Novo NASA-ino istraživanje obećava superbrze i sigurne kompjutore

ZNANSTVENICI sa sveučilišta Harvard u svojem su istraživanju, koje financira NASA, uspjeli zaustaviti svjetlost što bi jednoga dana moglo dovesti do proizvodnje superbrzih kompjutora koji štite goleme količine podataka od hakera.

Istraživanje je provela profesorica fizike dr. Lene Hau, a riječ je o jednom od 12 istraživačkih projekata objavljenih u posebnom izdanju stručnog časopisa Scientific American pod naslovom "Na rubu fizike".

Hau i njezini kolege u laboratoriju su uspjeli na nekoliko tisućinki sekunde usporiti, pa čak i zaustaviti, puls svjetlosti.

"Ovo bi moglo otvoriti put prema novim načinima uporabe svjetla", kazala je Hau. "Dosad je mnogo tehnologija bilo limitirano brzinom kojom svjetlost putuje."

Brzina svjetlosti iznosi oko 300,000 kilometara u sekundi, a neke supstance, poput vode i dijamanata, mogu usporiti svjetlost do određene granice. Za veće smanjenje brzine svjetlosti nužne su drastičnije tehnike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hau i njezini suradnici uspjeli su to postići hlađenjem oblaka atoma natrija uz pomoć lasera na milijarditi dio stupnja iznad apsolutne ništice. Uporabom snažnog elektromagneta, istraživači su zadržali oblak u vakuumu, sve dok nije formirana hladna skupina atoma.

Kad su u oblak ispalili puls svjetlosti, on je znatno usporio, zatim stao i zamro. Znanstvenici su poslije oživjeli puls svjetlosti i vratili njegovu normalnu brzinu ispalivši dodatnu lasersku zraku u oblak.

Hau je hladne atome počela ispitivati sredinom devedesetih, kad je ultrahladne atome smjestila u male prostore i tako stvorila Bose-Einsteinov kondenzat. U tom se stanju atomi čudno ponašaju, a tradicionalni zakoni fizike više ne vrijede. Umjesto odbijanja, atomi se spajaju i funkcioniraju kao cjelina.

Prvi se pomak s usporenim svjetlom za Hau i njezine kolege dogodio u ožujku 1998. godine. Kasnije tog ljeta, uspješno su usporili zraku svjetlosti na 61 kilometar na sat, što je dva milijuna puta sporije od brzine svjetlosti u otvorenom prostoru. Nakon daljnjeg istraživanja tog sistema, znanstvenici su u ljeto 2000. godine uspjeli potpuno zaustaviti svjetlost.

Ta bi se otkrića mogla s vremenom početi koristiti u naprednim aplikacijama optičke komunikacije. "Svjetlost može prenositi goleme količine informacija kroz promjene u frekvenciji, fazi, snazi i drugim svojstvima", kazala je Hau.

Kad puls svjetlosti stane, informacije koje prenosi suspendirane su i pohranjene, slično kao što su informacije pohranjene u kompjutorskoj memoriji. Kvantni bitovi koji prenose svjetlost mogu prenositi znatno više informacija od trenutačnih kopmjutorskih bitova, a kvantni bi kompjutori bili mnogo sigurniji, jer bi se informacije kodirale u komplicirane kodove koji bi se mogli probiti samo uporabom lasera i kompleksnih formula za dekodiranje.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara