerane makroekonomske ravnoteže i nastavit će svoj monitoring Hrvatske.

S druge strane, izvještaj iz ožujka ove godine je izgledao kao horor priča o stanju Hrvatske i treba priznati kako je EK zabilježio neke pozitivne trendove, što se rijetko moglo primijetiti proteklih godina. I dalje je sve to nedovoljno da Hrvatska postane ekonomski održiva i uspješna država, no u ovom trenutku postoje neki pozitivni pomaci.