Novi zakon: Osim što će gasiti web stranice, poreznici će uzimati i računala

Novi zakon: Osim što će gasiti web stranice, poreznici će uzimati i računala
Foto: Ivica Galović, Davor Puklavec/Pixsell

MINISTAR financija Zdravko Marić u javno savjetovanje pustio je Nacrt pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona koji je izazvao - blago rečeno - nezadovoljstvo u stručnoj javnosti.

Od novog zakona i pravilnika očekivalo se pojednostavljenje poslovanja i smanjenje “papirologije” jer je njime trebalo biti regulirano vođenje digitaliziranih arhiva - no umjesto toga dobili su certificirane “skeniratelje” dokumenata. Također, nastavlja se možda i protuustavno širenje ovlasti Porezne, pa tako osim što poreznici mogu po svojoj slobodnoj procjeni ugasiti web stranicu za koju procijene da je "društveno štetna", mogu i plijeniti računala bez ikakvog sudskog naloga - kako se tko sjeti.

>  Kao u Sjevernoj Koreji: Porezna uprava može zabraniti bilo koju web stranicu

Računovođe: Najavljivali su rasterećenje, a dobili smo nove probleme

Vesna Varšava, suosnivačica Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske, upozorava na probleme koji mogu proizaći iz ovakvog pravilnika te najavljuje da ako se ne promijeni, podnijet će prijavu Europskoj komisiji.

“Najspornije nam je uvođenje certificiranih osoba za skeniranje dokumentacije. Poduzetnicima je pompozno bilo najavljivano da će se moći raditi digitalne arhiva dokumentacije, što će dovesti do smanjenja papirologije, a na kraju ispada da će to biti novo opterećenje jer u pravilniku piše da će pretvaranje papirnate dokumentacije u digitalni oblik moći raditi samo certificirane osobe koje će dobiti odobrenje od nadležnih institucija. Ima tu još stvari kao što je na primjer zapljena računala. To su oni ubacili u pravilnik već 2017. samo je prošlo ispod radara.

Mogu zaplijeniti računalo bez sudskog naloga, bez ikakvih jamstava hoće li čuvati podatke i u kojem roku će ga vratiti. Ako već i postoji potreba za time onda to treba jako dobro razraditi. Što ako nekome oduzmu računalo radi jednog klijenta, a on ih ima 50. Radi jednog oduzmu računalo, što s ostalim klijentima? U problemu si jer ne možeš raditi, a u problemu su i svi ostali klijenti.

Mi smo za sada na ovaj Nacrt pravilnika poslali primjedbe Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu financija, jer je tek u fazi javnog savjetovanja i vidjet ćemo hoće li što mijenjati ili neće. Ako ne budu mijenjali prijavit ćemo ih Europskoj komisiji", kaže Varšava.

Lucijan Carić: Ovo je ludilo, oni uopće ne razumiju informatičku tehnologiju

Lucijan Carić, poduzetnik i informatički stručnjak, kaže da se radi o ludilu i da će ovo potaknuti još veći bijeg tvrtki iz Hrvatske.

“Radi se o ludilu i pitanje je koliko je prijedlog uopće zakonit, koliko je u skladu s Ustavom. Oni uopće ne razumiju kako informatičke tehnologije funkcioniraju. Većina dokumentacije koja se danas u kulturnom svijetu šalje jest elektronička, ali nema nikakvih certifikata, nikakvih potvrda potvrde, ni nečeg sličnog. Dokument je samo komad papira kojeg danas svatko može proizvesti, ali kriminalce nećeš spriječiti nekakvim ovlaštenim "skenirateljem".

Ne možeš kriminalce odvratiti novim kompleksnijim procedurama. Pošteni ljudi se gnjave s tim procedurama i svakodnevnim poslom, a kriminalci se rado bave procedurama, jer njima je sve ostalo for free. Kompliciranjem poslovanja samo će se potaknuti da i firme, poput ljudi, počnu odlaziti van - što se zapravo već i događa.

Na primjer, mi imamo firmu u Irskoj, sada i u SAD-u i meni je svejedno. Ako mi je zakon prekompliciran ili poslovanje preskupo, mi ćemo biti zaposlenici Irske firme ili neke druge i goodbye Croatia. To je tužna priča. Na žalost neke firme se iz toga ne mogu izvući jer ovise o hrvatskom tržištu, ali one koje mogu će pobjeći. Ovo komplicira poslovanje i čini hrvatsku još neatraktivnijom nego što je dosad bila, a da se pritom ne dira u glavni problem - činjenicu da kod nas ne postoji vladavina prava, a to se ne može popraviti nikakvim procedurama”, kaže Carić.

Odvjetnik Hrdalo: Porezna može ugasiti gotovo bilo koju web stranicu

Pravilnikom je pojašnjena i odredba Općeg poreznog zakona prema kojoj Porezna uprava može ugasiti bilo koju web stranicu. Odvjetnik Vlaho Hrdalo kaže da je svjesno propušteno suziti krug web stranica na koje se ta odredba odnosi. U više zemalja Europske unije postoji takva mogućnost, ali je precizirano da se to odnosi na inozemne kladionice, dok kod nas mogu ugasiti praktički bilo koju stranicu.

“Dobili smo vrlo precizno pojašnjenje i to upravo ono kojeg smo se bojali - da se predložena mjera može upotrijebiti protiv bilo koga tko nudi robe i usluge putem internetskih stranica. Budući da je svjesno propušteno suziti krug adresanata ove mjere, Ministarstvo je otkrilo svoju intenciju da se ista primijeni na svakoga. U svega četiri članka se regulira tek metodologija gašenja stranica, ali nema ni slova o tome u kojim se slučajevima može blokirati pristup web stranicama i kome.

Osim toga, i taj postupovni dio je vrlo površno napisan pa operateri (HT, A1) za blokiranje pristupa nekoj stranici imaju rok od 7 dana otkad je Porezna obavijestila HAKOM (!) da neku stranicu treba blokirati, ali se ne propisuje tko obavještava operatere. Zbog toga se može dogoditi da operateri budu kažnjeni (propisana je kazna ako u roku 7 dana otkad je HAKOM obaviješten ne blokiraju pristup) iako uopće nisu bili obaviješteni da se pristup treba blokirati jer Porezna o tome notificira samo HAKOM, a ne i same operatere”, kaže Hrdalo.

Što se tiče zapljene računala, Hrdalo kaže da takvu mjeru može odrediti isključivo sud.

“Zapljena računala je pravni nonsens jer takvu mjeru može odrediti isključivo sud. Porezni obveznik uistinu je dužan sudjelovati u utvrđivanju činjenica u poreznom postupku, ali ga se ne može podzakonskim aktom prisiliti da računalo puno poslovnih i privatnih tajni stavi na raspolaganje poreznom tijelu. Ovakvo rješenje poruka je poduzetnicima da krenu kriptirati tvrde diskove svojih računala”, kaže Hrdalo.

Osvrnuo se i na certificirane "skeniratelje".

“Osobe ovlaštene za skeniranje su pretpostavljam šala, svojevrsni zakonski 'easter egg' i nadam se da je predviđena nagrada za onoga tko ga je prvi uočio”, zaključuje Hrdalo.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara