Novo humanitarno istraživanje: Ljudi u Sjevernoj Koreji umiru od gladi, a svijet o tome šuti

Novo humanitarno istraživanje: Ljudi u Sjevernoj Koreji umiru od gladi, a svijet o tome šuti

Foto: Getty images

REZULTATI novog istraživanja pokazuju da Sjeverna Koreja trpi ozbiljne nestašice hrane, dok svjetski mediji o tome šute. Slična je situacija u Eritreji i Burundiju, prenosi britanski The Guardian.

Uvrede između američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una punile su naslovnice, no mediji rijetko prenose činjenicu da su dvije petine stanovnika Sjeverne Koreje pothranjene.

Prema istraživanju svjetske humanitarne organizacije Care International o pokrivenosti svjetskih kriza u medijima, u svijetu se najmanje pisalo o sve dubljoj humanitarnoj krizi u Sjevernoj Koreji.

U Sjevernoj Koreji gladuje 200.000 djece

Za potrebe istraživanja praćene su objave u britanskim, njemačkim i francuskim medijima tijekom 2017. godine. Rezultati su dobiveni na temelju 1,2 milijuna internetskih članaka. U obzir nije uzeta težina krize.

Prema UN-u, 70 posto sjevernokorejske populacije ovisi o vladinoj pomoći u hrani. Situacija je alarmantna zbog teške suše koja je zemlju poharala prošlog ljeta.

Odobrenje za djelovanje u zemlji ima malen broj humanitarnih agencija, a nezavisni mediji i organizacije civilnog društva su zabranjene.

"Među najranjivijima su žene i djeca. Procjenjuje se da gotovo trećina svih trudnica i dojilja te više od 200.000 djece pati od teške akutne pothranjenosti", stoji u istraživanju.

Suša i diktatorski režim u Eritreji

U Eritreji probleme trenutno stvara suša. Zemlja od 2015. godine trpi posljedice globalnog vremenskog fenomena El Niño. Tamošnji predsjednik Isaias Afewerki na vlasti je 25 godina, a pristup zemlji je otežan. U Eritreji ne postoje sektor civilnog društva i nezavisni mediji.

"Rijetko čujemo o ljudskoj patnji u dijelovima svijeta koji nisu popularna turistička odredišta te ih se smatra niskim prioritetom za globalnu sigurnost", stoji u izvješću Care Internationala.

Nedostatak javne svijesti često za sobom povlači i nedostatak novčane pomoći, pa se tako šest od deset kriza nabrojanih u izvješću također nalazi na UN-ovom popisu hitnih slučajeva u čije je rješavanje u 2017. godini uloženo najmanje sredstava.

Politički nemiri u Burundiju

Nemiri u Burundiju započeli su u travnju 2015. godine, kada se predsjednik Pierre Nkurunziza kandidirao za protuzakoniti treći predsjednički mandat. Uslijedili su prosvjedi, pokušaj državnog udara i stalni politički nemiri.

Trećina stanovnika Burundija danas nije u stanju prehraniti svoju obitelj. 2017. godine proglašena je epidemija malarije, sa 6,6 milijuna zaraženih. U prvih osam mjeseci prijavljeno je 2875 smrtnih slučajeva.

Ostale zemlje pogođene krizom o kojima se nedovoljno izvještava su Sudan, Srednjoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo, Mali, Niger, Kamerun, Čad, Vijetnam i Peru.

Manjak političke volje

"Znamo da jedna jedina fotografija može privući pozornost cijelog svijeta", podsjetio je privremeni glavni tajnik Care Internationala Laurie Lee. On upozorava da svijet ne smije zaboraviti na krize koje ne pune naslovnice medija.

Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi upozorava da 2018. godina ne sluti na dobro. "Nedostaje političke volje za rješavanje sukoba i njihovih glavnih uzroka, a to su nezadovoljavajuće vodstvo, rast siromaštva, nejednakost i klimatske promjene", izjavio je.

"Politički vođe moraju početi snositi odgovornost za rješavanje današnjih zaboravljenih kriza", dodao je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara