Osam godina pratili 260 djece. Rezultati o korištenju ekrana iznenadili znanstvenike
VRIJEME koje djeca provode pred ekranima ne mora nužno biti štetno za njihov razvoj. Novo istraživanje finskih znanstvenika pokazalo je da su djeca koja su tijekom odrastanja više koristila ekrane u adolescenciji postizala bolje rezultate na određenim testovima kognitivnih sposobnosti.
Istraživanje, koje je trajalo osam godina, dovodi u pitanje pretpostavku da je svako vrijeme pred ekranom loše za djecu. Znanstvenici ipak upozoravaju da rezultati ne dokazuju da ekrani poboljšavaju razvoj mozga, nego pokazuju povezanost između pojedinih navika i kognitivnih sposobnosti.
Znanstvenici osam godina pratili 260 djece
Finski znanstvenici koristili su podatke dugoročnog istraživačkog projekta PANIC, u kojem je sudjelovalo 260 djece, od čega 136 dječaka i 124 djevojčice. Njihov razvoj pratili su od približno osme do šesnaeste godine života, piše ScienceAlert.
Tijekom istraživanja bilježili su koliko su djeca tjelesno aktivna, koliko vremena provode sjedeći i koliko koriste ekrane. Podatke su prikupljali upitnicima i uređajima koje su sudionici nosili kako bi se mogla pratiti njihova aktivnost.
Na kraju osmogodišnjeg razdoblja djeca su rješavala testove kojima su znanstvenici procjenjivali njihove kognitivne sposobnosti. Među ostalim, ispitivali su pamćenje, pažnju i brzinu reagiranja na različite zadatke.
Više vremena pred ekranom povezano s boljim rezultatima
Rezultati su pokazali da su djeca koja su tijekom odrastanja provodila više vremena pred ekranima kao adolescenti imala bolje ukupne rezultate na kognitivnim testovima. Također su brže reagirala na zadacima kojima se ispitivala radna memorija.
Takav nalaz razlikuje se od čestih upozorenja da korištenje ekrana nužno šteti razvoju djece. No istraživači naglašavaju da sama povezanost ne znači da je upravo vrijeme pred ekranom uzrokovalo bolje rezultate na testovima.
Važnije je što djeca rade na ekranima
Znanstvenici smatraju da bi važnu ulogu mogla imati vrsta sadržaja i aktivnosti kojima se djeca bave. Primjerice, neke videoigre zahtijevaju brzo reagiranje, pamćenje informacija, usmjeravanje pažnje i rješavanje problema.
"Vrijeme ispred ekrana ne treba promatrati isključivo kao štetno", objasnio je Petri Jalanko, istraživač sa Sveučilišta u Jyväskyläi, ističući da je potrebno razlikovati pojedine oblike korištenja digitalnih uređaja.
"Naši rezultati upućuju na to da ono može podržati kognitivne procese kod djece i adolescenata. Pretpostavljamo da je ključno pitanje čime se točno bave dok koriste ekrane", dodao je Jalanko.
Autori pritom podsjećaju na ranija istraživanja koja su pokazala da igranje određenih videoigara može biti povezano s boljim rezultatima na pojedinim kognitivnim zadacima. Ipak, to ne znači da sve igre i svi digitalni sadržaji imaju iste učinke.
I čitanje i pisanje mogu biti korisni
Istraživači ističu da korisne aktivnosti ne moraju nužno uključivati ekrane. Čitanje, pisanje i rješavanje školskih zadataka također mogu poticati kognitivne sposobnosti, iako se uglavnom obavljaju u sjedećem položaju.
Zbog toga smatraju da pri procjeni dječjih navika nije dovoljno promatrati samo koliko vremena provode sjedeći ili pred ekranima. Važno je i kako koriste to vrijeme te kakve mentalne aktivnosti pritom obavljaju.
Neočekivani rezultati o tjelesnoj aktivnosti
Studija je pokazala i neočekivanu povezanost između pojedinih oblika tjelesne aktivnosti i kognitivnih rezultata. Kod dječaka koji su više sudjelovali u nenadziranim fizičkim aktivnostima zabilježeni su slabiji rezultati na jednom od testova pamćenja.
Ta povezanost nije bila statistički značajna za cijelu skupinu djece, pa istraživači upozoravaju da se na temelju nje ne mogu donositi čvrsti zaključci. Nalaz također ne znači da je tjelesna aktivnost štetna za razvoj mozga.
Autori pretpostavljaju da bi jedno od mogućih objašnjenja moglo biti to što nestrukturirana tjelesna aktivnost ostavlja manje vremena za čitanje, pisanje, učenje i druge aktivnosti koje izravnije potiču određene kognitivne sposobnosti.
Rezultati ne znače da djeca trebaju više koristiti ekrane
Iako je istraživanje pokazalo pozitivnu povezanost između vremena pred ekranima i pojedinih kognitivnih sposobnosti, ono nije dokazalo uzročno-posljedičnu vezu. Nije utvrđeno ni da bi povećavanje vremena pred ekranom samo po sebi poboljšalo rezultate djece.
Nalazi također ne poništavaju ranija istraživanja koja upozoravaju na moguće negativne posljedice pretjeranog korištenja ekrana za zdravlje, ponašanje i razvoj djece. Finska studija usredotočila se na određene kognitivne sposobnosti tijekom adolescencije.
Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Pediatric Exercise Science. Njegovi autori smatraju da buduća istraživanja trebaju detaljnije ispitati kako različite aktivnosti pred ekranima utječu na kognitivni razvoj djece.