TOPLINSKI val koji je zahvatio velik dio Europe, uključujući Hrvatsku, donio je ekstremnu sušu i rekordno niske vodostaje brojnih rijeka. Takvi uvjeti otežavaju rad nuklearnih elektrana koje riječnu vodu koriste za hlađenje.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je za N1 televiziju da su proteklih dana zabilježene najniže razine Dunava od 1909. godine, dok je Drava u Osijeku samo tri centimetra iznad povijesnog minimuma.

"Izuzetno je niska razina vodostaja i svih drugih rijeka u Hrvatskoj", upozorio je Đuroković.

Značajnija kiša ne očekuje se ni sljedećih desetak dana, a potrošnja električne energije zbog intenzivnog korištenja klima-uređaja doseže rekordne razine.

Problemi u Mađarskoj i Rumunjskoj

Zbog povijesno niskog vodostaja Dunava u Mađarskoj je u ponedjeljak zamalo isključena nuklearna elektrana Paks, ali je taj scenarij zasad izbjegnut.

Probleme ima i jedina rumunjska nuklearna elektrana Cernavodă, u kojoj je jedan reaktor već isključen. Rumunjske vlasti pokušavaju eksplozivom preusmjeriti tok Dunava kako bi elektrani osigurale dovoljno vode za hlađenje.

Nuklearna elektrana Krško u boljem je položaju jer, za razliku od Paksa i Cernavode, ima rashladne tornjeve za dodatno hlađenje. Ipak, niska razina i visoka temperatura Save mogle bi dovesti do smanjenja snage, a u najgorem slučaju i do privremenog zaustavljanja elektrane.

Krško radi punom snagom, ali uvjeti se pogoršavaju

Iz Nuklearne elektrane Krško objavili su da elektrana zasad radi punom snagom uz uključene rashladne tornjeve i poštivanje ograničenja povezanih sa Savom.

"NEK mora osiguravati da dnevna prosječna temperatura Save na točki potpunog miješanja u podslapju Hidroelektrane Brežice ne prelazi 28 °C te da prosječno dnevno povećanje temperature ne prelazi 3 °C. I ubuduće ćemo rad elektrane prilagođavati uvjetima te osiguravati poštivanje svih propisanih ograničenja", poručili su.

Upozorili su, međutim, da se situacija približava granici nakon koje će morati intervenirati u radu elektrane.

"NEK je obavijestio nadležne institucije da se približavamo okolnostima u kojima će zbog okolišnih ograničenja povezanih s rijekom Savom biti potrebno smanjiti snagu reaktora, a u najnepovoljnijem scenariju i postupno zaustaviti elektranu", objavili su.

Protok Save dovoljan, problem je temperatura

Za normalan rad elektrane bez ograničenja potreban je protok Save od najmanje 25 kubnih metara u sekundi. U utorak oko 13 sati protok je iznosio 49.4 kubna metra u sekundi, gotovo dvostruko više od potrebnog minimuma.

Veći problem predstavlja temperatura vode. Sava se prema propisima ne smije zagrijati za više od 3 Celzijeva stupnja, a u ponedjeljak je porast temperature iznosio 2.6 stupnjeva.

Na mjernoj postaji Čatež I vodostaj Save proteklih se dana kretao između 56 i 62 centimetra. Najviša temperatura vode u nedjelju je iznosila 31.5 stupnjeva, u ponedjeljak 28.8, a u utorak u 13 sati 27.9 stupnjeva.

Nuklearni fizičar: Ne treba dramatizirati

Nuklearni fizičar Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković smatra da nema razloga za dramatiziranje situacije u Krškom.

"Ove dvije nuklearke u Mađarskoj i Rumunjskoj i Krško na različitim su rijekama i pokušava se projicirati problem koji ne postoji", rekao je Tadić.

Naglasio je da se sustav hlađenja u Krškom bitno razlikuje od onih u Mađarskoj i Rumunjskoj.

"NE Krško ima tornjeve za hlađenje, što jako osigurava situaciju. To su stvari o kojima se vodi računa kada se gradi nuklearka, a ne kad dođu ovakvi problemi. Daleko je jeftinije napraviti nuklearku bez toga, ali stvar je u odgovornosti", rekao je Tadić u razgovoru za N1 televiziju.

Dodao je da su Hrvatska i Slovenija još tijekom gradnje Krškog inzistirale na sustavu koji neće previše zagrijavati Savu niti ovisiti o toplinskim oscilacijama.

"Krško je u puno boljoj poziciji jer se na vrijeme vodilo računa o tome", rekao je Tadić.

Prema njegovim riječima, sve češći toplinski valovi neće dovesti u pitanje korištenje nuklearne energije, ali će pri gradnji i radu elektrana trebati više ulagati u rashladne sustave.